Kamočaji: Zakone ne donosi naša ustanova

Povezani članci

• Heni Erceg: Spašavanje vojnika partije
• Netrpeljivost ministra Heleza prema novinarima je nedopustiva
• Bilježnica Robija K.: Tonino i Franino
• Tomislav Jakić: LAKU NOĆ I PUNO SREĆE, HRVATSKA!
• MALI MESS DONOSI RADOST MALIŠANIMA OVE GODINE U SARAJEVU, ZENICI, VISOKOM I KONJICU
• Između istoka i zapada: Pokušaj Srbije sa neutralnošću

Prema informacijama koje dolaze iz medija u proteklih sedam dana sa evidencije nezaposlenih osoba Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo izbrisala je 4000 osoba koje su tim potezom izgubile pravo na zdravstveno i socijalno osiguranje. Kao razlog brisanje iz evidencije nezaposlenih navodi se zakonska odredba da sve osobe koje imaju primanja veća od 25% prosječne plate u Federaciji BIH, odnosno 208 maraka, gube pravo na zdravstvenu zaštitu. Sa Igorom Kamočajiem, direktorom Zavoda za zapošljavanje, razgovarali smo o ovoj Zakonskoj odredbi, tačnom broju ljudi koji su iz ovih razloga izgubili pravo na zdravstvenu zaštitu, radu na crno kao i drugim temama.

“Zakone  ne donosi naša ustanova. O tome koliko je zakon  dobar ili ne, mi smo govorili na mnogim skupovima, čak smo između ostalog, uputili incijativu da se iznos sa 25%, poveća na 40%. Odgovora nikada nije bilo.”

Razgovarao: Predrag Blagovčanin

Gospodine Kamočaji, prema informacijama iz medija sa evidencije Službe za zapošljavanje izbrisano je 4.000 osobo koji su tim potezom izgubili pravo na zdravstveno i socijalno osiguranje. Da li su ti podaci tačni?

Sa evidencije Službe je u periodu od 01.11. do 16.12.2014. godine brisano ukupno 4.060. osoba po više osnova: zaposlenje, redovno školovanje, penzionisanje, navršenih 65 godina života, preseljenje u druge općine itd., a po osnovu ostvarenja prihoda, o čemu se u medijima i najviše govori, po bilo kom osnovu većem od 25% prosječne plate Federacije BiH izbrisano je 423 osobe.

U medijima se navodi da se na ovakav način pokušava prividno smanjiti broj nezaposlenih osoba. Kako to komentarišete?

Navodi medija nisu korektni. Po ovom osnovu je 2007. godine po nalogu Federalne inspekcije, uz njihovo prisustvo, također je brisan veliki broj osoba, a u skladu sa zakonskim propisima. Tada niko nije reagovao.

Ima li velike statističke razlike između provedenih anketa i registrovane nezaposlenosti? Mnogi se slažu da to nije 44%.

Mnoge ankete to tvrde, čak i međunarodna zajednica o tome govori. Kada je riječ o našim statistikama učešće nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništa za oktobar taj podatak je 24,15 %. Zvanično prema kriterijima kako se izračunava, stopa nezaposlenosti  u KS  je 36,5%. U Službi za zapošljavanje osobe dijelimo na aktivne i pasivne tražioce posla.

Da li ovaj potez, brisanja sa evidencije po osnovu ostvarivanja prihoda većih od 25% možemo protumačiti kao jednu od mjera suzbijanja rada na crno?

Služba radi samo u skladu sa važećim zakonskim propisima, ali ako će to pomoći u rješavanju smanjenja nezaposlenosti, mi nemamo ništa protiv.

Možemo li reći da li Službe za zapošljavanje u ovom trenutku ne obavlju svoj primarni posao, već više služe kao servis zdravstvenog osiguranja?

Osnovni posao Službe je posredovanje pri zapošljavanju. Novim načinom rada oglednih biroa taj posao još više dolazi do izražaja. Podijeljen je posao na evidentičare i savjetodavce, koji više vremena posvećuju nezaposlenim osobama, dajući im potrebne odgovore na sva postavljena pitanja, a ostvarenje prava na zdravstvenu zaštitu je najmanji posao koji ne zahtjeva ni utrošak dva minuta za rješavanje. Sređivanjem evidencija, borbom protiv rada na crno, preusmjeravanjem određenih usluga na mjerodavne ustanove, kao što je zdravstveno osiguranje, koje treba da ima svako  nezaposleno lice, vjerujem,  slika našeg društva bila bi mnogo ljepša od sadašnje.

Osobe koje su brisane po važećim zakonskim propisima, da li se ti propisi u potpunosti poštuju od momenta donošenja 2005. godine do danas.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica („Službene novine Federacije BiH“, broj 22/05) i Pravilnik o evidencijama u oblasti zapošljavanja („Službene novine Federacije BiH“, broj 24/06), u potpunosti se primjenjuju od momenta stupanja na snagu u svim segmentima, a ne samo u ovom.

Svi koji imaju primanja veća od 25% prosjeka Federacije BiH, da li se tretiraju na isti način. Da budemo precizniji da li se isto tretiraju i oni koji ostvare 13.000,00 KM i oni koji ostvare 2.500,00 KM na godišnjem nivou?

Zakon i Pravilnik su decidni, nisu nikoga izuzimali, a na nama je da ih poštujemo. Ovdje se postavlja pitanje da  li instutucije trebaju ili ne poštivati zakon. Zakone  ne donosi naša ustanova. O tome koliko je zakon  dobar ili ne, mi smo govorili na mnogim skupovima, čak smo između ostalog, uputili incijativu da se iznos sa 25%, poveća na 40%. Odgovora nikada nije bilo.

Kako se osobe sa evidencije mogu informisati, do kojeg iznosa mogu ostvariti prihod, a da i dalje budu na evidenciji Službe za zapošljavanje?

Sve naše aktivnosti su javne i dostupne na web stranici. Statistika, bilteni. Dovoljno je da se obrate savjetodavcu na Birou, koji će im dati tačan odgovor do kog iznosa mogu ostvariti prihod, a na web stranici Službe za zapošljavanje www.juszzks.com.ba, nalaze se svi propisi koji tu i druge oblasti regulišu.