KULTURA I UMJETNOST

Povezani članci

• U Prištini premijerno izvedena predstava “Nove pustolovine Don Quijota” bh. redatelja Dine Mustafića
• Esad Bajtal: ‘Bosnom hodim’ – nostalgična oda rodnom gradu i Bosni
• Bh. dokumentarac “Transforming tomorrow” osvojio Grand Prix na 7. Green Montenegro International Film Festivalu
• Počela kampanja “Mediji za građane – građani za medije”: PROFESIONALNO NOVINARSTVO JE VAŽNO
• Zatvor za mokrenje po Smojinom spomeniku
• Nedžad Maksumić: Nerzuk Ćurak pokazuje da kritički i beskompromisni intelektualci još postoje

Kod nas  postoji običaj da se kultura i umjetnost potpuno izjednačuju.

Kultura je sve što radimo i sve ono što ne radimo, misli pjesnik, pisac i esejista Hans Magnus Enzensberger, inače gost modulaTerminal 12 Europske prijestolnice kulture. Ova je teza Slovencima ustvari priličito strana, kod nas smo navikli u potpunosti izjednačiti kulturu i umjetnost, i ministarstvo za kulturu, o kojem se naveliko vode polemike je (bilo) u suštini ministarstvo za umjetnost. 

I možda je kultura u integralnom i najširem značenju riječi, dakle kultiviranost, upravo ono što nam najviše nedostaje – ako za umjetnost vrijedi pravilo da ništa ne nastane ni iz čega, nego je novo uvijek sastavljeno od starog, ili kao citat, interpretacija, modifikacija ili kao negacija, to tim utoliko više vrijedi za kulturu.

I u slučaju Europske prijestolnice kulture se u stvari radi o Europskoj prijestolnici umjetnosti.  Umjetnost u svom poslanstvu može biti i alibi kojim formalno zadovoljavamo svoje kulturne potrebe, ali je i izgovor i tobožnji kraljevski put do oblikovanja osobnosti. Sve što vam je potrebno su umjetnički događaju, koje je u određenoj mjeri moguće kvantificirati i vrjednovati, na kraju krajeva i određenom sumom novca i samostalnim ministarstvom, dok su drugi procesi kultiviranja priličito zamršeniji i dugotrajniji. Traju čak nekoliko generacija, u njima sudjeluje niz čimbenika, od roditelja i škole do politike i svih društevnih sustava.
Umjetnost se od kulture razlikuje i po tome što može lagati, pretvarati se, zavoditi, provocirati ili ignorirati, pa ipak još uvijek zadržava svoj smisao i poslanstvo. Kulturi takvi atributi obično ne pripadaju, a njena namjena bi upravo bila, između ostalih, podsticanje umjetničke senzibilnosti, sposobnosti klasifikacije i prevashodno samostalnog vrjednovanja. Bez toga se takva umjetnička hiperprodukcija čini bez posebnog značaja, događaji se više ili manje odvijaju pored nas, a da u nama ni ne izazivaju intelektualne i/ili čuvstvene reakcije, odnosno u nama se postupno ne razvijaju kompleksne osobnosti sa najrazličitijim afinitetima. 

Raspravljati o tome da li je projekat Europske prijestolnice kulture u Mariboru i partnerskim gradovima uspješna priča se tako čini prenagljeno ili čak odveć. O rezultatima ćemo moći govoriti kroz deceniju ili možda onda kad sadašnje tinejdžerske generacije budu stupile u zrele godine. Naravno, ako današnja omladina bude išla na priredbe. Učinak je i obrnut, i umjetnost podstiče smisao za kulturu, jer osigurava najjače, potresne ili čak šokantne impulse.

Oni mogu biti trenutni stimulans koji nam može u temelju promijeniti život, a naravno da za to moramo biti otvoreni i raspolagati odgovarajućim predznanjem. Europska prijestolnica kulture će dakle biti uspješna, ako budu mladi ljudi i nakon upisivanja u srednju školu i dalje posjećivali pozorišta, muzeje, galerije i koncertne dvorane. Podsticaja za to imaju u ovoj godini u Mariboru i više nego dovoljno.

 DELO, 2.04.2012.

Sa slovenačkog prevela Nada Zdravič