MESS: Održan posljednji Balkan (Con)Text razgovor sa autorima/cama dramskih tekstova

Povezani članci

• Darko Cvijetić: Napomena uz nenapisano pismo Zije Dizdarevića Branku Ćopiću
• Mi Slovenci (svoju) kulturu očito volimo i ona nam je potrebna
• Elvedin Nezirović: Prikaz knjige „Nestali u stoljeću“, autora Ivana Lovrenovića
• Igor & Udruženje Rođaka: Balkanskonorveški bluz
• Komšo
• U parku

Danas se u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti održao posljednji Balkan (Con)Text razgovor u okviru 53. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Ovom prilikom predstavnici medija i ljubitelji pozorišne umjetnosti imali su priliku razgovarati o adaptacijama i dramatizacijama tri predstave: “Hinkeman: Šta mora neka bude“, “Tramvaj“ i “Tajna džema od malina“.

Vuk Bošković autor adaptacije teksta za predstavu “Hinkeman: Šta mora neka bude“ istakao je da predstava govori o životu poslije rata i da je zbog toga ista pogodna za naše područje. „Izvorni tekst koji je star 100 godina, prilagodio sam današnjoj stvarnosti i kulturnoj zbilji Srbije. Također sam iz istog otklonio Tollerovu ideologiju o kojoj se danas mislim ne može razgovarati jer više ne postoji, i to je moja najveća intervencija“, pojasnio je Bošković svoj rad na tekstu.

Autori predstave “Tramvaj“ i članovi udruženja Fercera, Adnan Lugonić i Asja Krsmanović, istakli su da za razliku o drugih predstava 53. MESS-a, “Tramvaj“ nema izraženu političku notu, ali da su likovi itekako obilježeni istim. „Teatar ne može izbjeći politiku koliko god to htio, posebno kod nas na Balkanu. Naša predstava se više tiče posljedica rata, jer koji se pojavljuju u predstavi su jako pod utjecajem rata. Nikad ne znate da li osoba pored vas boluje od PTSP-a i da li svakog trenutna može napraviti incident“, naglasio je Lugonić.

Konstatovali su da vjeruju da izvorni dramski tekst uz adaptaciju likova, može poslužiti kao osnova i za predstave u drugim državama. „Pokušali smo kreireati likove koji nisu toliko lokalni i primjetili smo da publika koja nije sa naših prostora to potvrđuje. Tramvaj je kod nas u Sarajevu postao i jedna vrsta javne ispovjedaonice i tu konstantno dolazi do pretapanja intimnog i javnog prostora“, objasnila je Krsmanović.

Bojana Vidosavljević i Dario Bevanda koji su zajedno sa Adnanom Lugonićem dramatizovali tekst “Tajna džema od malina“ istakli su da je ova predstava istovremeno priča o Karimu Zaimoviću, ali i onome o čemu je pisao. „U vremenu kada je u Sarajevu buktio rat, Sarajevo je predstavljeno kao interesantno i intriganto mjesto, a ne samo mjesto razaranja. Ono što je najinteresantnije je to da se stvarno ne zna gdje počinje fantazija, a gdje stvarnost. Karim je simbol ratnog Sarajeva i on još uvijek živi kroz svoja djela“, poručili su.