Neoliberalizam i sloboda

tačno.net
Autor/ica 24.11.2014. u 11:29

Neoliberalizam i sloboda

Neoliberalizam i sloboda – ulje i voda

Piše: Vladimir Milutinović, Dvogled

Ideologije su kao male logike. U njima rade sasvim konkretni stavovi koji određuju način mišljenja u okviru njih. U neoliberalizmu čini se da je ovo jedan od osnovnih stavova:

Ako sloboda zahteva slobodu od drugih, onda SVE treba da bude slobodno od drugih – privatno.

Modifikacija ovog stava mogla bi da glasi:

Ako sloboda zahteva slobodu od drugih, onda život treba organizovati tako da se može legalno biti slobodan od drugih u što više domena. Otuda je potrebno što više privatne imovine.

Libertarijanci ili neoliberali (razlika nam je ovde nevažna) misle da su ovi stavovi neupitni, čak analitički tačni. Otuda misle da važi formula: manje ograničenja – više slobode. Ako bi nam bila važna samo ova apstraktna sloboda, možda bi se mogli i složiti sa libertarijancima. Međutim, ponekad manje apstraktne slobode daje više stvarne slobode, pa nije pametno tražiti ukidanje svih (ili što više) ograničenja.

To ćemo pokazati preko poređenja jedne raskrsnice i društva. I samo društvo je jedna raskrsnica. Tu se sreću i sukobljavaju različiti subjekti. Oni mogu odlučiti da je za sve njih dobro da svoj život urede preko optimalne količine zajedničkih pravila i zajedničkih sredstava. Oni se dogovaraju da nešto bude zabranjeno (crveno svetlo na semaforu), nešto dozvoljeno pod neki uslovima o kojima se može raspravljati (žuto svetlo), a nešto dozvoljeno bez uslova (zeleno). Ovakva društvena rasksnica liči na običnu saobraćajnu raskrsnicu:

raskrsnica1Međutim, vremena se menjaju i počinju da se čuju glasovi da ograničenja i regulacije ograničavaju slobodu i da bi – pošto je sloboda apsolutna vrednost – svima bilo bolje da se ona ukinu ili svedu na minimum. Zar ne bi bilo bolje da svako može da prelazi raskrsnicu kada i kako želi, a ne samo kad ima zeleno svetlo? Ovaj opijum (apstraktne) slobode tako je jak da ograničenja i pravila slabe a sa njima i svaki interes za zajedničko.
Vremenom, međutim, pokazuje se da sloboda ne peva baš onako kako se zamišlja u okviru apstraktnog mišljenja. Na raskrsnici se stvaraju gužve, sudari i svađe. Gubi se vreme u raščišćavanju posledica sudara, svi su mnogo nesigurniji nego ranije. U sklopu svega toga, pojavljuju se ljudi koji imaju veće aute od drugih. A kasnije i toliko velike da mogu da prelaze bez oštećenja preko drugih auta na raskrsnici. Oni sada krče svoj put preko drugih. Na kraju, ostali vozači se sklanjanju i koče kada izdaleka vide da se neki veliki džip približava raskrsnici. Tu čekanje postaje još veće, a mnogi i odustaju od prolaska raskrsnicom:

raskrsnica2Sloboda se u stvari smanjila. Ali ne za sve. Ljudi u crnim autima sada raskrsnicom prolaze slobodnije nego ranije. Za njih je odsustvo regulacije nešto pozitivno i njihova sloboda se zaista povećala. Jedino što rizikuju je da se neka još veća limuzina od njihove zaleti na njih, ali podnose ovaj rizik. Zbog spremnosti na rizik i jesu u velikim autima.

Kada se podvuče crta imamo ovo: apstraktna sloboda je veća, a stvarna manja. Nekima to ne smeta, pošto se razumeju samo u apstraktnu slobodu. Sloboda Ljudi u crnom se povećala, oni se slobodno kreću preko društvenih raskrsnica bez ometanja. Ovaj fenomen je poznat i pod imenima „korupcija“ i „cenzura medija“.

Postoje samo dva načina da se izbegne ovaj zaključak o nužnom smanjenju realne slobode. Možete reći da društvo u stvari nije raskrsnica nego neka petlja u kojoj svako ima svoju stazu i ne može biti sudara ili možete reći da se neoliberalna pravila o minimalnoj državi dovoljna za regulaciju saobraćaja u stvarnom svetu.

Ali nisu. Za normalnu raskrsnicu potrebno je mnogo više od minimalne države. Pogotovo nije preporučljivo da se zajednička pravila provlače kao „nužno zlo“, kao „ostatak za koji biznis nema interesa“, kao stvar „brige o slabima“ i slično. Ova obrazloženja pokazuju da u neoliberalizmu značaj pravila za društveni saobraćaj nije baš shvaćen, više je tu kao nužno zlo.

Neoliberalizam i sloboda – ulje i voda.

tačno.net
Autor/ica 24.11.2014. u 11:29