Mrcvarenje bh građana: Mogu i političari na “crnu listu“

Izdvajamo

• Obzirom da su državni službenici svih rangova i nivoa na platnom spisku građana BiH, a to vi, dragi građani, nemojte njima isplatiti platu ili uplatiti doprinose i poreze, baš kao i oni vama. Možda tada dođete u poziciju da možete pregovarati. Staviti ih na „Crnu Listu“.

Povezani članci

• Dileri kliničke mržnje
• Utakmica FK Velež : MNK Kreševo
• ZLATKO JELISAVAC: Za vreću glasova
• Tako je (na)zborio Reis Cerić.
• SAMO ČINJENICE, KOMENTARA NEMA
• Antifašističko nasleđe bosanskih Muslimana: Knjiga koja razbija stereotipe o Drugom svetskom ratu

Obzirom da su državni službenici svih rangova i nivoa na platnom spisku građana BiH, a to vi, dragi građani, nemojte njima isplatiti platu ili uplatiti doprinose i poreze, baš kao i oni vama. Možda tada dođete u poziciju da možete pregovarati. Staviti ih na „Crnu Listu“.

Piše: Aida Kurtagić

Da bi građani BiH razumijeli zašto im se u medijima prijeti “crnom listom”, pa ma kakve ona prirode bila, neophodno je imati informaciju koja jasno predočuje podlogu za oprečne stavove i neusaglašenosti državne vlasti svih razina.

Naime, MONEYVAL već nekoliko godina pokušava da ustroji model kojim bi BiH bila u mogućnosti ispoštovati već preuzete obaveze samim članstvom u Vijeću Europe. Još od 2009. godine vrijedno radimo da se ustrojimo, ali smo jako slojeviti pa ni sami ne znamo kada nam zakoni koji tretiraju isti prekršaj nisu u skladu sa državnim zakonom. A k tome još našoj Vladi nalažu treninge i obuke, a znate zašto? Zato što je MONEYVAL pri prvoj analizi situacije u BIH po ovom pitanju još davne 2005., ustanovio da mnogi naši državni službenici i ne znaju tačnu definiciju “pranja novca”, navodeći i da se „brka“ taj pojam sa utajom poreza, te korupcijom općenito[i]. Ako samo taj podatak uzmemo u obzir, naravno da je obuka neophodna.

Ali da krenemo od osnova: u kakvom smo mi to procesu? E pa u ovom i on se odnosi na sve članice MONEYVAL podjednako, a zove se:

Procedure poboljšanja usklađenosti i sastoji se od serije postepenih koraka a kako slijedi:

Korak I – Predsjedavajući MONEYVAL-a šalje pismo uz kopiju svim članicama MONEYVAL, te šefu predmetne delegacije, kojim skreće pažnju na neusaglašenost sa referentnim dokumentima te zahtjevajući od date države da podnese izvještaj na sljedećoj plenarnoj sjednici ili uobičajeni izvještaj o napretku u implementaciji relevantnih dokumenata;

Korak II – Predjedavajući MONEYVAL šalje pismo uz kopiju relevantnom Šefu misije, Generalnom sekretaru Vijeća Europe, skrećući njemu/njoj pažnju na neusaglašenost zemlje učesnice MONEYVAL-a sa relevantnim dokumentima;

Korak III – Generalni sekretar Vijeća Europe šalje pismo relevantnom ministru (ministrima) Države, skećući njemu/njoj pažnju na neusaglašenost sa relevantnim dokumentima;

Korak IV – dogovara misiju na visokom nivou (koja uključuje odabrane Šefove CDPC Delegacije) Zemlji učesnici u pitanju kako bi povećali važnost poruke;

Korak V – U kontekstu primjene Preporuke 21 FATF-a od strane zemalja MONEYVAL-a, izdaje se formalno javno saopštenje da je dotična zemlja u nedovoljnoj mjeri u suglasnosti sa referentnim dokumentima.

I tako je BiH godinama bila na proceduri Koraka(I), da bi onda preskočila do Koraka(IV), a sada se bori da ne dođe taj Korak (V). I sve predmetne Preporuke za usaglašavanje se odnose na usvajanje Zakona o spečavanju pranja novca i borbi protiv finansiranja terorističkih aktivnosti, harmonizaciji relevantnih zakona na nivou države, entiteta i Distrikta Brčko, obuku i trening, par novih zakona (nikada ih nismo ni imali ili smatrali potrebnim, kao što je konfiskacija imovine za koju je dokazano da je stečena kriminalnim djelovanjem ali je tuženi preminuo ili pobjegao ili kako naš zakon ne razlikuje ako osoba „pere“ svoj novac ili ga da drugoj osobi ili tijelu da to uradi za nju, itd.). Postoji tu i preporuka za osnivanje nove Agencije, koja treba da djeluje pod okriljem Ministarstva sigurnosti BiH, pa treba i dodatni budžet. Ali sve to će se, barem većinom, riješiti kroz usvajanje Zakona o sprečavanje pranja novca i finasiranja terorističkih aktivnost BiH, ali kamen spoticanja je Krivični zakon BiH, i to član 209., koji glasi:

Pranje novca

Član 209.

(1) Ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni učinjenjem krivičnog djela primi, zamijeni, drži, njima raspolaže, upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju, ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti, a takav je novac ili imovina veće vrijednosti ili to djelo ugrožava zajednički ekonomski prostor Bosne i Hercegovine ili ima štetne posljedice za djelatnosti ili finansiranje institucija Bosne i Hercegovine,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako vrijednost novca ili imovinske koristi iz stava 1. ovog člana prelazi iznos od 50.000 KM,

učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. i 2. ovog člana učinitelj postupio nehatno u odnosu na

okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom,

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Novac i imovinska korist iz stava 1. do 3. ovog člana će se oduzeti.

Za izradu amandmana na ovaj zakon naše vlasti su čak tražile pomoć Vijeća Europe u cilju prikladne formulacije istih. Nije znano da li su je dobili, ali par puta je odgađana rasprava o realizaciji dopune Krivičnog zakona BiH za šta se koristio argument „da još uvijek čekaju odgovor od VE“. Čini se da je MONEYVAL stajališta kako je ovaj član Krivičnog zakona BiH nedorečen, te ukoliko ne kriminalizira pranje novca isključivo na državnom nivou, vrlo je teško adekvatno dokazati počinjenje djela. Što znači da jednostavno traže bolje i jasnije definisanje kriterija, npr. uključenost organiziranog kriminala u izrekama, činjenica da je prekršaj počinjen na teritoriji više od jednog ne-državnog nivoa jurisdikcije, na teritoriji druge države, itd. Ministarstvo pravosuđa BiH je napravilo prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH u kojem će izvršiti dopune člana 209. s namjerom jasne odijeljenosti državnog od entitetskog nivoa, te uvesti specifične vrijednosti umjesto veće vrijednosti. I tu na scenu stupa entitetsko glasanje. Toliko puta isprobana metoda da je sada sa sigurnošću možemo zvati „dobrom praksom“.

Nepoznat je način, barem do sada, kako natjerati državne službenike u BiH da rade svoj posao, svoj osnovni posao – znači ne samo onaj dio koji im je priskrbila parlamentarna demokratija, a koji se sastoji od efikasnog, kvalitetnog i sadržajnog uređenja društva kako bi ono bilo produktivno, plodno i samoodrživo. A opet, ako ne znaš, a ti prepiši. Google nije istraživanje, ali je zasigurno izvor neograničenog broja opcija u svim mogućim situacijama. Pa ne traži Vijeće Europe rješenje klimatskih promjena, održiv izvor besplatne energije ili, ne daj Bože, konačan odgovor na pitanja strukture i nastanka svemira. Traže od vas samo da BiH pozicionirate na harmoniziran način tamo gdje ste već ratifikovali njen položaj – u Vijeću Europe. Traže od vas da ispoštujete Ugovor na koji ste se obavezali.

Obzirom da su državni službenici svih rangova i nivoa na platnom spisku građana BiH, a to vi, dragi građani, nemojte njima isplatiti platu ili uplatiti doprinose i poreze, baš kao i oni vama. Možda tada dođete u poziciju da možete pregovarati. Staviti ih na „Crnu Listu“.

[i] MONEYVAL First round detailed assessment report on Bosnia and Herzegovina, poglavlje C.Main findings, točka 9., od 06.06.2005.