Put Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji

Povezani članci

• Predrag Blagovčanin: Fašisti su 9. maja 1993. godine na Dan pobjede nad fašizmom likvidirali Mostar
• Milorade, ne priznajem dugove tvoje, dugove djece tvoje, kabineta tvojega, vlade tvoje
• „Držanje u šaci“ ostaje na snazi
• Kako su propali socijalizam i država
• Sila legalizirana u ime ljudskih prava
• Ladislav Babić: Pametnjaković(i)

Za Koaliciju piše: Sanela Klarić, predsjednica udruženja “Savjet za zelenu gradnju”

Bosna i Hercegovina se opredijelila za pridruživanje stabilnoj zajednici zemalja Evropske unije (EU) potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i priduživanju 16. juna 2008. godine. Potpisivanjem sporazuma BiH se također opredijelila da učini sve da se potrebne i zacrtane  reforme u BiH provedu u optimalnim rokovima kako bi se što prije ispunili uslovi za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, što za građane BiH znači ekonomski napredak i stabilnost.

Nažalost, BiH se ne može pohvaliti velikim napretkom, opredjeljenjem i složnošću svih njenih aktera na zacrtanom putu. Suprotno tome izvještaji o napreku BiH na putu pridruživanja EU, od 2009 godine do danas, bilježe male ili skoro nikakve napretke i velike probleme u usklađivanju stavova i zakona. Jako je puno posla pred nama a vrijeme ističe. Građani BiH, na žalost, najviše gube.

“Evropska unija ne može sama uvesti BiH u svoju zajednicu”, poručio je Piter Sorensen, specijalni predstavnik EU u BiH, 12 oktobra 2012 prilikom objavljivanja izvjestaja o napretku BiH za 2012. godinu. Iako izvještaj govori o malom napretku, predstavnici EU ohrabruju političke predstavnike BiH ponavljajući da je: „EU značajne kapacitete stavila na raspolaganje Bosni i Hercegovini“, te da je do naših političkih struktura da se ta pomoć na pravi način iskoristi.

Govoreći o ekonomiji, pogotovo imajući u vidu to da Hrvatska, značajni izvozni partner BiH, od 01. jula sljedeće godine ulazi u EU, Piter Sorensen je rekao da je EU u posljednjih deset godina uložila 19 miliona eura kako bi pripremila BiH za izvoz roba u Uniju. Možemo slobodno zaključiti da je EU uložila, a BiH potrošila velika sredstva, i utrošila i svoje vrijeme i vrijeme velikog broja stručnjaka iz EU a da pri tome značajnog napretka nema, što građani BH osjećaju na svojoj koži. Neko bi morao odgovarati za ove posljedice.

Poljoprivrednici BiH se i dalje suočavaju sa identičnim problemima i nemaju ravnopravan i transparentan pristup sredstvima planiranim za ruralni razvoj. Poljoprivrednik BiH želi da ima bolje uslove privređivanja, kao i njegove kolege iz EU.

Šta EU nudi BiH: usklađenost razvoja sa razvojem EU, jasnu viziju razvoja i održivost, veću konzistentnost i izvijesnost, pravičnost i transparentnost, otimalnu upotrebu raspoloživih resursa, smanjenje političkih uplitanja, te održivi razvoj BiH i veći životni standard njenih građana.

Zahtjevi EU politika prema BiH u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja odnose se na  koherentnu državnu strategiju ruralnog razvoja, sveobuhvatan program ruralnog razvoja koji bi bio rezultat državne strategije istog, prepoznavanje onih područja ekonomije gdje bi korištenje podrške EU za ruralni razvoj  moglo dati dodatnu vrijednost, uspostavljane veze sa drugim programima i prioritetima i politikama, pomoći u provedbi nove, tržišno orijentirane Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), te u restrukturiranju poljoprivrede, te pomoći farmerima i prerađivačima primarnih poljoprivrednih proizvoda da što bolje upoznaju i prihvate EU standarde.

Ako prihvatimo da smo potrošili 4 godine a ostvarili malo, da su zadaci stavljeni pred BiH jasni, teški ali ne neostvarivi, ako znamo da su uložena sredstva izgradila kapacitet civilnih službenika i predstavnika civilnog sektora, kao i građana BiH te da je obezbjeđena oprema za rad, vrijeme je da se političari ove zemlje ujedine u nastojanjima da BiH što prije postane dijelom razvijenog svijeta. Reforme su potrebne BiH radi nje same, jer građanima BiH treba bolja i svejtlija budučnost. Reforme treba provesti radi nas a ako možemo imati dobar uzor i veliku pomoć onda u tome bolje jer reforme mogu teči mnogo brže.

BiH političari više ne mogu naći izgovor, građani BiH imaju odgovornost da traže odgovore i da pozitivnim dijalogom natjeraju vlasti BiH da se prepreke reformi što prije otklone. BiH ima veliku perspektivu u svojoj čistoj poljoprivredi i vrijednim poljoprivrednicima BiH koji mogu odgovoriti svim zahtjevima i standardima i učiniti svjetliju budučnost svim građanima BiH. Poljoprivrednici BiH očekuju od vlasti BiH da konačno krenu naprijed i odgovore zahtjevima EU. Zahtjevima koji se mogu ostvariti ukoliko postoji politička volja za to.

EU je odobrila IPA projekte 2008. i 2010., koji za cilj imaju pomoći BiH u njenim reformama posebno u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja. Projekti su tek počeli te se građani BiH mole da prate provođenje ovih projekata i ne dozvole da se još jednom ponuđena nam sredstva potroše u nepovrat a da se neophodne reforme u BiH ne ostvare. Ponavljamo reforme trebaju svima nama radi održivog ekonomskog razvoja naše države i dobrobiti svih građana koji žive u njoj.

Koalicija 143 nastala je iz potrebe da u komplikovanom bosanskohercegovačkom institucionalnom uređenju vlast približi narodu i učini je odgovornijom prema građanima/kama zagovarajući jasnije, transparentnije i efikasnije primjere upravljanja državom u svim njenim segmentima.

Koaliciju 143 čine slijedeće organizacije: UNSA Geto, Oštra Nula i Transparency International BiH (Banja Luka); Centar za građansku suradnju (Livno); Nansen Dialogue Centre (Mostar); Alternativni Klub (Trebinje); Biro za ljudska prava i Revolt (Tuzla); Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije,Akcija Građana, Centar za ljudska prava, Centar za zastupanje građanskih interesa, Zašto Ne, Pokret DOSTA!, Sarajevski otvoreni centar, Cure i Crvena (Sarajevo).