foto: Wikipedia
Nakon što su realizacijom desetina međunarodnih, regionalnih i nacionalnih projekata pokazali ogroman potencijal digitalnih tehnologija u prezentaciji, popularizaciji i prezervaciji kulturnog naslijeđa, članovi Udruženja Digi.ba krenuli su u realizaciju projekta StećakLand, koji ima za cilj da nas povede u svijet u kojem “žive” simboli sa stećaka, ali i da nas upozna sa njihovim značenjem.
“Svi znamo za stećke i ponosno ih pokazujemo kao dio naše kulturne baštine. Međutim, vrlo mali broj ljudi razumije značenja njihovih ornamenata i motiva sa njihovih dekoracija”, kaže u razgovoru za Al Jazeeru Selma Rizvić, predsjednica Udruženja Digi.ba, pojašnjavajući kako je nastala ideja o kreiranju zamišljene zemlje StećakLand gdje će se posjetioci moći upoznati sa ovom još uvijek misterioznom oblasti našeg kulturnog naslijeđa.
“Ono što ne možemo vidjeti na arheološkoj lokaciji ili u muzeju, možemo uz pomoć eksperata arheologa i historičara kreirati u virtuelnoj i proširenoj stvarnosti”, ističe Rizvić.
Svijet u kojem ‘žive’ stećci
StećakLand će biti dostupan kroz Virtual Reality i Augmented Reality aplikaciju koju će razviti tim Udruženja Digi.ba, a planirano je da one budu instalirane u Kući Maka Dizdara u Stocu, Dubrovačkim muzejima, Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju i u Arheološkom parku Viminacium u Srbiji.
“U muzejima će biti postavljena VR edukativna igra kroz koju će korisnici ući u zamišljeni svijet pod nazivom StećakLand u kojem ‘žive’ simboli sa stećaka i stećci. Otkrivajući taj svijet, korisnik će kroz nekoliko priča saznati više o samim stećcima i šta to predstavljaju simboli uklesani na njima. Naučit će više o načinu kako su se birali simboli koji će krasiti stećke, kao i priče koje ti simboli predstavljaju. Korisnik će imati priliku kroz aplikaciju da upozna još neke likove u tom svijetu, a u konačnici i da napravi sam svoj stećak”, kaže Bojan Mijatović, predsjednik Upravog odbora Udruženja Digi.ba.
“S druge strane, u nekropolama će biti postavljeni markeri za AR aplikaciju koju će posjetioci moći instalirati na svoje mobilne uređaje te gledajući stećke kroz kamere na svojim mobitelima dobiti dodatne informacije na samom ekranu mobitela o značenju njihovih dekoracija. Tako će na jedan inovativan i interaktivan način moći naučiti više o stećcima i njihovim simbolima”, dodaje.
Razumijevanje simbolike stećaka
Odabir stećaka izvršili su eksperti arheolozi/historičari iz partnerskih institucija – iz Bosne i Hercegovine (Edin Bujak, Gorčin Dizdar), Hrvatske (Domagoj Perkić), Crne Gore (Goran Pajović i Vukan Ražnatović) te Srbije (Milica Radišić i Uglješa Vojvodić).
“Oni su nam poslali značenja ornamenata sa odabranih stećaka, a uz to su prikupili i legende i priče vezane za te stećke. Naši scenaristi Fatmir Alispahić i Vedran Fajković će od tog materijala napraviti scenarije, a vizuelni umjetnik Emir Durmišević dizajnirati izgled StećakLanda”, kaže Rizvić.
Osim toga, StećakLand će biti dostupan i u vidu pozorišne predstave u kojoj će se prvi put u regionu koristiti VR tehnologija.
“U priči koja će nas provesti kroz uzbudljivi svijet stećaka i njihove historije koju su ispričali ljudi kojima su ti stećci bili posvećeni i koji su na neki način nijemi čuvari njihovih biografija, oživjet će njihove priče i na veoma uzbudljiv i zanimljiv način biti predstavljene teatarskoj publici”, kaže Rizvić.
“Kroz pogled glumca koji nosi VR headset publika će, pored realnih dešavanja na sceni, moći vidjeti i dešavanja u StećakLandu. Sigurni smo da će ova zanimljiva mješavina realnog i virtualnog biti interesantna gledaocima i omogućiti im da bolje razumiju simboliku stećaka”, pojašnjava.
Rizvić dodaje da je partner u ovom projektu Kamerni teatar 55 iz Sarajeva, a da će predstava biti izvedena u zemljama koje su partneri na ovom projektu, ali i širom Evrope i svijeta.
Kulturna baština predstavljena kroz nove tehnologije
Udruženje Digi.ba i istraživačka grupa Sarajevo Graphics Group sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu već godinama predano rade na digitalizaciji i informatizacii bh. kulturne baštine, a Rimsko naslijeđe Balkana VR, Bitka na Neretvi VR, Bitka na Kozari VR, Trebinjske tvrđave VR, Skok sa Starog mosta u Mostaru VR, Tunel Spasa VR, Virtualni muzej starih zanata i Crvena stijena VR samo su neki od projekata na kojima su do sada radili.
Na pitanje šta im je pokazalo iskustvo sa terena i koliko su na ovaj način zapravo animirali građane, ali i strance za kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine, Mijatović kaže: “Sama virtualna realnost daje dosta mogućnosti u prezentaciji kulturnog nasljeđa da na imerzivan način i posjetioci uživaju u ovim sadržajima jer dopunjavaju ostale sadržaje koje možete posjetiti u muzeju.”
“Smatramo da će popularnost VR-a sve više rasti u muzejima i privlačiti sve više posjetilaca kako se i broj aplikacija bude povećavao. Svaki muzej na jednom uređaju može imati pripremljeno više aplikacija, te muzeji sami između sebe mogu razmjenjivati svoje aplikacije što će dovesti do jos veće popularizacije, kako VR-a, tako i lokaliteta koji se pojavljuju u VR aplikacijama”, ističe.
Rizvić dodaje da je veoma važno i kulturnu baštinu prilagoditi vremenu u kojem živimo i predstaviti je kroz nove tehnologije.
“Mediji su se promijenili, a sa njima i način komuniciranja informacija. Sada ljudi sve manje čitaju, a raspon pažnje im je veoma kratak. Sve informacije žele on demand i u kratkoj formi”, kaže.
Dodaje da su kreirali metodologiju interaktivnog digitalnog pripovijedanja koja se zove hyper-storytelling i prezentira historijske informacije u formi kratkih priča sa elementima kompjuterskih igara.
“Tako se konzumenti motiviraju da usvoje informaciju na zabavan i inovativan način. U hijerarhiji priča svako bira onu dubinu koja ga zanima u skladu sa vremenom koje planira potrošiti. Ako se zainteresira, ide u dublje i detaljnije informacije. Studije korisničkog iskustva naših projekata su pokazale uspjeh ove metodologije”, zaključuje Rizvić.
