Javna uprava – Rak koji se razvija

Povezani članci

• Suspendovan načelnik policije Federacije BiH koji je prijetio novinarki
• FLEKA NA PJESNIKOVOM PORTRETU!?
• Mostar: Tribina na temu “Žensko tijelo kao bojno polje”
• Povratak u devedesete: NEDOVRŠENI PIR NACIONALIZMA
• UDRUŽENI PRAVOSUDNI PODUHVAT: Mostarski zločinac uskoro na slobodi
• Tko želi graditi višemilijunski 3u1 objekat u središtu grada, zašto se susjedi bune, i što kaže Grad

Piše: Dino Prohić Uz dozvolu autora tekst je preuzet sa bloga prohic.no

U BiH jednostavno postoji aparat javne uprave koji je prevelik i koji košta suviše. Ako se na to doda i neefikasnost uprave, onda je jasno da se nešto pod hitno mora uraditi.

Primjera radi, plate zaposlenih u javnoj upravi su oko 43 posto više od prosječne plate u FBiH. Situacija u RS je slična.

U isto vrijeme, teško je vidjeti na koji način javna uprava doprinosi stavaranju nove vrijednosti.

Umjesto da se udio javne potrošnje smanjuje, izdvajanja za ovu namjenu su u stalnom porastu. Dok su u 2006. godini ova izdvajanja činila 27,3 posto ukupne potrošnje, u 2011. godine su narasla na oko 29 posto.

Bosna i Hercegovina jeste kompleksna zemlja, i postoji veliki broj nivoa vlasti, ali je isto tako činjenica da se broj zaposlenh na državnom nivou povećao s oko 5000 u 2004. na 22.400 u 2012. godini. Dakle, bez bilo kakvih sistemskih promjena (niti je povećan broj kantona, niti opština) broj zaposlenih je porastao za četiri puta.

Praksa zapošljavanja u javnom sektoru je jednostavno neodrživa, čak i za mnogo bogatije države.

Oni koji zauzimaju vodeće uloge ne vode računa o tome šta će ostati iza njih, koliko će doprinijeti napretku sredinu koju vode i kakve će efekte ostvariti za budućnost.

Otpuštanjem jednog dijela zaposlenih u javnoj upravi napravio bi se možda mali socijalni udar, što bi bilo dodatno opterećenje u društvu koje je od ranije u teškoj ekonomskoj situaciji. Zbog toga bi rješenje trebalo tražiti u promjeni radnih mjesta.

Ušteda od minimalo milijardu maraka, kojom bi rezultiralo smanjenje javne uprave, mogla bi se investirati u otvaranje novih radnih mjesta, gdje bi prioritet pri zapošljavanju bio dat prekobrojnim iz javne uprave.

Drugi problem (i u velikoj mjeri razlog za potrebu za velikim brojem uposlenih) je neefikasnost javne uprave. Profesionalizacijom i efektivizacijom rada u javnoj upravi postigao bi se mnogostrani efekt. S jedne strane, susret građana sa službama koje su njihov servis bi bio mnogo prijatniji, a sa druge strane smanjila bi se pretjerana i neophodna administracija.

Evo nekoliko konkretnih stvari koje se moraju uraditi:

1. Pojednostavljivanje javne uprave- smanjenje broja zaposlenih
2. Digitalizacija podataka- pojednostavljenje administrativnih zahtijeva.
3. Obuka javnih službenika sa prve linije (osmijeh i uslužnost)
4. Profesionalizacija javnih službenika

Ne postoji država na svijetu koja može krenuti sa mrtve tačke udavljena u toliku količinu administracije, pogotovo ako ta administracija uz sve to i ne radi svoj posao: olakšava život građanima.