U svijetu 774 milijuna nepismenih

Povezani članci

• Štetnost pamuka
• Jemenski pobunjenici: Izveli smo novi napad na saudijski aerodrom
• Ševko Kadrić: GALEB
• Irak: Nova sunitska milicija pomagaće u borbi protiv ID
• Silazak s uma
• Ardern naredila istragu napada na džamije na najvišem nivou

Međunarodni dan pismenosti koji se obilježava 8. rujna prilika je da se upozori na još uvijek velik problem nepismenosti u većem dijelu svijeta u kojemu je prema podacima UNESCO-a oko 774 milijuna nepismenih osoba, odnosno oko 16,1 posto stanovništva starijeg od 15 godina.

Cilj je UNESCO-a da se boljim pristupom obrazovanju iz godine u godinu smanjuje broj odraslih koji ne znaju čitati i pisati, kao i da se pod motom “Moramo održati obećanje – obrazovanje za sve” omogući pohađanje škola još uvijek milijunima djece među kojima su većina djevojčice.

Generalna direktorica UNESCO-a Irina Bokova u povodu Međunarodnoga dana pismenosti poručila je da je pismenost više od obrazovnog prioriteta.

Pismenost je “ulaganje u budućnost i prvi korak prema svim novim oblicima pismenosti u 21. stoljeću. Želimo doživjeti stoljeće u kojemu će svako dijete znati čitati i služiti se tom vještinom kako bi steklo potpunu samostalnost”, poručila je Bokova.

Od 774 milijuna nepismenih dvije trećine ili gotovo 500 milijuna su žene, a 123 milijuna mladi od 15 do 24 godine.

Zanimljiv je podatak da se smanjuje broj nepismenih mladih osoba, ali se proporcionalno ne smanjuje i broj nepismenih mladih žena. Njih 54 milijuna od ukupno 76 milijuna živi u samo devet zemalja. Najviše ih je u Indiji oko 28 milijuna, Pakistanu oko sedam milijuna, a manje od pet milijuna mladih nepismenih žena u ukupnom stanovništvu je u Etiopiji, Bangladešu, DR Kongu, Tanzaniji, Egiptu i Burkini Faso.

Od navedenih zemalja jedino u Bangladešu ima više nepismenih mladih muškaraca nego mladih žena.

U Hrvatskoj je starijih od deset godina nepismeno 0,8 posto ili 32.302

Po podacima iz popisa stanovništva iz 2011. Hrvatska ima 3,8 milijuna stanovnika starijih od deset godina, a od toga ih je 0,8 bilo nepismeno. Deset godina prije toga ta je brojka bila veća za jedan postotni poen. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 1953. nepismenih je u Hrvatskoj bilo 16,3 posto.

Po statističkim podacima iz 2011. od ukupno 32.302 najviše ih je, gotovo polovica bila starija od 75 godina, a među njima je gotovo 90 posto žena. No, zanimljiv je podatak da je u starosnim skupinama od 10 do 14 godina, pa sve do razdoblja od 35 do 39 godina, manje nepismenih žena nego muškaraca, da bi se nakon toga razdoblja (35-39) trend promijenio, pa je u razdobljima iznad 39 godina više nepismenih žena. Ti podaci pokazuju da je početkom 60-ih godina ženama u Hrvatskoj obrazovanje postalo dostupnije.

U povodu Međunarodnoga dana pismenosti Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske organiziraju tribinu pod nazivom “Važnost pismenosti i razvoj ključnih kompetencija osoba na izdržavanju kazne zatvora”.

Načelnik odjela za razvoj sustava i obrazovanja odraslih u Agenciji Mario Vučić ističe da je namjera organizatora dati veće značenje toj ranjivoj skupini u društvu, a iz perspektive obrazovanja, tijekom i nakon izdržavanja kazne. Tema je posebno važna i u kontekstu obilježavanja Europske godine građana, naglasio je Vučić.

Kao doprinos smanjivanju nepismenosti istaknuo je projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta “Desetljeće pismenosti – put do poželjne budućnosti”, kroz koji je od 2003. do 2012., osnovno obrazovanje pohađalo 7165 odraslih od kojih je 60 posto završilo osmi razred. Od toga ih se oko 20 posto kasnije osposobilo za prvo zanimanje.

Pismenost je temeljno i osnovno ljudsko pravo

Ideja o obilježavanju dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. u Teheranu, na svjetskoj konferenciji o temi iskorjenjivanja nepismenosti, a tada je predstavljena i inicijativa za proglašavanjem jednog dana u godini Međunarodnim danom pismenosti.

Pismenost je ljudsko pravo, implicitno sadržano u pravu na obrazovanje. Ono je prepoznato kao pravo u nizu međunarodnih konvencija i deklaracija. Općom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. priznato je pravo na obrazovanje, a time i pravo na pismenost. Dvije su, međutim, deklaracije otišle još dalje pa je u Deklaraciji iz Persepolisa (1975.) sadržano da je pismenost temeljno ljudsko pravo, a Hamburška deklaracija (1997.) naglašava kako je pismenost, koja u širem smislu obuhvaća znanje i vještine koje su potrebne svima u svijetu brzih promjena, osnovno ljudsko pravo.

Danas su četiri temeljna shvaćanja pismenosti – pismenost kao autonoman set vještina, pismenost kao primjenjena prakticirana i situirana, pismenost kao proces učenja i pismenost kao tekst.

UNESCO svrstava Hrvatsku u krug zemalja koje pismenost definiraju kao sposobnost čitanja i pisanja na bilo kojem jeziku.

U popisu stanovništva do 2001. nepismeni su se definirali kao osobe starije od 15 godina koje nisu završile osnovno obrazovanje. Definicija pismenosti koja je prvi put korištena u popisu stanovništva 2001., opisuje pismenu osobu kao osobu koja, bez obzira na to je li završila školu, može pročitati i napisati sastavak u vezi sa svakidašnjim životom, odnosno koja može pročitati i napisati pismo bez obzira na kojem jeziku ili pismu može čitati, odnosno pisati, što odgovara UNESCO-ovoj definiciji funkcionalne pismenosti.

No, s obzirom na to da se međunarodne koncepcije pismenosti konstantno razvijaju ta definicija nije niti jedina niti zadnja. U novije vrijeme institucije i znanstvenici koji se bave tim pitanjem, na čelu s UNESCO-om, sve su skloniji tome da postoji više različitih pismenosti.

Jedna od tih pismenosti u zadnjem popisu hrvatskoga stanovništva bila je i informatička pismenost. Po obrađenim podacima 57,4 posto stanovništva starijih od 10 godina zna se služiti internetom, 53 posto e-mailom, 45,2 posto tabličnim izračunima, a 52,1 posto obradom teksta.

Europska komisija zabrinuta niskom razinom pismenosti u EU

U državama Europske unije nepismenost je manja od jedan posto, ali prema podacima Europske komisije zabrinjava podatak da 20 posto stanovništva ima nisku razinu pismenosti. Po tom istraživanju svaki peti Europljanin mlađi od 15 godina, a slično je i s odraslima, ima teškoća u čitanju i pisanju, zbog čega teško pronalaze posao. Stoga je Europska komisija 2011. osnovala stručnu skupinu kojom je počela kampanja za iskorjenjivanje uzroka niske razine pismenosti. EU je postavio cilj da se do 2020. smanji udio učenika s teškoćama u čitanju, matematici i znanosti na manje od 15 posto.

Što se odraslih tiče, njih gotovo 80 milijuna, što je trećina ukupno zaposlenih, ima vrlo nisku razinu sposobnosti čitanja i pisanja.

Hina