Armin Avdić – Analiza

1. Dubinska analiza problema:

Ekonomski utjecaj povećanja minimalne plaće na rad nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini, posebno onih organizacija koje pružaju socijalne usluge i zapošljavaju marginalizovane grupe, ogleda se u ukupnom broju zaposlenika koji su radili u ovom sektoru prije i nakon povećanja minimalne plaće. S obzirom na to da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 30. decembra 2024. donijela odluku da se najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2025. godine utvrđuje u neto iznosu od 1.000 KM, navedeni efekti mogu se procijeniti upoređujući stanje tokom i na kraju 2024. te na određeni dan u 2025. godini. Pretpostavka za to je da se pronađu validni podaci za 2024. i na određeni dan za 2025. godinu, npr. na kraju juna 2025. godine. Budući da nismo uspjeli pronaći podatke za kraj juna 2025. godine, nismo mogli napraviti ovu analizu, već samo analizu kretanja tokom 2024. godine s obzirom na to da smo uspjeli doći do podataka tokom svakog od kalendarskih mjeseci tokom 2024. godine. Stoga smo mogli dati samo analizu kretanja za 2024. godinu.

Prema dostupnim podacima do kojih smo uspjeli doći, a koji se odnose na sljedeće oblike organiziranja nevladinog sektora: fondacije, udruženja, savez udruženja ili fondacija, ostali oblici organiziranja, mikrokreditne fondacije, strane i međunarodne nevladine organizacije, humanitarne organizacije, vjerske zajednice i njihovi savezi te Strukovne asocijacije, ukupan broj zaposlenih tokom 2024. godine prema pojedinim mjesecima u godini bio kako je prikazano u narednoj tabeli i na grafikonu.

Kao što je iz predstavljenih podataka vidljivo, kretanje ukupnog broja zaposlenih u nevladinom sektoru u 2024. godini osciliralo je iz mjeseca u mjesec. Generalno je bio prisutan pad broja zaposlenih, osim u mjesecima april i novembar 2024. godine, kada se desio rast. Na kraju 2024. godine u odnosu na njen početak ukupan broj zaposlenih je smanjen za 86 zaposlenih, odnosno za 1,04%. Najmanji broj zaposlenih bio je u septembru 2024. godine, kada je iznosio 8.103 zaposlena.

Kada posmatramo visinu plaća za predmetne zaposlene, broj zaposlenih s određenom visinom primanja bio je sljedeći:

Radi boljeg uočavanja trenda kretanja broja zaposlenih po svakom platnom razredu koji smo posmatrali u analizi, u nastavku smo dali i grafički prikaz. Kako je s grafikona vidljivo, najveći broj zaposlenih (u rasponu od 64,55% do 68,63%) imali su zaposlenici od 1.000 KM pa naviše, dok je broj zaposlenih prema drugim platnim rasponima bio znatno manji. Nešto izraženiji rast ove kategorije zaposlenih od 1.000 KM pa naviše desio se od septembra 2024. godine.

Ukupan pad (rast) po pojedinim platnim razredima dat je u narednoj tabeli. Kao što je iz tabele vidljivo, zabilježen je rast samo kod zaposlenih koji su imali plaće od 1.000 KM naviše (rast za 5,21%), dok je zabilježen pad broja zaposlenih kod svih drugih kategorija visine plaća. Najveći pad radnika zabilježen je u rasponu plaća koji su imali primanja od 800,01 KM do 999,99 KM, gdje se desio pad od 15,27%. To pokazuje da je jedan dio zaposlenih prešao u razred plaća preko 999,99 KM.

Ono što se generalno može zaključiti jest da je već u 2024. godini ukupan broj zaposlenih u ovom sektoru smanjen za 1,04%, te da postepeno rastu primanja iznad 1.000 KM, dok se u značajnoj mjeri smanjuje broj zaposlenih s primanjima ispod 1.000 KM.

1. • Identificirati finansijske i pravne barijere koje onemogućavaju NVO-ima pristup državnim subvencijama.

Za realizaciju programa i planiranih projekata NVO-ima su neophodna finansijska sredstva koja oni obezbjeđuju iz različitih izvora. To su najčešće donatorska sredstva inostranih vlada i međunarodnih agencija, a potreba da se ova sredstva dopune i iz različitih državnih subvencija je sve veća kako se povećava obim usluga koje pružaju NVO-i. Stoga je od značajne važnosti prepoznavanje finansijskih i pravnih barijera koje onemogućavaju NVO-ima pristup državnim subvencijama na različitim administrativnim nivoima.

Analizom različitih javnih poziva prepoznali sljedeće barijere:

– Potreba da se vrši sufinansiranje programa

– Rezultati i uspjesi u realizaciji dosadašnjih projekata i njihov značaj za članstvo i daljnji rad udruženja

– Izostanak bodovne liste, kao i transparentnih i kalkulativnih kriterija za odobrenje sredstava

– Veliki broj različitih obrazaca koje je potrebno popuniti

– Izostanak određenog vremenskog roka za dopunu dokumentacije koja nije dostavljena ili nije adekvatna za javni poziv

– Finansiranje samo jednog apliciranog projekta ako je dozvoljeno podnošenje većeg broja projekata

– Relativno mala i nedovoljna sredstva namijenjena NVO-ima putem javnih poziva

– Često finansiranje samo dijela traženih sredstava u apliciranim projektima

1. Sistematsko prikupljanje i obrada podataka:
   • Na osnovu intervjua s predstavnicima najmanje pet organizacija civilnog društva (CPCD, Vijeće mladih FBiH, Pomozi.ba, Abrašević, Umbrella) sintetizirati podatke i probleme s kojima se suočavaju u kontekstu novih zakonskih izmjena.

Nakon obavljenih intervjua s predstavnicima pet organizacija civilnog društva sintetiziranjem podataka iz intervjua mogli smo detektirati sljedeće probleme s kojima ove organizacije i njihovi zaposlenici suočavaju u kontekstu novih zakonskih izmjena koje se odnose na visinu primanja. Tako su prepoznati sljedeći problemi, koje smo razvrstali u dvije grupe. Prva grupa odnosi se na direktan utjecaj novih zakonskih izmjena na finansijsko poslovanje NVO-a, a drugi na generalno poslovanje NVO-a.

1. Utjecaj na finansijsko poslovanje NVO-a

– Nevladin sektor trenutno uopšte nema predstavnika koji bi služio kao posrednik na relaciji Vlada FBiH – NVO

– Smanjenje broja zaposlenih u NVO-ima, posebno stalno zaposlenih osoba

– Nevladin sektor nije uopšte uključen u pomoć (subvenciju) koju je Vlada Federacije BiH osigurala za umanjenje posljedica povećanja minimalne plaće

– Potreba da se uvedu poreske olakšice za donacije, da se humanitarne organizacije oslobode od određenih nameta i ukidanje PDV-a na donirane lijekove

– Revidiranje planova rada NVO-a uslijed smanjenih raspoloživih finansijskih sredstava

– Potrebno uključenje kantonalnog i federalnog nivoa putem dodatnih finansijskih sredstava za realizaciju programa NVO-a

– Potpuno odsustvo dijaloga između vlasti i predstavnika civilnog sektora, koji nisu bili uključeni u ovaj proces povećanja minimalne plaće

– NVO organizacije nemaju mogućnost stjecanja profita, povećanja cijena svojih usluga, te ne mogu teret povećanja minimalne plaće prebaciti na krajnje korisnike

– Neobezbijeđenost sredstava za dugoročniji rad NVO-a. Finansiranje je uglavnom dostupno putem kratkoročnih projekata

– Otpuštanje radnika s invaliditetom. Razlozi za otpuštanje bili su vezani za potrebu osiguravanja dodatnih finansijskih sredstava koje poslovanjem NVO-a nije bilo u mogućnosti obezbijediti

– Navedena otpuštanja osoba s invaliditetom dovela su do uskraćivanja mogućnosti apliciranja na projekte Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom FBiH u naredne tri godine

– Finansijski izazovi vezani za obezbjeđenje sredstava za implementaciju programa, administrativne prepreke, birokratske procedure

2. Utjecaj na generalno poslovanje NVO organizacija

– Sektor mladih do sada uopće nije prepoznat u fiskalnoj reformi FBiH

– Neophodno bi bilo razmotriti uvođenje olakšica i poreskih stimulacija za organizacije koje rade u javnom interesu, osigurati stabilan i transparentan sistem finansiranja omladinskog sektora, uspostaviti mehanizam redovnih konsultacija s civilnim sektorom prilikom donošenja budućih fiskalnih i ekonomskih politika

– Povećanja troškova osnovnih životnih namirnica i zdravstvene njege, što dovodi do porasta broja osoba u BiH kojima je potrebna pomoć

– Nedostatak potrebnih znanja i iskustava

– Nedostatak potrebne poslovne infrastrukture, sistema rada i poslovnih planova

– Nedostatak mladih pokretačkih snaga u društvenom aktivizmu, koji samoinicijativno pokazuju želju za društvenim angažmanom, te pasivizacija društva

– Potrebno je pojednostaviti procese registracije i rada nevladinih organizacija

– Olakšavanje svakodnevnog djelovanja humanitarnih organizacija

1. Izrada nacrta prijedloga zakona:
   • Pripremiti nacrt prijedloga zakonodavnih izmjena koje omogućavaju uključivanje NVO sektora u sistem subvencija uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti države i specifičnosti sektora.

Nacrt prijedloga zakona o uključivanju NVO sektora u sistem subvencija Vlade Federacije BiH

Osnovni cilj ovog zakona jest da se uvede adekvatna pomoć Vlade Federacije BiH nevladinom sektoru u minimiziranju posljedica povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH.

Član 1.

• Ovim zakonom uređuje se uključivanje nevladinog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine (NVO) u sistem subvencija na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 2.

• Nevladina organizacija je pravno lice koje je registrirano i svoju djelatnost obavlja prema Zakonu o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine.

Član 3.

• Godišnji iznos subvencije za podršku radu NVO organizacija na nivou Federacije BiH utvrđuje se u visini od 0,6% usvojenog budžeta Federacije BiH.

Član 4.

1. • Prijedlog mora biti jasno strukturiran, s ekonomskim obrazloženjima i projekcijama, te prikazom društvenih koristi.

U budžetu Federacije BiH za 2025. godinu pod oznakom „Tekući transferi neprofitnim organizacijama“ planiran je iznos od oko 44,3 miliona KM. U ovom segmentu budžeta ima veliki broj različitih neprofitnih organizacija kojima su ova sredstva namijenjena. Pored navedenih sredstava, a prema javno dostupnim informacijama, značajna sredstva se također izdvajaju i s nižih nivoa vlasti – kantoni i općine (približno također oko 50 miliona KM), a što se na godišnjem nivou ukupno kreće oko 100 miliona KM.

Ako bi bio planiran iznos od 0,6% od budžeta Federacije BiH za podršku NVO organizacijama, tada bi se ovaj iznos od 44,3 miliona KM  povećao na oko 49,5 miliona KM godišnje. Naša je procjena da preko ovog iznosa ne bi bilo prihvatljivo uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti Federacije BiH, kao i specifičnosti ovog sektora, uzimajući u obzir informaciju koliko je planirano sredstava u budžetu za 2025. godinu za različite agencije, ministarstva institucije i slično. Dodatni iznos od oko pet miliona KM koliko bi se obezbijedilo kroz procent od 0,6% u odnosu na ukupan iznos budžeta Federacija BiH, cijenimo da bi predstavljao povećanje za 10% u odnosu na trenutno stanje.