Građani Kupresa preglasani šutnjom: Općinsko vijeće izbjeglo odluku o projektu magnezija

Sedma sjednica Općinskog vijeća Kupres, održana nakon višemjesečnog odgađanja, otvorila je ozbiljna pitanja o odnosu lokalne vlasti prema građanima, zakonima koje sama donosi i jednoj od najvažnijih odluka za budućnost ove općine – planiranoj proizvodnji magnezija na Kupresu.
Karton Revolucija

Građanska inicijativa, koju je potpisalo više od 4.000 građana, tražila je da Općinsko vijeće Kupres donese jasan zaključak kojim bi izrazilo protivljenje realizaciji projekta proizvodnje magnezija investitora BH Magnezij & Minerali, te predložilo raskid ugovora o koncesiji za kamenolom Grguljača. Iako je inicijativa formalno ispravna i u skladu sa Statutom Općine Kupres, njeno razmatranje kasnilo je više od šest mjeseci.

Kršenje statuta i ignorisanje građana

Prema Statutu Općine Kupres, Općinsko vijeće je dužno razmotriti građansku inicijativu „što prije, a najkasnije u roku od tri mjeseca“ od dana podnošenja. Inicijativa je predata 13. juna 2025. godine. Kako vijeće nije reagovalo ni nakon isteka zakonskog roka, podnosioci su uputili i službenu urgenciju. Tek šest i po mjeseci kasnije, inicijativa se našla na dnevnom redu.

Na sjednicu su pozvani i predstavnici udruge „Mladi za Kupres“, kako bi obrazložili inicijativu. Nakon izlaganja, uslijedio je, kako navode organizatori inicijative, presedan – pokušaj da se tačka dnevnog reda zaključi bez rasprave i glasanja. Tek nakon reakcije opozicionih vijećnika, koji su ukazali na obavezu rasprave i odlučivanja, sjednica je prekinuta pauzom.

Suzdržanost umjesto stava

Po povratku sa pauze, svih devet vijećnika vladajuće većine glasalo je „suzdržano“, čime je inicijativa faktički odbijena, bez da je iko od njih javno obrazložio svoj stav.

Suzdržani su bili vijećnici:
Ivan Bulut, David Dumančić, Marija Grgić-Smoljo, Jozo Ivić, Ivo Ivković, Josip Klepić, Zoran Mišić, Andrijana Svalina i Tale Ugarak.

Nijedan vijećnik većine, osim bivšeg predsjednika OV Zorana Mišića, nije se javio za riječ. Mišić je tom prilikom izjavio da mu je potrebna dodatna stručna analiza, čak i od stručnjaka koje bi angažovao sam investitor, te je predložio održavanje javne tribine o projektu.

Bez rasprave o temi koja dijeli zajednicu

Posebno zabrinjava činjenica da, uprkos višemjesečnoj javnoj raspravi u Kupresu, niti jedan vijećnik većine nije komentarisao studije o utjecaju na okoliš, zdravstvene i ekološke rizike, niti stavove lokalnih ljekara, svećenika i stručnjaka koji su potpisali deklaraciju za očuvanje kupreške prirode i životnog prostora.

Sjednica je sazvana manje od 24 sata ranije, bez stvarne namjere da se otvori ozbiljna i argumentovana rasprava o projektu koji bi mogao trajno promijeniti ekološku i društvenu sliku Kupresa.

„Mi“ i „vi“ – podjela koja zabrinjava

Predstavnici građanske inicijative ističu da je tokom sjednice jasno uočena podjela na „mi“ – vijećnička većina, i „vi“ – mladi i građani Kupresa. Ono što dodatno zabrinjava jeste osjećaj da se u to „mi“ uključuje i sam investitor, dok se građani tretiraju kao smetnja, a ne kao ključni akteri u odlučivanju o budućnosti vlastite zajednice.

Gorki kraj godine, ali ne i kraj borbe

Građanska inicijativa je odbijena, a glas više od 70% biračkog tijela ostao je bez jasnog odgovora. Ipak, iz udruge „Mladi za Kupres“ poručuju da neće odustati.

„Najtužnije je što je ova sjednica ogolila sistemsku trulost, strah i izostanak odgovornosti onih koji su izabrani da zastupaju javni interes. Ali upravo zato nećemo stati. Najbolje što možemo učiniti za budućnost Kupresa jeste da pitamo, propitujemo i ukazujemo na nepravilnosti“, poručuju.

Građanima Kupresa i svim prijateljima ovog kraja upućen je poziv da se ne povlače pred pritiscima, da javno govore i da insistiraju na transparentnosti, jer bez toga – kako navode – nema ni održivih projekata, ni stvarnog razvoja.

Karton Revolucija

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Picture of Tačno.net

Tačno.net

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Prva komparativna regionalna procjena nakon više od jedne decenije dokumentuje propadanje posljednjih divljih rijeka Evrope: udio netaknutih riječnih dionica pao je sa 30% na 23%...
Dok se Kakanj već godinama guši u zagađenom zraku i nosi teret industrijskog nemara, vlasti i investitori pokušavaju progurati još jedan projekat koji prijeti zdravlju...
Dana 9. januara 2026. godine, Neformalna grupa građana “Plješevički otpor – Međudražje bez kamenoloma” je predala zahtjev Gradskom vijeću i Gradonačelniku Grada Bihaća kojim se...
U Bosni i Hercegovini (BiH) trenutno se nalazi oko 1.000 ilegalnih odlagališta otpada, što predstavlja ne samo ekološki problem već i opasnost za sigurnost, zdravlje...