Nedavna izjava ambasadora OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Ricka Holtzapplea, da “građani moraju odlučiti kakvu BiH žele” izazvala je niz reakcija u javnosti. I dok ambasador ispravno ukazuje da ključne odluke o budućnosti zemlje trebaju donositi njeni građani, ostaje otvoreno pitanje — kako međunarodne institucije razumiju volju većine građana BiH i da li je njihova “neutralnost” uopće održiva u sadašnjim okolnostima.
Ogromna većina stanovnika Bosne i Hercegovine želi živjeti u zemlji jednakih prava i šansi, u kojoj etnička pripadnost ne određuje nečija politička prava, mjesto u državnim institucijama ili mogućnost da se kandiduje za najviše funkcije. Drugim riječima, većina građana već je odlučila: žele građansku, demokratsku i modernu Bosnu i Hercegovinu.
Neutralnost prema nepravdi nije neutralnost
U tom kontekstu, stav OSCE-a ne može biti pasivno promatranje. Neutralnost prema sistemu koji održava etničku diskriminaciju i blokira napredak nije diplomatska mudrost, nego de facto podrška statusu quo.
A status quo već tri decenije znači: blokade, nefunkcionalnost i trajno ponižavanje građana koji se ne uklapaju u “tri konstitutivna okvira”.
OSCE je u Bosni i Hercegovini prisutan gotovo trideset godina. Njegova misija je promicanje demokratije, ljudskih prava i vladavine prava — vrijednosti koje su u samom temelju građanskog uređenja. Zato je legitimno očekivati da ova organizacija jasno podrži transformaciju BiH u državu jednakih građana, umjesto da se povlači iza formalne “neutralnosti”.
Evropske presude su jasan nalog
Ovaj zahtjev građana nije samo moralni, nego i pravni imperativ.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je niz presuda — Sejdić-Finci, Zornić, Pilav,
Sud je jasno rekao da svaki građanin, bez obzira na etničku pripadnost, mora imati pravo da se kandiduje i bude biran na svim nivoima vlasti.
Ignorisanje tih presuda znači ignorisanje osnovnih vrijednosti na kojima počiva evropski pravni poredak, ali i same principe na kojima OSCE zasniva svoje djelovanje.
Građansko uređenje znači stabilnost i mir
Upravo građansko uređenje garantuje trajni mir, stabilnost i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ono oduzima prostor etničkim manipulacijama, separatističkim projektima i vanjskim uplitanjima susjednih država.
Nasuprot tome, etnički model vlasti — zamišljen kao kompromis devedesetih — danas je glavni izvor političke krize, nejednakosti i društvene frustracije.
Zato, ako OSCE zaista želi pomoći BiH da izgradi održivu demokratiju, mora jasno stati uz većinu građana koji traže jednaka prava i funkcionalnu državu.
Zar nije vrijeme da zauzimete principjelan stav?
Podrška građanskoj Bosni i Hercegovini nije pitanje političkog izbora, već civilizacijskog opredjeljenja. Ona ne isključuje nijedan narod, već svakom čovjeku garantuje dostojanstvo i pravdu.
Vrijeme je zaista da međunarodne institucije, uključujući i OSCE, prestanu izjednačavati agresore i žrtve, rušitelje i graditelje, nacionaliste i građane koji žele normalnu zemlju. Inače Evropi se sve greške počinjene u BiH vračaju kao bumerang u vlastitom dvorištu.
Bosna i Hercegovina ne traži protekciju — traži principijelnost.
A principijelnost danas znači podršku građanskom uređenju koje jedino može spriječiti nove podjele i osigurati evropsku budućnost.
