Na prijedlog Dragana Čovića i HDZ-a BiH, a uz podršku Milorada Dodika i SNSD-a, vlasti u BiH usvojile su 2022. godine kontroverznu definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA), u kojem država ima status posmatrača od 2016. godine. Predlažući usvajanje navedene definicije, Čović je rekao da se brine zbog jačanja antisemitizma u BiH, pojašnjavajući da će formalno usvajanje IHRA definicije značiti „bolje razumijevanje bosanskohercegovačke javnosti o načinu na koji se antisemitizam manifestira u 21. vijeku, pomoći u borbi protiv rasizma i ksenofobije, te će omogućiti dostojanstveno sjećanje na žrtve holokausta“. IHRA definiciju usvojilo je Predsjedništvo BiH (Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik) i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, te je naknadno i objavljena u Službenom listu. Na taj način je IHRA definicija, koja još od kada je objavljena izaziva kontroverze u svijetu, postala neobavezna politička smjernica za sve državne institucije u Bosni i Hecegovini.
Jevrejska zajednica BiH, ali ni akademska zajednica ili ljudskopravaške organizacije nisu konsultovani u procesu usvajanju IHRA definicije. Istovremeno, odbijajući da provedu presudu Europskog suda u slučaju „Sejdić – Finci“, ali i slučaju Zornić, institucije koje su usvojile navedenu definiciju nisu dostupne Jevrejima u BiH s obzirom na to da u njima mogu sjediti samo pripadnici jednog od triju konstitutivnih naroda. Time se direktno krši jedna od smjernica IHRA definicije koja nije upitna, a prema kojoj je antisemitizam uskraćivanje Jevrejima „mogućnosti ili usluge koje su dostupne za ostale, što je u mnogim zemljama suprotno zakonu“.
Vladimir Andrle, predsjednik kulturnog društva La Benevolencija, kaže kako zabrinjava što do danas ni domaće ni međunarodne institucije ne tretiraju mogućnost usvajanja presuda Europskog suda. „Kao i u većini bitnih stvari za građane i građanke u Bosni i Hercegovini, vlast pristupa neozbiljno, netemeljito i bez suštinske želje da se pozabavi kvalitetom života svih onih koji žive u Bosni i Hercegovini“, kaže Andrle.
Za i protiv IHRA definicije
Međunarodna organizacija IHRA osnovana je 1998. godine kao Radna skupina za „međunarodnu saradnju u obrazovanju, sjećanju i istraživanju holokausta“ ili ITF, a na inicijativu tadašnjeg premijera Švedske Görana Perssona, te uz podršku Britanije i SAD-a. Godine 2013. Radna skupina je postala međunarodna organizacija koja danas ima 35 zemalja članica te podršku brojnih nevladinih organizacija i pojedinaca. Zvanično, cilj djelovanja IHRA-e je da „potiču aktivnosti na edukaciji, sjećanju i istraživanju holokausta u zemljama članicama i drugim zainteresiranim zemljama te pružanju političke potpore ovim aktivnostima u nacionalnom i međunarodnom kontekstu“. Propalestinske organizacije i brojni pojedinci, ali i dio jevrejskih organizacija u svijetu, smatraju da IHRA djeluje s ciljem da utiša glasove kritičara cionizma i izraelske politike aparthejda i zločina nad Palestincima.
Godine 2004. grupa eksperata članova IHRA-e objavila je radnu definiciju prema kojoj se antisemitizmom smatra i bilo kakvo izražavanje negativnih stavova prema državi Izrael „koja se smatra jevrejskim kolektivitetom“, kako stoji u prijevodu objavljenom u Službenom listu BiH. Isti dokument navodi 11 primjera antisemitizma od kojih se sedam referira na Izrael, uključujući i:
– osporavanje Jevrejima prava na samoopredjeljenje tvrdnjom da je postojanje države Izrael rasističko po svom karakteru;
– primjenjivanje dvostrukih mjerila zahtjevima da se Izrael ističe ponašanjem koje se ne očekuje ni od jedne druge demokratske države;
– upoređivanje današnje izraelske politike s nacističkom“.
Prema riječima američkog advokata Kennetha Sterna, koji je predvodio grupu eksperata koji su pisali IHRA definiciju, namjera je bila izdati smjernice istraživačima, naročito u Europi, kako da identificiraju antisemitizam. Suprotno ovoj ideji, a prema tvrdnjama samog Sterna, definicija je postala moćno oružje u rukama cionista i radikalno desnih proizraelskih organizacija, političkih partija i pojedinaca za borbu protiv neistomišljenika, i način za gušenje slobode govora. Stern se o ovom oglasio 2017. dopisom kojim je uputio američkom Kongresu dokument u kojem upozorava kako IHRA definicija nikada nije trebala postati „pravni ili regulatorni alat kojim se ograničavaju akademske ili političke slobode govora“. Prošle godine je govorio pred Kongresom tvrdeći kako se zloupotrebom definicije „ograničavaju mogućnosti da se suočimo s antisemitizmom“. „Kada razgovaram s ljudima u sinagogama, pitaju me šta me najviše brine kada je riječ o antisemitizmu danas. Ja im kažem da me brine to što lideri označavaju bilo koga među nama kao opasne ‘druge’, ohrabrujući pravdanje dehumanizacije ili demonizacije ‘drugog’. Vidimo ovu tendencija i u našoj politici definiranjem ‘druge strane’ kao ne samo pogrešne već i zle“, rekao je u svom obraćanju.
Godine 2022. više od 100 organizacija, uključujući i neke sa sjedištem u Izraelu, zatražilo od UN-a da ne prihvati IHRA definiciju smatrajući da je često pogrešno korištena u zaštiti države Izrael od legitimne kritike. U pismu koje su uputili generalnom sekretaru UN-a stoji kako je usvajanje definicije predstavljeno kao važan korak u borbi protiv antisemitizma. „U praksi“, stoji u pismu, „IHRA definicija je često korištena da se pogrešno imenuje kritikovanje Izraela kao antisemitizam i na taj način utiče, nekada i uguše, nenasilni protesti, aktivizam i kritički govor prema Izraelu i cionizmu“. Definicija se istovremeno koristi za pravdanje tvrdnje o porastu antisemitizma u svijetu, a naročito od početka napada na Gazu, od kada se koristi protiv aktivista i javnih ličnosti koji su javno istupali u zaštitu Palestinaca, a protiv genocida.
Moćno oružje u rukama cionista
IHRA definiciju antisemitizma za sada je usvojilo kao smjernicu 45 zemalja, počevši od Velike Britanije, SAD-a, većeg dijela članica EU (izuzev Irske), a uključujući Sloveniju i Hrvatsku. U Hrvatskoj su IHRA definiciju prihvatili i Univerzitet Split (2023), Senat Univerziteta u Zagrebu (2023), Hrvatska nogometna federacija (2023) i Olimpijski komitet (2023)). U regiji su IHRA definiciju usvojili i Albanija (uključujući univerzitete Tirana i Vlore), Srbija i Sjeverna Makedonija. Prva organizacija koja ju je usvojila, 2005. godine, bio je EU Centar za monitoring rasizma i ksenofobije, ali ju je nasljednica ovog centra, Agencija za fundamentalna prava, odbacila 2014. godine.
Prema podacima IHRA-e, do 2023. godine 97 entiteta, uključujući univerzitete, gradove, različite institucije i organizacije, širom svijeta, usvojilo je ovu definiciju, a od decembra 2023. taj broj je porastao na 1.262.
U Bosni i Hercegovini je, nakon dviju institucija na državnom nivou, IHRA definiciju 2023. usvojila i Rektorska konferencija u kojoj su svi javni univerziteti u zemlji. Prijedlog je došao od rektora Mostarskog sveučilišta prof. dr. Zorana Tomića, a o tome nisu diskutirali uposlenici javnih univerziteta ili studentske organizacije, koji uglavnom nisu ni svjesni da je ta definicija usvojena. Za razliku od BiH, usvajanje ove definicije na univerzitetima u svijetu dovelo je do prave pobune u SAD-u i nekoliko EU zemalja, dok Stern baš to smatra najopasnijom zloupotrebom ovog dokumenta s obzirom na to da otvara mogućnost i za ukidanje akademskih sloboda.
U praksi, institucije koje prihvate IHRA definiciju trebale bi imenovati specijalnog izaslanika koji bi, rukovođen smjernicama, trebao ukazati na slučajeve antisemitizma i prijaviti ih višoj instanci, koja potom može, a ne mora, izreći sankcije. Ni državne institucije ni Rektorat to dosad nisu uradili. Imenovanje izaslanika nerijetko je uzrok pobuna i protivljenja u svijetu, što se dešava naročito u SAD-u, gdje su uz optužbe za antisemitizam profesori i studenti koji su javno govorili protiv genocida nad Palestincima suspendirani ili otpušteni. Na nekim univerzitetima ide se tako daleko da se ograničava upotreba knjiga autora koji se proglašavaju antisemitima, a to uključuje i Hannah Arendt ili Judith Buttler, ali i UN komesarku za ljudska prava Francesce Albanese, protiv koje je na osnovu smjernica iz definicije pokrenuta prava kampanja.
Globalna inicijativa Jewish Voices for Peace (Jevrejski glasovi za mir) godinama ukazuje na potrebu da se odbaci IHRA definicija, te tvrde da definiranje ne znači i ukidanje antisemitizma, tražeći zajednički angažman na iskorjenjivanju antisemitizma, ali i drugih formi opresije i netrpeljivosti. Kao osnovne principe na tom putu ova grupa predlaže da se antisemitizam ne izolira od ostalih oblika opresije, nego da se „propituju političke ideologije koje se oslanjaju na rasizam, mržnju, strah (…) da se radi na stvaranju okruženja koje podržava i slavi sve forme različitog kulturnog i religijskog života (…) da se sigurnost bazira na prakticiranju solidarnosti a nametanju zakona“.
U BiH razlozi za usvajanje IHRA definiciju nisu jasni. Vladimir Andrle kaže kako osim simbolične nikakvu drugu korist Jevreji i Jevrejke u BiH nemaju usvajanjem definicije, ali da je u interesu njeno usvajanje jer to označava pridruživanje globalnoj alijansi za borbu protiv antisemitizma. Ipak, napominje Andrle, s obzirom na to da je u BiH, gdje žive različiti narodi i etničke i vjerske grupe, i gdje je „mržnja jednih prema drugima na visokom nivou“, usvajanje IHRA definicije dobro. „Ali isto tako smatram da država treba da kreira i usvoji definicije koje bi štitile sve narode u BiH, podrži institucije koje se bave sankcionisanjem govora mržnje i radikalnih politika, ali i da osnaži i podrži civilni sektor u borbi protiv ovih fenomena. Naravno, prvi korak njihove opredijeljenosti bio bi usvajanje evropskih presuda za ljudska prava“, kaže Andrle.
Ujedinjena radikalna desnica
S obzirom na način na koji je IHRA definicija usvojena, od samog predlaganja do činjenice da njen sadržaj nije razmatran u civilnom društvu, moguće je nagađati o razlozima zašto se to uopće desilo. Podrška je svakako došla od predstavnika Izraela, odnosno nerezidentne ambasadorice Galit Peleg, koja iz Albanije pokriva i BiH, ali i dijela izraelskih političara. Čović je pohvale za ovaj čin dobio i od predstavnika radikalno desnih političara iz Izraela, uključujući Stellu Weinstein, poslovnu ženu i nekadašnju predsjednicu ultradesne partije Yamina. „Pripala mi je čast upoznati gosp. Čovića tijekom njegova posjeta Izraelu i ubrzo sam shvatila kako je on pravi prijatelj Izraela i židovskog naroda“, rekla je Weinstein.
I Čović i Dodik su u posljednjim godinama učestali svoje posjete Izraelu, ali i kontakte s tamošnjih radikalno desnim političarima, koji su većinom i poslovni ljudi ili imaju udjela u različitim kompanijama koje djeluju međunarodno. Obojica su javno podržali akcije tamošnje vojske protiv Palestinaca smatrajući da tako staju na stranu globalne borbe protiv radikalnog islama i terorizma. Rektor Mostarskog sveučilišta također je osoba koja sarađuje s Izraelom i tamošnjim institucijama i firmama.
Da je Izrael sve prisutniji u BiH, lako je primijetiti, mada često nije jednako lako vidjeti i pozadinu tog prisustva i interesiranja za ovaj prostor. Izrael je podržao Čovićev plan za izmjene Izbornog zakona BiH kojima je u suštini omogućeno dalje kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima i negiranje prava i Jevrejima u BiH. To je navelo Jakoba Fincija, predsjednika Jevrejske zajednice BiH, da u pismu liberalnom listu Haaretz napiše kako ga čudi takav postupak Izraela jer se predloženim promjenama umanjuje politički značaj svih koji nisu pripadnici jednog od triju konstitutivnih naroda.
Izrael je podržao Čovića i u njegovom insistiranju za otvaranjem nove privatne kompanije sa sjedištem u Mostaru, koja bi bila centar za plinovod Južna interkonekcija, a nauštrb postojeće kompanije BH Gas. Uprkos snažnim pritiscima iz SAD-a, koje je predvodio Max Primorac, blizak Trumpov savjetnik porijeklom iz Hercegovine i prijatelj HDZ-a BiH, u januaru ove godine Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, uz protivljenje hrvatskih zastupnika, a po hitnom postupku, usvojio je zakon o plinovodu Južna interkonekcija koji omogućava da se na nivou BiH otvore pregovori s Hrvatskom, ali sa BH Gasom kao nositeljem projekta.
HDZBiH i Čović godinama su i najbolji partneri kontroverznog biznismena iz Izraela Amira Gross Kabirija, koji živi u Mostaru, a koji zvanično stoji iza M.T. Abraham Grupe i mostarskog Aluminija te otvoreno izražava cionističke stavove. U razgovoru za hercegovina.info 2024. godine Kabiri kaže kako u Čoviću prepoznaje „istinskog vođu“. „On je iskusan, mudar, liberalan i proeuropski orijentiran. To je ono što je za mene, kao investitora, najvažnije da mogu donijeti odluku o daljnjim ulaganjima, stabilnom političkom okruženju“, rekao je Kabiri. „S osobne strane, predsjednik Čović učinio je mnogo za židovski narod u BiH, kao i jačanje odnosa s državom Izrael, što je vrlo važno za BiH.“
Nove poslovne veze između dvije države, u kojima ponovo ulogu imaju ovdašnje političke partije i lideri, nedavno su otvorene tokom posjete grupe poslovnih ljudi iz Izraela koji predstavljaju grupaciju Aktiv, dio Milestone groupa. Navodno ova grupacija, koja radi u sektoru građevinskog materijala, napušta dosadašnje sjedište u Turskoj, zbog pogoršanih odnosa dviju država, a pronalaze partnere u BiH. Izaslanstvo grupacije posjetilo je čelnike u Banjoj Luci, Gradiški, Laktašima, Prnjavoru i Vitezu, te su razgovarali o mogućim ulaganjima. Iz siromašnih objava, uglavnom na zvaničnim stranicama institucija s čijim čelnicima su se susreli, može se vidjeti da je među biznismenima bio i Oren Shvill, jedan od osnivača izraelske organizacije Braća i sestre po oružju i oficir izraelske vojske, sada rezervista. Do oktobra 2023. ova grupa se bunila i organizirala proteste protiv tamošnje vlade a zbog korupcije, ali su se nakon 7. oktobra angažirali da pomažu vojsci u Gazi i naseljenicima. Iako i dalje organiziraju proteste protiv Netanjahua, u nekima pozivaju rezerviste na neposluh, dobar dio njih i dalje sudjeluje u borbama, a organizacija na razne načine pomaže naseljenike, te kupuje oružje i opremu, što je vidljivo i na njihovoj web stranici.
Kako Čovića i Dodika za Izrael vežu uglavnom poslovi i kontakti s radikalnim desničarima kakav je i nekadašnji ministar a sadašnji član Kneseta Avigdor Lieberman, poznat po svojim ekstremnim stavovima ali i optužbama za korupciju i pronevjeru, s kojim se redovno sastajao u BiH, Izraelu i Austriji. Dio analitičara smatra da Dodik trenutnu podršku naglašava u nadi da će mu donijeti ublažavanje ili skidanje američkih sankcija, ali i da ostane blizak sa ekstremnom desnicom u Europi, koja je na vlast došla na antimigrantskoj i islamofobnoj politici, a koji uglavnom podržavaju Izrael u napadima na Gazu.
I rektor Mostarskog sveučilišta ima bliske veze s Izraelom i tamošnjim univerzitetima, ali i biznisima. Godine 2022, s kolegama, sudjelovao je na konferenciji Cybertech Tel Aviv, te je uspostavio niz saradnji s tamošnjim univerzitetima i u redovnom je kontaktu s ambasadoricom Galit Peleg, a sarađuje i s M.T. Abraham Groupom.
Kao i u mnogim drugim situacijama, ono što lideri ove zemlje govore i rade nije ogledalo onog što žele građani/ke. No istina je i da građani/ke, uključujući i studente/ice i profesore/ice univerziteta u BiH, šute i na taj način daju podršku politikama koje negiraju prava drugih i drugačijih.
