Novembar će proteći u znaku još jednog izdanja Dana srpske kulture (DSK) koje pod motom “Kultura spaja” u velikom broju sredina širom Hrvatske organizira Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”. Kako najavljuju organizatori, programi su raznovrsni i namijenjeni svim uzrastima, ali ističu i da su na lokacije i program u velikoj mjeri utjecale lokalne vlasti odbijanjem da daju na korištenje prostore koji bi bili primjereni značenju i kvaliteti događaja.
– Prosvjeta ima čitav niz regionalnih manifestacija ili brojne događaje po srpskim kulturnim centrima, na primjer u Zagrebu. Dani srpske kulture su manifestacija koja objedinjuje sve to – niz događaja na različitim mjestima, od naših malih sredina do srednje velikih i najveći gradova. Imat ćemo događaje i u Zagrebu, ali smo nastojali da, koliko god je moguće, pokrijemo sve dijelove naše zemlje, pogotovo one u kojima živi naša zajednica – rekao nam je predsjednik “Prosvjete” Nikola Vukobratović.
– U odabiru lokacija za ovogodišnje Dane izrazito nas je ograničila nedostupnost određene infrastrukture u dijelu srednje velikih ili većih gradova, što je bilo vrlo neočekivano. Apsolutno shvaćamo da nemamo nikakvo ekskluzivno pravo na neki od gradskih ili županijskih prostora koje bismo htjeli koristiti za DSK, ali smo u brojnim slučajevima bili neugodno iznenađeni odbijanjem ili nedostatkom bilo kakvog odgovora na naš zahtjev da u našoj organizaciji i o našem trošku organiziramo kulturne programe u nekoj od gradskih kulturnih ustanova i to potpuno besplatno, tim više što su ti programi vrlo kvalitetni – ističe Vukobratović.
– U nekim situacijama neugodno su nas iznenadili neargumentirani odgovori bez objašnjenja, a najviše je bilo slučajeva izostanka bilo kakvog odgovora. Brojne institucije ni na koji način nisu odgovorile, čak ni tvrdnjom da su im svi termini zauzeti. Ne možemo decidirano tvrditi što stoji iza toga, no neki od tih slučajeva navode nas na pomisao da je izrazito negativna kampanja prema našoj zajednici koja dolazi i iz dijela vlasti, bilo na nacionalnoj ili lokalnoj razni, negativno utjecala na odvažnost ljudi da budu otvoreni za programe koji dolaze iz Srbije, koji se tiču hrvatsko-srpskih veza ili se održavaju u organizaciji jedne srpske kulturne institucije. Nažalost, bilo bi neracionalno očekivati da politička kampanja koja teži tome da iz javnog života eliminira svaki trag srpskog identiteta neće negativno utjecati na dostupnost opće kulturne infrastrukture našoj manjinskoj zajednici – dodaje.
– Dani srpske kulture idu dalje i ići će dalje u bilo kojem obliku. Za svaku lokaciju za koju iz opravdanih ili neopravdanih razloga nismo mogli dobiti dopuštenje da tamo organiziramo programe našli smo zamjenu, pa ćemo ostvariti niz vrlo kvalitetnih i atraktivnih programa na užitak i korist našoj zajednici i svima koji su dovoljno otvoreni da budu zainteresirani za kulturne sadržaje koji dolaze iz Srbije ili imaju veze sa srpskom zajednicom u Hrvatskoj – zaključuje Vukobratović.
Nikola Ostojčić, izvršni sekretar za programske aktivnosti u “Prosvjeti”, ističe da su nastojali uvrstiti sve vrste kulturnih događaja za koje se zna da ih publika traži. Sve ovisi o sredini; radionice zlatoveza nisu svugdje jednako popularne kao u Vukovaru.
– Približavamo se publici i cijelo vrijeme smo u komunikaciji s predstavnicima pododbora koji su izrazili svoje želje, a mi ih ispunjavamo u stopostotnom obimu ili nakon procjene ponudimo kvalitetniji program – kaže.
Publika u Sisku i Vojniću moći će 6., odnosno i 7. novembra pratiti dramu s elementima komedije “Ne igraj na Engleze” u izvođenju Beogradskog dramskog pozorišta.
– To je priča koja prati raspad 30-godišnjeg prijateljstva trojice protagonista i to zbog gluposti oko klađenja. Predstava igra u Vojniću umjesto u Karlovcu jer nismo dobili termin od karlovačkog kazališta Zorin dom – ističe Ostojčić.
– U predstavi “Kuća” u izvođenju glumaca Zvezdara teatra, koju će 10. i 11. novembra gledati Zagrepčani i Vukovarci, radi se o tri generacije, djedu, ocu i kćeri, kao i o tri prostora, Beogradu, Torontu i malom srpskom selu, gdje svatko od njih živi. Tu se miješaju humor, poezija i realizam na temu života, smrti i emigracije – opisuje Ostojčić i dodaje da će Zijah Sokolović sa svojom monodramom nastupiti 14. novembra u Kistanjama, a 15. u Umagu.
S obzirom na to da su važan dio aktivnosti “Prosvjete” etnologija i folklorna društva, u zagrebačkom SKC-u će 11. novembra biti organizirane etnološke radionice koje će voditi eminentni stručnjaci iz Beograda i Zagreba, Sanja Ranković, Mojca Piškor i drugi.
– Siguran sam da će dobar dio ljudi iz “Prosvjete” biti zainteresiran, ali i šira javnost, jer je to znanstvena disciplina gdje se na našim prostorima kultura često spaja, a hrvatska i srpska zajednica imaju mnogo sličnosti u muzici i folkloru – kaže Ostojčić.
Na programu ove godine nema filmova jer kad projekcije nisu u centru grada, publici nisu dovoljno privlačne; u Zagrebu bolje prolaze predstave, radionice i tribine.
– Što se tiče izložbi, kao historičarka umetnosti mogu reći da smo se odlučili za Budimira Dimitrijevića, istaknutog srpskog umetnika koji se ističe u tehnici grafike, a poslednje vreme i ulja na platnu. On je zanimljiv jer se bavi temom fantastične umetnosti i spoja nadrealizma i fantazije, a kako slika morske motive, njegova će izložba od 4. do 11. novembra biti u Francuskoj alijansi u Splitu – ističe Nevena Petrić, izvršna sekretarka za kulturu u “Prosvjeti”.
U Zagrebu se priprema velika izložba “Efemeris”, odnosno legat Dejana Medakovića, istaknutog srpskog intelektualca i historičara umjetnosti s preko 200 eksponata. Među 80 likovnih djela iz legata su slike Nadežde Petrović, Ivana Tabakovića, Miće Popovića, kao i grafike Zaharije Orfelina, pa i grafika Albrehta Direra su, a uz njih su i Medakovićevi lični predmeti, pa će izložba u trajanju od 5. do 25. novembra biti važna i za “Prosvjetu” i širu javnost.
Od koncerata ističe se nastup gitarista Davida Štrpca, mladog umjetnika u usponu, 4. novembra u Rijeci, nastup Etno grupe Trag iz RS-a u Dvoru 16. novembra, banjalučkog Ansambla narodnih igara i pesama “Veselin Masleša” u Ogulinu dan ranije i tamburaškog orkestra “Vučedolski zvuci” 21. novembra u Daruvaru.
Željko Ninčić nastupit će 22. novembra u Gomirju, a Nina Pogorelić 5. decembra u Belom Manastiru, čime Dani i formalno završavaju. U likovnim radionicama za djecu na temu vitezova i princeza 15., odnosno 16. novembra uživat će djeca u Glini i Pakracu. S njima je povezan i festival dječjeg folklora koji je 26. oktobra u okviru DSK-a održan u Boboti.
Što se promocija knjiga tiče, beogradska Akademska knjiga će 13. novembra u Zagrebu i 14. u Puli održati tribinu na kojoj će predstaviti više naslova, među njima i monografiju o Vlahi Bukovcu, kao i knjige Saše Ilića, dobitnika NIN-ove nagrade prije nekoliko godina. Uz raznolikost programa, jaku suradnju s manjinskim vijećima i pododborima na terenu, važno je reći i da je na sve programe ulaz besplatan.
