foto: SNSD
Posljednji izbori koji će se održati u Bosni i Hecegovini bez optičkog skeniranja glasačkih listića i automatske obrade rezultata odrediće predsjednika Republike Srpske na mandat od godinu dana. Obrada biometrijskih identifikacionih dokumenata i potvrđivanje identiteta otiskom prsta već je pokazalo manju izlazanost i neuređenost centralnog biračkog spiska.
Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine odbio je 11. novembra prigovor firme TOP TLS d.o.o. podnesen na tender Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) u vezi s transportom glasačkog materijala. U CIK-u kažu da dalji postupci neće uticati na održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj planiranih 23. novembra. Time su – barem zasad – prestale spekulacije o pomjeranju izbora, njihovom neodržavanju koje se pojavljuju uprkos tome što kampanja traje od 8. novembra.
Preuranjena kampanja krenula je već u trećoj sedmici oktobra kao i funkcionerska kampanja kandidata vladajuće koalicije pa je CIK BiH zaprimio dosad više od 24 žalbe. Pojedine su podnijele političke stranke protiv kandidata drugog bloka a pojedine i organizacije civilnog društva.
Fenomen ove predizborne kampanje je kulminacija višegodišnjeg političkog djelovanja Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i lidera hibridnog režima. Suočen s mogućnošću gubljenja podrške i mogućim gubitkom izbora njegovog kandidata Siniše Karana, Dodik danima isijava govor mržnje i netrpeljivosti u pokušaju da na tom osnovu ostvari maksimalnu homogenizaciju srpskog političkog bloka.
Od presude na ovamo, Dodik pokušava izazvati destabilizaciju demokratskog poretka, spekulacije o afirmaciji vladavine ljudi derogiranju vladavine prava, negacije pravne države, pokušaje totalne nulifikacije demokratskog uređenja. U tome uspijeva s priličnom podrškom masovnih medija koje kontroliše ili su mu naklonjeni, ne prežući da u kampanji koristi sva sredstva iz javnih izvora finansiranja, uključujući i privilegije predsjednika entiteta. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odlučila je da, po službenoj dužnosti, pokrene postupak protiv Dodika zbog govora mržnje koji se mogao čuti 10. novembra u Istočnom Sarajevu kada je pod plaštom “očuvanja grada od islama” vrijeđao Bošnjake i muslimane.
Dodikov kandidat obavezuje se na slijepu poslušnost partijskom vođi, a kandidat opozicije na obračun s kriminalom i korupcijom. Dok prvi ignoriše brojne krivične prijave podnesene protiv dugogodišnje administracije iz svoje političke stranke, drugi takođe zanemaruje brojne krivične prijave protiv ljudi iz svog bloka zbog sumnji na kriminal i korupciju. No, obojica su u predizbornu kampanju pošli bez plana i programa računajući na oštru polarizaciju između pristalica dva politička bloka. Bez jasnih javnih politika ali s jasnim agendama i “vizijama budućnosti” koje će uskoro – možda – biti objelodanjene.
Nepostojanje programa nije rijetka praksa u ovoj političkoj klimi, smatra Darko Brkan iz Udruženja građana „Zašto ne“.
– Mnoge partije i kandidati i kandidatkinje, koji su ranije imali programe, već neko vrijeme ih nemaju. Nedostatak političke odgovornosti je sve veći pa je čak i simbolično predstavljanje programa i otvaranje mogućosti da se diskurs kampanja usmjeri i ka aktuelnim nadležnostima budućih nosilaca vlasti bio dobar početak jačanja demokratije – smatra naš sagovornik.
Dodikov kandidat obavezuje se na slijepu poslušnost vođi, a kandidat opozicije na obračun s kriminalom i korupcijom. Dok prvi ignoriše brojne krivične prijave podnesene protiv administracije iz svoje stranke, drugi zanemaruje brojne krivične prijave protiv ljudi iz svog bloka
No, u trenutnoj političkoj klimi, to bi imalo neznatan uticaj na same izbore, ocjenjuje on.
– Teško je dati odgovor na pitanje da li je zabrana finansiranja uticala na kampanju i već dala rezultate, barem na početku kampanje. Mislim da je to nešto što će biti bitno tek na opštim izborima naredne godine. Ipak, razloge za manje intenzivan početak kampanje treba tražiti u političkoj situaciji i događanjima proteklih sedmica koji su doveli do toga da ovi izbori nose znatno manju političku težinu nego što smo ranije predviđali – ocjenjuje Brkan.
Udruženje građana “Zašto ne” nastavit će da jača odgovornost političara i nosilaca javnih funkcija. To će raditi kroz monitoring Istinomjera koji će svakodnevno pratiti i analizirati izjave političara i kandidata te kroz monitoring Raskrinkavanja koje će pratiti i analizirati rad medija i drugih aktera na informacionoj sceni, kaže naš sagovornik. On smatra bitnim upozoriti građane na potencijalne manipulacije i dezinformacije u predizbornom procesu.
– Transparency International u BiH provodi monitoring finansiranja kampanje i zloupotrebe javnih resursa. Dosadašnja ogromna razlika između iznosa koji stranke troše u kampanji i iznosa koji stranke prijave mogla bi se nastaviti ponovo bez značajne političke i pravne odgovornosti – kaže Srđan Traljić iz TI BiH.
– Istraživanja ukazuje na izvlačenje javnog novca iz budžeta jer stranke nisu imale legalne izvore finansiranja da pokriju sve te troškove, pa su prijavljivale značajno manje iznose. Prikazivali su popuste na bilborde od 90% a postoje indicije i da kampanju plaćaju privilegovane kompanije koje novac preklapaju preko novca poreskih obveznika. Iz tog razloga radićemo tu procjenu opet, budući da se na lokalnim izborima pokazala razlika od 1,35 miliona eura samo na četiri segmenta kampanje. Na primjer, Savez nezavisnih socijaldemokrata nije uopšte prijavio troškove predizbornih skupova, a njihovi skupovi bili su ogromni i česti – kaže Traljić.
Ono što su stranke prijavljivale bili su gotovo isključivo troškovi koji su finansirani iz sredstava dobijenih iz budžeta. Budući da je finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Ujedinjene Srpske iz državnog budžeta zabranjeno odlukom visokog predstavnika, a finansiranje ostalih stranaka iz Republike Srpske iz javnih izvora zabranjeno iz budžeta zakonom koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske, sada se očekuje ogromna razlika između prijavljenih troškova i realnih troškova kampanje, ocjenjuje naš sagovornik.
Najučestaliji oblik kampanje je onaj zabranjen zakonom: slanje poruka na događajima koje organizuju zvanične institucije. Kako će CIK BiH reagovati na slučajeve funkcionerske kampanje i zloupotrebe javnih resursa, o tom će tek biti riječi. Preuranjena kampanja shvaćena je široko u Izbornom zakonu, a tiče se bilo kog sadržaja iznošenja programa i vođenja kampanje, no sankcija nije bilo. Poseban problem su upravo birački spiskovi, ocjenjuje on.
– Poslije prošlogodišnjih lokalnih izbora sud je na nekoliko lokacija utvrdio da su glasali ljudi koji godinama nisu bili u Bosni i Hercegovini, da su glasali mrtvi, da se glasalo u ime ljudi koji mogu glasati samo u inostranstvu. Na jednom od biračkih mjesta utvrđeno je da je izašlo toliko ljudi da je, ispada, svakih 50 sekundi glasao jedan čovjek. Te će nepravilnosti biti otklonjene već uvođenjem novih tehnologija, ali ovi izbori nisu ti koji će u tom slučaju donijeti promjene. Ovog puta očekujemo ponovo prenaduvane biračke spiskove i ogromne izlaznosti koje uopšte nisu realne – kaže Traljić za Novosti.
Dok je kampanja bez programa simptom praznine, bezidejnosti, besadržajnosti političkog komuniciranja, ambijent artikulacije politike stvara uslove za produbljivanje neodgovornosti. No, oštro polarizovana situacija između hibridnog režima Milorada Dodika i opozicionog bloka koji nastoje smijeniti taj režim postat će još napetija. Ne u ideološkom, ne u političkom, već u smislu strukture prožete spektaklom i strahom, lojalnošću i manipulacijom, izostankom deliberacije društva.
