U petak je Izrael usmrtio najmanje 13 ljudi, uključujući dvoje djece, u mjestu Beit Džin u okolini Damaska. Ovi posljednji zračni udari uslijedili su nakon što su mještani pokušali odbiti incursion izraelske vojske u Beit Džin, što je dovelo do oružanih sukoba. Izrael je tvrdio da je ciljano gađao pripadnike Džamaat el-Islamije, libanske ispostave Muslimanskog bratstva. Međutim, odbacujući izraelske navode, ta je organizacija poručila da djeluje isključivo na teritoriji Libana. U nastavku donosimo pregled onoga što se dogodilo u Beit Džinu i širi kontekst napada.
Šta se desilo?
Izraelska vojska – tačnije 55. rezervna brigada – upala je u Beit Džin u ranim jutarnjim satima petka, navodno s ciljem da privede trojicu Sirijaca koji žive u tom mjestu, tvrdeći da su članovi Džamaat el-Islamije i da predstavljaju „opasnost za Izrael“.
Međutim, upad je propao. Mještani su pružili otpor, a prema navodima izraelske vojske, u sukobima je ranjeno šest izraelskih vojnika, trojica teško.
Nakon toga Izrael je angažirao ratno zrakoplovstvo.
„Spavali smo kada nas je oko tri ujutro probudila pucnjava“, ispričao je ranjeni stanovnik, Ijad Daher, za agenciju AFP iz bolnice al-Muwasat u Damasku.
„Izašli smo da vidimo šta se dešava i vidjeli izraelsku vojsku u selu – vojnike i tenkove“, dodao je. „Zatim su se povukli, došla je avijacija – i počele su padati granate.“
Ovo je bio najsmrtonosniji napad među više od 1.000 izraelskih udara na Siriju od pada Asadovog režima.
Zašto su izraelske snage bile u Siriji?
Ovo nije prvi put da Izrael izvodi racije na sirijsku teritoriju. Izraelski zvaničnici i provladini mediji tvrde da Izrael nakon napada koji je Hamas predvodio 7. oktobra 2023. više ne može „poštovati granice svojih neprijatelja“ niti tolerirati prisutnost „neprijateljskih“ grupa duž svojih granica. Izrael nastoji silom stvoriti tampon-zone u Gazi, Siriji i Libanu.
Od pada Asadovog režima u decembru prošle godine, Izrael je intenzivirao zračne udare širom Sirije i kopnene upade na njenom jugu. Uspostavio je niz kontrolnih tačaka na teritoriji Sirije te nezakonito uhapsio i odveo brojne sirijske državljane u Izrael.
Izraelske snage ušle su i u tampon-zonu uspostavljenu nakon sporazuma o razdvajanju snaga iz 1974. godine, postavljajući punktove oko Džabal el-Šeikha (Mount Hermon). Nova sirijska vlada, predvođena Ahmedom el-Šaraom, saopćila je da će poštovati sporazum iz 1974.
Izrael je okupirao sirijske Golanske visoravni 1967. godine. Naknadno je ustanovljena demilitarizirana zona, ali nakon pada Bashara al-Asada i raspada njegove vojske, Izrael je prodrio dublje na teritoriju pod sirijskom kontrolom.
Šta kaže sirijska vlada?
Da je napad ratni zločin. Sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je „kriminalni napad koji je izvršila patrola izraelske okupacijske vojske u Beit Džinu“.
U saopćenju se navodi da „namjerno i brutalno granatiranje Beit Džina, nakon što im je propao upad, predstavlja ratni zločin u punom kapacitetu“.
Šta tvrdi Izrael?
Izrael javlja da se radilo o „raciji hapšenja“ usmjerenoj na pripadnike Džamaat el-Islamije. Portparol izraelske vojske rekao je da su „tri osobe povezane s grupom pritvorene“.
Izrael tvrdi da ta grupa djeluje u južnoj Siriji s ciljem „regrutiranja terorista“ i da igra ulogu u navodnom „sjevernom frontu“ – duž izraelske granice s Libanom. Al Jazeerin reporter Osman bin Džavaid, javljajući se iz Sirije, prenosi da Izrael nije ponudio nikakav dokaz da su osobe koje su navodno bile meta povezane s tom organizacijom.
Šta je Džamaat el-Islamija?
To je libanska ispostava Muslimanskog bratstva. Organizacija je osnovana 1956. godine i ima stabilno prisustvo u Libanu, premda nikada nije bila toliko masovna kao njeni regionalni ekvivalenti.
Ima jednog poslanika u libanskom parlamentu, a historijski je bila bliska Pokretu budućnosti kojeg je osnovao bivši premijer Rafik Hariri.
Posljednjih godina organizacija se politički približila Iranu i Hezbollahu. Njeno oružano krilo, Snage Fadžr, učestvovalo je u pojedinim operacijama protiv Izraela tokom 2023–24.
Nakon izraelskih tvrdnji da je djelovala u južnoj Siriji, organizacija je u petak saopćila da je „iznenađena“ što su je izraelski mediji povezali s događajima u Beit Džinu. U osudi napada naveli su i da „ne provode nikakve aktivnosti izvan Libana“. Dodali su i da se striktno pridržavaju sporazuma o prekidu vatre između Libana i Izraela iz novembra 2024.
Da li je Izrael ranije tvrdio da napada ovu grupu?
Da. U martu 2024. Izrael je napao al-Habbariju u južnom Libanu, ubivši sedam volontera hitnih službi. Tvrdio je da je meta bio pripadnik Džamaat el-Islamije, nazivajući ga „značajnim teroristom“. Međutim, kako je za Al Jazeeru rekao direktor Udruženja hitne pomoći Libana, navodni cilj nikada nije imenovan.
