Nermina Bisu poznajem od djetinstva. Igrali smo uglavnom jedan protiv drugog na turnirima, on za Vidoštak a ja za Lastu. Kad bi se vraćali iz škole, kondukter u lokalnom autobusu, Efendija Haračić, davao bi Nerminu mikrofon da improvizira prenos neke fudbalske utakmice, a Bise bi najčešće prenosio Velež protiv Hajduka, što je majstorski radio i uveseljavao raju u busu. Već u tim dječačkim godinama vidjelo se da su fudbal i novinarstvo njegov život, a na 102. godišnjicu od osnivanja Veleža, premijerno će biti prikazan njegov dokumentarni film Sve nas ista ljubav spaja.
Povodom pete Bh. Povorke ponosa razgovarali smo sa Anisom Pračić Šehić, članicom Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa. Kako je i da li je Vlada Kantona Sarajevo podržala Povorku ponosa, podrška koju Povorka ponosa ima, da li se situacija poboljšala, kakva je u praksi institucionalna zaštita ali i ovogodišnji značaj slogana 'Volim da se ne bojim', samo su neke od teme o kojima smo razgovarale.
„Ljudi u Bosni s kojima sam se u najgorim vremenima tokom rata sretao i razgovarao, utjelovljavali su najveće ideale, i zauvijek ću odavati počast tome.“
Kaže u intervju za Tačno.net Roy Gutman jedan od najvećih novinara današnjice.
Uništenje Starog mosta je bilo više od uništenja samog simbola, „predstavnika“ i „duše grada“, to je predstavljalo samu pririodu uništenja. Razgovarao sam sa Slobodanom Praljkom i o tome, dok sam bio ovdje, i koristio je jezik iz vremena Trećeg rajha da odbrani ono što su radili, i nije ga bilo briga za Stari most... Znate, laž ima načina da se pretvori u vjerovanje, a vjerovanje se ponekad pretvara u različite politike. I morate im se snažno i do kraja suprotstavljati, kad god ih vidite, koliko god da su ludi, pobijajte njihove tvrdnje na svakom koraku, jer su to čiste laži... poruke su Roya Gutmana, uglednog američkog novinara koji je u BiH objavio drugo izdanje svoje knjige „Svjedok genocida“.
Nakon prijetnje koju sam primio u centru Zagrebu da sam prvi kojeg će zaklati deprimirala me slutnja da se može raditi o naznaci smjera u kojem će se, s jačanjem radikalne desnice, mijenjati društvena klima u Hrvatskoj, kaže predsjednik Antifašističke lige RH
Nedavno je snimljen dokumentarni film “To my brother”, zasnovan na istinitoj priči Džemila Hodžića, kojem mu je snajperski hitac 3.maja 1995.godine ubio starijeg brata Amela. Džemil je ostatak života posvetio traženju fotografija brata, skupljanju priča i fotografija druge djece koja su ubijena tokom opsade Sarajeva. Sve je rezultiralo snimanjem filma, koji je posvećen njegovom bratu. Sa Hodžićem smo razgovarali o filmu, ali i projektu Sniper Alley, te suočavanju sa ratnim posljedicama i borbi protiv kulture zaborava.
Palestinci u Izraelu služe za stvaranje iluzije demokracije, a ideja o dvije države bila je politička diverzija, kaže palestinski kustos, istraživač i radnik u kulturi, trenutno na rezidenciji u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti
Karcinom dojke za Enidu Glušac bio je životna prekretnica. Iako je živjela zdrav način života, lišen cigareta i alkohola, sa 35 godina suočila se sa teškom dijagnozom, kojoj su sve mlađe i mlađe žene u Bosni i Hercegovini izložene. U intervju-u za Tačno.net, Enida Glušac danas kao predsjednica Udruženja „Renesansa“ govori o Međunarodnom danu žena, te borbi onih koji strepe za vlastiti život, ali nikada ne odustaju.
Stanko Perica, svećenik i ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u Jugoistočnoj Europi, u intervjuu za Tacno.net govori kako poboljšati odnos ovdašnjih društava prema izbjeglicama i migrantima
Živimo pod režimom aparthejda koji je pun diskriminacije prema nama, od zakona, režima dozvola, boje ličnih karata, ograničenja kretanja, prava na izražavanje itd. Praktično se radi o institucionaliziranom režimu ugnjetavanja i dominacije nad palestinskim narodom bilo kroz kontrolu njihovih prava, fragmentiranjem prostora, segregacijom palestinskih građana/ki Izraela, ili putem masovnih zapljena zemlje i imovine, nezakonitih ubojstava, proizvoljnih ograničenja slobode kretanja, uskraćivanja pravo na državljanstvo…
O razlozima zbog kojih Bosna i Hercegovina nema svoju energetsku politiku, konsekvencama stranačkog upravljanja ključnim kompanijama unutar elektroenergetskog sistema, nikad završenim istragama za korupciju ali i budućnosti energetskog sektora u našoj državi razgovarali smo sa ekspertom iz ove oblasti - Almirom Muhamedbegovićem.
"Mislim da se unazad 30 godina, koliko traje taj proces suočavanja s prošlošću, zaista kod ljudi stvorio jedan ogroman umor, a da oni apsolutno nisu svjesni koliko se ustvari eksploatisala ta tema suočavanja s prošlošću od političkih elita koje najviše koriste upravo ova pitanja iz prošlosti da bi se manipulisalo masom i da bi se ljudi na neki način stavljali pod kontrolu", naglašava Branko.
Bosanskohercegovački obrazovni sistem, neprilagođen i zastario, nedovoljno razvija kritičko mišljenje. Analiziranje informacija i razumijevanje različitih perspektiva kako bismo mogli donositi ispravne odluke i biti aktivni članovi i članice društva, ne odgovara vladajućim strukturama. Glasačko tijelo, obrazovano u kontrolirajućem sistemu, neće dizati glas i mijenjati vlast. Zbog toga naši učenici i učenice, čak i nakon sticanja akademskih titula, često ostaju nijemi posmatrači.
