Smešno je to što, mada pokušavaju da oponašaju moje razmišljanje, obično mi uvek pripisuju pogrešne političke ili filozofske stavove. Nemam vremena da protestujem zbog tih prisvajanja, ali sam nekoliko puta bio u iskušenju da se pod pseudonimom posvađam sa samim sobom.
Danis Tanović, "Nakon ljeta" (2024.): Uvjerljivo najslabiji rad redatelja Danisa Tanovića
Josip Pejaković piše za Tačno.net ponovno i ponovno pita: Kako, bolan, nema Bosne?
Kulturalni događaj godine u Beogradu dogodio se u petak 18.11.2024 u Domu Omladine sa promocijom debitanskog albuma orkestra "Damar".
Hinton je godinama radio u Googleu gdje je lani dao otkaz da bi slobodno mogao govoriti o opasnostima umjetne inteligencije. Tvrdi da će se ona oteti kontroli za pet do 20 godina, no mnogo je veći problem je što mali dio ljudi drži svu moć pa je ono što trebamo – socijalizam.
Kazivanja frontmena Zabranjenog pušenja Seje Sexona o pjesmama, politici, ljudima i životu, kao aktivni sugovornik u knjizi "Pamtim to kao da je bilo danas" bilježi poznati sarajevski novinar Boro Kontić.
Čitati ovaj putopisni rukopis Refika Hodžića znači plivati svijetom fantazija i želja; mašte, fizike i metafizike prožete semantički neuhvatljivom mistikom staroegipatske mitologije, kosmogonije, uma i ne-uma, nemuštog logosa sred zaumnog i nadumnog, što izmiče svakoj mogućoj racionalnoj kategorizaciji viđenog, odnosno – pročitanog.
Nedavno izašla iz štampe, knjiga Zinete Subašić pod naslovom Minka bavi se temom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini i sudbinama ljudi, onih koji su uspjeli preživjeti rat, odnosno onih koje naknadno rat ubija svojim nehumanim i neljudskim posljedicama. Rat je u ovoj knjizi samo užasni okvir koji obilježava sve posljedice i psihološke traume što ih ostavlja jedna takva ljudska kataklizma. Knjiga je komponovana od mnoštva kratkih priča koje povezuje sudbina bosanske djevojčice Minke, koju kao četverogodišnjakinju odvode španski vojnici da je spase od smrti, praktično kao ratni plijen, od njezinih roditelja iz Novog Travnika.
Imamo dovoljno materijala za priču o slanju marksizma u pradavnu prošlost pod egidom brige za njegovu suvremenost. Jedino, to ne samo što više nije priča o knjizi "Šuvar", pa ni o polemici koja ju je pratila, nego nije ni priča o njenom kritičaru, sociologu Josipu Pandžiću. Radije priča o tri i po decenije sustavnog brisanja tragova marksističkog diskursa
Kolumnist portala Tačno.net, poznati bosanskohercegovački režiser Dino Mustafić ponovno je osvojio nagradu. Na 8. Internacionalnom teatarskom festivalu "Othello", sa dramskom predstavom "Jedan je Muhammad Ali", Mustafić je osvojio nagradu za najbolju predstavu i najbolju režiju, a Ermin Sijamija nagrađen je za najbolju mušku ulogu.
Turistička egzotičnost nekadašnje Jugoslavije ima i svoju pozitivnu, emancipatorsku ideološku stranu – kako za domaće, jugonostalgične turiste, tako i za strance. Slobodnom „post-Jugoslovenu“ – razvijenom u jednoj od politički nevažnih država-naslednica, zavisnom od diktata svetskih centara moć, ekonomski zaostalom i stigmatizovanom od strane nedavnih ratova i novih balkanističkih stereotipa – idealizovane slike i epopeje hrabrih partizana, državnika svetskog glasa Tita, socijalno pravedne i multikulturno uređene federacije najbliža su ostvarena utopija, koje se rado seća.
Rodna kuća nobelovca Ive Andrića u Travniku danas je Memorijalni muzej koji je u avgustu ove godine proslavio pola vijeka postojanja. Taj postepeno obnovljen, prošireni i adaptirani objekt sadrži brojne eksponate vezane za život i djelo književnog nobelovca, u planu su brojni programi, a problem je tek što interesovanje građana brzo splasne
