Kategorija Naslovnica

Vaclav Havel: Izgubi li princip građanskog suživota svoju borbu za opstanak u Bosni i Hercegovini, izgubit će je u čitavoj Evropi

Urednica Ferala Heni Erceg 1996. godine uradila je veliki intervju sa jednim od najvećih političara i intelektualaca dvadesetog stoljeća Vacvalom Havelom. Intervju je aktualan kao da nije proteklo 28 godina od njegovog prvog objavljivanja. Havelove riječi danas posebno odzvanjaju "Međunarodna je zajednica time de facto prihvatila etničku interpretaciju sukoba i zbog toga je izjednačila sve njegove  sudionike. Na taj je način potaknula posve lažni dojam da se radi samo o lokalnom sukobu nekoliko svadljivih naroda, koje je moguće pomiriti na taj način da im se predloži neki prosvjećeni kompromis."

Tomislav Marković: Zašto obični ljudi obožavaju ratne zločince

Kako možeš Milana Lukića da proglasiš za heroja i da mu se diviš kad je on sa svojim kolegama-zločincima iste takve ljude kao što si ti zatvorio u kuću na Bikavcu, blokirao sve izlaze, pucao, bacao bombe unutra, da bi na kraju polio kuću benzinom i zapalio je? I ne samo ljude poput tebe, već je spalio i decu koja su bila uzrasta tvoje dece, i starce i starice koji su bili u godinama tvojih roditelja. Kako možeš da vidiš nešto dostojno divljenja u Maki Radiću koji je silovao devojčice životne dobi tvoje maloletne ćerke? Šta s tobom, prijatelju, nije u redu? Koji je tebi, čoveče, đavo?

Kolonijalizacija energetike: Od Kineza do Mađara preko privatnog kapitala

Kroz minimalne koncesione naknade, ali i naknade mrežarina Bosna i Hercegovina kreirala je ambijent minimalnog finasijskog opterećenja za kompanije sa stranim kapitalom koje ulažu u obnovljive izvore energije. S druge strane, državne elektroprivrede posluju pod teretom milionskih odšteta za izgubljene arbitraže ulažući značajna finansijska sredstva u revitalizaciju zastarjelih sistema. Izostanak strategije i kontinuitet kašnjenja u razvoju energetike platit će građani povećanjem računa za električnu energiju.

Dino Mustafić, intervju: Bosna je majka antifašizma

Dino Mustafić bosanskohercegovački je režiser s bogatim opusom kazališnih predstava, dokumentarnih i igranih filmova za koje je višestruko nagrađivan. Sa samo 27 godina postao je direktor kazališnog festivala MESS, a danas je direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu. Režirao je više od 100 predstava, klasičnih i suvremenih pisaca, koje se igraju u svim gradovima bivše Jugoslavije, ali i u inozemstvu, a predstava Helverova noć, Kamernog teatra 55, dobila je najviše internacionalnih priznanja u povijesti BiH teatra. Nigdje se ne osjeća strancem jer je, kaže, dio kulturnog naslijeđa Danila Kiša, Mirka Kovača, Andrića, Selimovića, Krleže, ali i Ekatarine Velike i Indeksa.

Život i smrt izvornog Dejtona

O Dodikovim strategijama manipulacije. O tome, da li svi političari u RS-u misle isto: kako, uprkos svemu, pretvoriti entitet u državu? O vladi SAD-a i njenoj prijetećoj moći

Bosansko-hercegovačka klackalica

Nacionalisti ne poznaju drugu ravnotežu izuzev nacionalističku. Oni ne poznaju ravnopravnost be-ha naroda i građana iako su nekima puna usta „građanske države“. Jedina politička vrijednost koje se drže jeste ravnoteža nacionalizma. Ta ravnoteža je neodrživa u institucijama države koje moraju poštivati ustavne kategorije ravnopravnosti i demokratske procedure pri donošenju odluka. Demokracija je usuglašavanje interesa a ne ravnoteža nacionalizma.