Muhamedbegović: Kako smo navrat-naNOS ostali bez struje

Raspad elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine, čija prenosna mreža ima oko 6.500 kilometara dalekovoda, od 21. juna 2024 (bez obzira na relativno kratko trajanje) je prije svega pokazao evidentnu slabost sistema zaštite kojeg, ne samo u NOS BiH i Elektroprenosu BiH, moraju biti svjesni. O zastarjelosti i neadekvatnom ulaganju u modernizaciju prenosne mreže je u ovom tekstu bespredmetno i govoriti.

Foto: Arhiv

„Kakvo je tvoje mišljenje o planu borbe koji je Tyrell Biggs pripremio protiv tebe? Da li si zabrinut zbog njegovog plana?“, glasilo je pitanje koje je pred bokserski okršaj za titulu svjetskog šampiona u superteškoj kategoriji upućeno na press konferenciji mladom Mikeu Tysonu 1987. godine. U tom trenutku, za glavu viši 27-godišnji Tyrell Biggs, Tysonov izazivač, je još uvijek bio aktuelni olimpijski prvak (Los Angeles, 1984) u superteškoj kategoriji. Mike Tyson je spremno odgovorio: 

„Svako ima plan, dok ne dobije prvi udarac.“ 

U bokserskom meču koji će potom uslijediti, ogromno samopouzdanje tada dvadesetjednogodišnjeg mladića će se pokazati potpuno opravdanim. Tyson će borbu okončati u 7. rundi klasičnim knock-outom, te će Biggsa munjevitim lijevim krošeom oboriti na pod ringa u Atlantic Cityju. „Kid Dynamite“ će nedugo potom postati „Iron Mike“. Sada već legendarni Tysonov odgovor o kolapsu plana pri suočenju s prvom neprilikom, mediji će kasnije često mijenjati. Postoje verzije koje kažu da je Tyson ustvari rekao da „svako ima plan dok ne primi prvi udarac u lice“ ili pak da „svako ima plan dok ne primi prvi udarac u usta.“ U sve tri verzije njegove izjave, Tyson je samo parafrazirao: „Ni jedan plan ne preživi prvi kontakt s neprijateljem.” No plan survives first contact with the enemy.

Kako je poremećen Plan odbrane od velikih poremećaja 

Da se svaki plan odbrane ili borbe sa suparnikom raspadne kad primite prvi udarac ili čim dođete u kontakt s neprijateljem pokazalo se tačno u slučaju NOS BiH, pa i Elektroprenosa BiH, u petak, 21. juna ove godine. Tog dana, oko 12 sati i 20 minuta elektroenergetski sistem cijele države, uprkos važećem Planu odbrane elektroenergetskog sistema od velikih poremećaja, raspao se u potpunosti, ubrzo nakon havarijskih ispada koji su nastupili na dalekovodima i interkonektorskim vodovima koji elektroenergetski sistem naše države povezuju sa elektroenergetskim sistemima Crne Gore i Hrvatske. Inače, BiH sa zemljama s kojima graniči ima ukupno 37 prekograničnih interkonektorskih vodova.

Isti dan ministar energetike i rudarstva Crne Gore Saša Mujović izjavio je da su enormno povećanje potrošnje struje i visoke temperature zraka u Crnoj Gori doveli do prekomjernog zagrijavanja vodova (starost i zamor vodova kao i provodnih izolatora na njima su također otežavajući faktori), a što je dalje rezultiralo havarijama na vodovima i interkonektorskom vodu između sistema za prenos električne energije Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Objašnjenja se čine prilično logičnim. 

Ipak, nameće se pitanje šta se zapravo desilo sa Planom odbrane EES od velikih poremećaja u BiH od 130 stranica detaljnih uputa? Da li je u ovom slučaju zaista primijenjen pomenuti strateški dokument NOS BiH i ako jeste, na koji način je to urađeno?

Ovo je pitanje prije svega za Nezavisnog operatora Sistema (NOS BiH), koji je glavni koordinator upravljanja elektroenergetskim sistemom BiH i koji provodi pomenuti Plan. Preko svog Centra upravljanja, NOS BiH mora biti u stalnoj koordinaciji sa operatorom prenosne mreže BiH, Elektroprenosom BiH, kojem daje upute za operativno postupanje. Mrežnim kodeksom, koji odobrava Državna regulatorna komisija za energiju BiH (DERK BiH), propisano je, između ostalog, da NOS BiH ima „nadležnost i ovlaštenje za nadzor i upravljanje radom prenosne mreže u Bosni i Hercegovini naponskih nivoa 400, 220 i 110 kV“. Ukratko, NOS BiH je odgovoran za siguran i stabilan rad elektroenergetskog sistema cijele države, odnosno za održavanje normalnih naponskih i frekventnih prilika na prenosnoj mreži. Stoga, u slučaju velikih poremećaja koji mogu da nastanu kako izvana tako i unutar sopstvene prenosne mreže, NOS BiH je dužan primijeniti svoj važeći Plan odbrane elektroenergetskog sistema BiH (EES BiH). Ipak, uprkos Planu odbrane EES BiH, odmah nakon prvog udara, pokazaće se da elektroenergetski sistem države nije preživio kaskadni raspad regionalnog sistema prenosnih mreža.

Totalno zamračenje

U pomenutom slučaju od 21. juna, raspad sistema prenosa električne energije trajao je nešto duže od dva sata, a sve je rezultirao potpunim gubitkom napona u prenosnoj mreži, prekidom rada svih elektrana i konačno prekidom napajanja najvećeg dijela potrošača električnom energijom.

U 14:00 zabilježno je da je u pogonu na prenosnoj mreži BiH, od ukupno raspoložive snage svih elektrana u BiH od 4770 MW, ostao samo generator koji je davao 21 MW snage. Snaga potrošnje cijelog elektroenergetskog sistema u državi u tom momentu pala je na 103 MW. Svega sat i po ranije (oko 12:15) snaga potrošnje je iznosila 1507 MW, a snaga elektrana koju su priključene na mrežu iznosila je 1157 MW. Tako je u rasponu od sat i došlo do ispada svih elektrana iz prenosne mreže, dok je struju imalo tek oko 7% potrošača.

Brojevi su neumoljivi. U posmatranom periodu je došlo do ekstremno poremećenog režima rada EES koji je rezultirao potpunom dezintegracijom sistema. Ovdje se radi o najtežem pogonskom događaju u prenosnoj mreži, koji se naziva black out („zamračenje“) elektroenergetskog sistema.

Prema Metodologiji za klasifikaciju skale incidenta (Incident clasification scale methodology – juni 2019), koju je donijela Evropska mreža operatora prenosnih sistema za električnu energiju, European network of Transmission system operators for electricity – ENTSO-e, a čiji je jedan od 40 članova i NOS BiH, stanje black outa mreže predstavlja „veliki (najozbiljniji – op. a.) kvar unutar kontrolne zone jednog sistem operatora“.

Vratimo se Planu odbrane EES BiH. Ako se zna da je zadatak ovog strateškog dokumenta, na čijoj izradi je preko dvije godine bila angažovana radna grupa iskusnih elektroinžinjera iz NOS BiH i Elektroprenosa, da prije svega i što ranije prepozna pojavu kritičnih stanja u EES-u Bosne i Hercegovine, koji mogu nastati usljed više događaja male vjerovatnoće, logično je da se postavlja sljedeće pitanje: da li je NOS BiH na vrijeme prepoznao ta kritična stanja?

Plan također daje jasne preporuke korektivnih mjera, kako automatskih tako i dispečerskih uputa, koje će se primijeniti, kako bi se spriječilo širenje i posljedice poremećaja. Da li su te korektivne mjere, kako automatske tako i manuelne, preduzete? Ako jesu, da li su one preduzete na vrijeme? 

Kaskadni poremećaji se ne smiju desiti… Osim kada se dese

Plan odbrane EES od velikih poremećaja već u svom uvodnom dijelu vrlo jasno nalaže šta se ne smije desiti:

„Poremećaji u jednom elektroenergetskom sistemu ne smiju se širiti na susjedne elektroenergetske sisteme koji rade u ENTSO-e sinhrono povezanom prenosnom sistemu“. 

Tako kaže Plan odbrane. Ipak, ispostavit će se da je u Bosni i Hercegovini plan jedno, a sasvim drugo njegova realizacija. Kako je zapravo došlo do toga da se veliki problem iz susjedstva proširi na prenosnu mrežu BiH?

U skladu sa navedenim planom odbrane razvijen je krucijalni princip (kriterij sigurnosti) s ciljem da svaki TSO spriječi bilo kakvo širenje jednog incidenta, u smislu „bez kaskadnih poremećaja s uticajem van mojih granica“. 

Uprkos Planu „bez kaskadnih poremećaja s uticajem van mojih granica“ kaskadni poremećaji su se desili. To je NOS BiH u svom zvaničnom saopštenju od 22. juna 2024. i priznao: 

„…prema prvim informacijama, došao je (raspad sistema, op.a.) zbog problema u prenosnoj mreži u regionu i preopterećenja ključnih 400 kV interkonektivnih vodova. To je za direktnu posljedicu imalo kaskadno prenošenje poremećaja na EES BiH.“ 

Ovdje se nameću logična pitanja: Da li je ovaj raspad bilo moguće spriječiti? Da li su procedure i postupci iz Plana odbrane dosljedno primijenjeni? 

Na ova pitanja je NOS BiH ubrzo dao kratak odgovor, koji zbog svoje izričitosti, ali i nedostaka osnovnih detalja, ipak ostavlja prostor za sumnju:

„S obzirom na to da se u današnjim okolnostima poremećaj kaskadno prenio i na Hrvatsku s kojom Bosna i Hercegovina ima najveći broj interkonektivnih dalekovoda, nije bilo moguće spriječiti raspad elektroenergetskog sistema BiH.“

Black Out Investigation

Dan nakon havarije, na hitnoj sjednici 40 članica ENTSO-e, a kojim je predsjedavao Swissgrid (švicarski mrežni operator), na kojoj je učestvovao i predstavnik NOS BiH, pomenuti regionalni raspad prenosnih mreža upravo je i nazvan black outom. U svrhu Istrage incidenta, svi mrežni Operatori sistema u čijim kontrolnim oblastima se black out desio (Albanija, Crna Gora, BiH i Hrvatska) su na sjednici zaduženi da sačine pojedinačne izvještaje o incidentu i njegovom uticaju na prenosnu mrežu, a sve kako bi se pomogla detaljna istraga o slučaju koju će sprovesti ekspertski tim ENTSO-e. Kao rezultat istrage, ENTSO-e će uz pomoć ekspertskog panela izdati izvještaj o uticajima kolapsa na sve pogođene prenosne mreže. Očekivat je da će nakon tog izvještaja biti mnogo jasnije da li se i zašto se EES BiH raspao nakon prvog primljenog strujnog udar(c)a.

Bez pretjerivanja se može reći da je raspad elektroenergetskog sistema raspad kičme jedne države. Ali postavlja se onda pitanje da li je mozak tog sistema (NOS BiH) postupao u skladu sa Planom odbrane EES-a, te da li je poduzeo sve propisane radnje. Da li je sistem zaštite reagovao na vrijeme? Da li je uopšte reagovao? Da li je taj sistem potpuno funkcionalan? Kako se kaskadni prenos havarije ipak desio u našoj zemlji uprkos Planu koji kaže da se to ne smije desiti? Javnosti odgovore na ova pitanja NOS BiH nije dao. Ipak će ih morati dati ENTSO-e, jer je to obaveza koja nastaje iz članstva NOS BiH u Evropskoj mreži operatora sistema za električnu energiju.

Energetski eksperti i senzacionalistički mediji

Treba spomenuti da je, osim što se iz njega mogu izvući vrlo korisne pouke, ovaj svojevrsni test otpornosti zaštite elektroenergetskog sistema, pokazao i davno dokazanu površnost i neznanje koje vlada u mainstream medijskom prostoru. Neodgovorni mediji, skloni senzacionalizmu i širenju panike, odmah su „detektovali uzrok“ raspada elektroenergetskog sistema mrežnih operatora unutar četiri pogođene zemlje. Tako su počeli bombardovati javnost nagađanjima i neprovjerenim informacijama, pri tome pokazujući zastrašujuće neznanje o osnovnim principima na kojima elektroenergetski prenosni sistemi danas funkcionišu na evropskom kontinentu unutar jedinstvene evropske mreže operatora prenosnih sistema. 

S druge strane, brojne individue su počele da „objašnjavaju“ na televizijama i portalima, kako je kolaps uzrokovan nedostatkom struje (!), malom proizvodnjom i lošim planiranjem nabavke struje u BiH. Neki su iskoristili momenat da za novonastali elektro-haos u Bosni i Hercegovini optuže čak i nisku cijenu struje, zaključivši da je sad svima jasno da struja mora poskupiti, jer tako možemo „pojačati prenosnu mrežu“. Autori ovakvih izjava ignorišu činjenicu da se prenosna mreža ne finansira od novca plaćenog za potrošenu struju, nego se finansira od mrežarine i novca koji se plaća za priključenja elektroenergetskih objekata na visokonaponsku mrežu. 

Podobnost i nestručnost – kombinacija za karijeru

Raspad elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine, čija prenosna mreža ima oko 6.500 kilometara dalekovoda, od 21. juna 2024 (bez obzira na relativno kratko trajanje) je prije svega pokazao evidentnu slabost sistema zaštite kojeg, ne samo u NOS BiH i Elektroprenosu BiH, moraju biti svjesni. O zastarjelosti i neadekvatnom ulaganju u modernizaciju prenosne mreže je u ovom tekstu bespredmetno i govoriti. Recimo samo da je od dobiti koju je ostvario Elektroprenos BiH u 2022. godini, a koja je iznosila 20 miliona KM, samo 2 miliona KM uloženo u prenosnu mrežu. Ostalih 18 miliona KM raščerupale su novca uvijek gladne entitetske vlade. Također, zbog političkih igara (još nije imenovan novi generalni direktor Elektroprenosa) 200 miliona KM na računu Elektroprenosa i dalje je zaleđeno, dok se u isto vrijeme za investiranje u prenosnu mrežu uzimaju nepovoljni krediti kod komercijalnih banaka. Sigurno je da su toga svjesni ne samo elektroinžinjeri NOS BiH koji rade na poslovima vezanim za operativno održavanje stabilnosti prenosnog sistema u BiH, već i drugi inžinjeri u operatorima prenosne, ali i distributivne mreže.

Da li je toga svjestan i da li to brine generalnog direktora NOS BiH Nemanju Pandurevića koji je na to mjesto došao s mjesta šefa kabineta ministra Staše Košarca, teško je povjerovati. Pandurević, nekadašnji direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva RS, je jedan od mnogih živih „direktorskih dokaza“ da je stranačka knjižica ili u njegovom slučaju bliskost jednom državnom ministru koji je u 40. godini diplomirao na „renomiranom“ privatnom fakultetu za „poslovno industrijski menadžment“, mnogo važnija od stručnosti i znanja. Jer u oblasti elektroenergetike, prije stranačkog instaliranja na čelo najznačajnijeg operativnog tijela u državnom elektroenergetskom sistemu, Pandurevićevo iskustvo, njegove kvalifikacije i ekspertiza bile su ravne nuli. Prema dostupnim izvorima Pandurević je stekao doktorat iz filozofije, ali je podatak o njegovom osnovnom fakultetskom obrazovanju nedostupan javnosti.

Poređenja radi, prvi direktor NOS BiH u periodu od njegovog osnivanja 2005. do 2014. godine bio je dokazani stručnjak, voditelj nekoliko međunarodnih projekata u oblasti prenosa električne energije, inžinjer elektrotehnike Omer Hadžić. Upravo će Hadžić, doktor elektrotehnike, sa diplomom sarajevskog elektrotehničkog fakulteta, dvije godine prije zvanične uspostave NOS BiH, u periodu od 2003. do 2005. biti prvi čovjek Zajedničkog elektroenergetskog koordinacionog centara iz kojeg će potom nastati današnji NOS BiH.

Prema pisanju portala Tačno.net (septembar 2022), NOS BiH je odbio dostaviti ovom portalu konkursne materijale koji uključuju zapisnike o radu komisije, zapisnike s intervjua s kandidatima te rang listu za izbor generalnog direktora NOS BiH, obrazloživši taj drski postupak „izostankom javnog interesa za objavljivanje ove dokumentacije.“ Pandurević je tako „filozofski“ zaključio da javnost nema nikakav interes da sazna zašto je baš on bio najbolji kandidat za generalnog direktora NOS BiH.

I dok je na čelu NOS BiH pomenuti bliski stranački jaran ministra Košarca, na poziciji generalnog direktora u Swissgridu, švicarskom operatoru prenosne mreže, koji predsjedava ENTSO-e je Yves Zumwald, iskusni elektroinžinjer s 30 godina prakse u proizvodnji i prenosu električne energije.

„Filozofi su različito tumačili svijet, ali je stvar u tome da se taj svijet promijeni“, možda će reći Pandurević uz šeretski osmijeh. Nažalost, u odbrani elektroenergetske mreže od poremećaja kojih će sigurno i dalje biti, neće nam pomoći eventualni tumač teze o Feuerbachu, nego stručnjak za elektroenergetiku. 

Očito je – sve može i sve je moguće u državi Bosni i Hercegovini, osim da na odgovornu funkciju dođe stručnjak, a ne podobna osoba po stranačkoj ili jaranskoj liniji. Sve dok pomenuta izopačena selekcija partokratskih kadrova bude na pozicijama i vlasti, treba očekivati i biti spreman da se desi što se ne treba desiti i što se do sada desilo nije. Pa i to da svi ostanemo bez struje.

Nomad.ba

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Almir Muhamedbegović

Almir Muhamedbegović

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Kroz minimalne koncesione naknade, ali i naknade mrežarina Bosna i Hercegovina kreirala je ambijent minimalnog finasijskog opterećenja za kompanije sa stranim kapitalom koje ulažu u...
Buljubašić, zajedno sa svojim partijskim šefom, premijerom Nikšićem, sada može biti zadovoljan. Dio od 140 miliona KM minusa (danas je otkriveno da se zapravo radi...
The electricity generated in the Ivovik wind farm will not be used by domestic consumers; instead, it will be sold on the foreign market. In...
Električnu energiju proizvedenu u vjetroparku Ivovik neće koristiti domaći potrošači, prodavaće se na stranom tržištu. Kineski investitori će na ovaj način ostvariti višemilionsku dobit, a...