Nevladine organizacije: Novi budžet Evropske unije treba osigurati namjenska sredstva za zaštitu okoliša i pravednu tranziciju na Zapadnom Balkanu

68 nevladinih organizacija poziva institucije Evropske unije da u novom budžetu, za period nakon 2027. godine, osiguraju namjenska sredstva za zaštitu okoliša i pravednu tranziciju regiona ovisnih o uglju na Zapadnom Balkanu. Trenutno ne postoje posebna EU sredstva namijenjena regijama koje ovise o uglju na Zapadnom Balkanu, dok se podrška za zaštitu okoliša i organizacije civilnog društva pruža putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Međutim, prema informacijama iz Brisela, čini se da podrška EU za Zapadni Balkan u budžetu za period 2028–2034. više neće uključivati IPA.

Umjesto toga, sredstva EU bi se u regiji raspoređivala putem novog instrumenta koji bi bio uslovljen ispunjavanjem raznih reformskih mjera i drugih uvjeta, slično kao što funkcioniše Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan te Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF)
za države članice EU.

„Pozitivno je što EU istražuje nove načine za unapređenje vladavine prava i zaštite okoliša na Zapadnom Balkanu, ali je trenutno prerano procijeniti da li takav mehanizam zaista funkcioniše u regiji. Dosadašnji rezultati nisu ohrabrujući jer reformske agende zemalja uključuju vrlo malo mjera vezanih za zaštitu okoliša. Razumno je nastaviti testirati ovaj pristup, ali ne tako da obuhvati gotovo sva EU sredstva“, izjavio je Davor Pečevski iz mreže CEE Bankwatch.

Organizacije civilnog društva dodatno naglašavaju potrebu za znatnim poboljšanjem reformskih procesa predviđenih Planom rasta za Zapadni Balkan, uključujući stvarne,
pravovremene i efikasne javne konsultacije o planiranim reformama i investicijama; uključivanje dodatnih reformi vezanih za zaštitu okoliša, kazne za kršenje zakona te fokus na vladavinu prava, ekološki i društveni napredak, a ne samo ekonomski rast.

„Usklađivanje s EU zakonodavstvom o zaštiti okoliša najizazovniji je dio procesa pristupanja, a implementacija pravedne tranzicije u ugljenim regijama već sada kasni. Zato EU treba da podrži te regije zajedno s civilnim društvom, bez obzira na to koliko dobro vlade Zapadnog Balkana generalno provode reformske mjere u procesu pristupanja. Finansiranje zaštite okoliša i pravedne tranzicije mora biti dosljedno, predvidivo i vezano za konkretne projekte. Ne može čekati na reforme u drugim oblastima koje možda nikada neće biti provedene“, dodala je Mirjana Jovanović, programska menadžerica za energiju, klimu i okoliš u Beogradskoj otvorenoj školi.

Očekuje se da će Evropska komisija predstaviti novi EU budžet sredinom jula ove godine, čime će se okončati višemjesečne špekulacije o njegovom obimu i strukturi.
Tekst zajedničkog stava organizacija civilnog društva sa Zapadnog Balkana dostupan je ovdje. Ova aktivnost je dio projekta „Navigator Zelene agende“, koji podržava Evropska unija. Projekat provodi Beogradska otvorena škola u saradnji sa šest regionalnih partnera: Udruženjem Aarhus Centar, organizacijom Eko-tim, organizacijom Eco-Zone, Centrom za ekološko istraživanje i informisanje o okolišu Eko-svest, organizacijom Protection and Preservation of Natural Environment i mrežom CEE Bankwatch.

aarhus.ba

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Tačno.net

Tačno.net

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Mi dolje potpisani građani i građanke BiH s pravom glasa tražimo da se hitno obustave sve aktivnosti vezane za nelegalnu koncesiju za Vjetroelektranu Mučevača koja...
Stanovnici Šuice i općine Tomislavgrad izjasnili su se peticijama o projektima izgradnje vjetroelektrana i solarnih parkova, i očekuju da se poštuje taj oblik direktne demokracije....
Dok političari nude naša prirodna blaga, a EU lansira registar sirovina Zapadnog Balkana namijenjen budućim investitorima, države bivše Jugoslavije nisu kapacitirane da se odupru štetnim...
Pjotr Kropotkin je umro prije 100 godina. Ipak, njegove ekološke i društvene inovacije i učenja su utjecajne i danas....