Izborne prevare u višedecenijskom trajanju, čini se, privode se kraju. Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i donacijama Europske unije osigurana su sredstva za uvođenje digitalne izborne opreme.
Evropska federacija biciklista (ECF) sa zadovoljstvom objavljuje da je Savska biciklistička ruta najnoviji predloženi dodatak EuroVelo mreži cikloturističkih ruta. Ukoliko bude odobrena, ruta od 1.136 km postaće ruta EuroVelo 18, povezujući Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, i povezujući glavne gradove Ljubljanu, Zagreb i Beograd biciklom duž rijeke Save. Očekuje se da će ruta biti formalno integrisana u mrežu do 2029. godine, pod uslovom da ispunjava kriterijume za nove EuroVelo rute. Ovo će je učiniti 19. EuroVelo rutom i prvom u Bosni i Hercegovini.
Lako se da zaključiti da je ovdje riječ o još jednom političkom kameleonu koji će se utopiti u onoj političkoj pozadini koja mu najviše daje izgleda za opstanak i vlast. Dodikov odnos prema međunarodnoj zajednici, genocidu u Srebrenici i njegovom stavu prema Mladiću i Karadžiću samo su neki od pokazatelja njegove tendencije za promjenom dresova nakon završenog poluvremena.
Budućnost rijeke Krivaje ponovo je u fokusu javnosti. U ponedjeljak će biti održana javna tribina za građane Olova, Zavidovića i Vareša na kojoj će se govoriti o posljedicama planiranog rudarenja hroma.
Every memory of a war crime carries its own weight, yet the tragedy of Grabovica bears an additional bitterness because of the context in which it occurred. This village was not a battlefield; its victims were not caught in crossfire. They were murdered in their own homes and in the yards of those who were meant to protect them. The atrocity committed in Grabovica remains among the most shameful of war crimes—one for which no justification can ever suffice.
Dok evropske vrijednosti sve češće postaju tema političkih govora, deklaracija i zvaničnih izjava, njihova primjena u praksi ponekad zvuči kao loša šala. Takav je i slučaj sa Zoranom Galićem – bivšim direktorom Granične policije BiH, optuženim za organizirani kriminal, mito i krijumčarenje – koji već 14 mjeseci nesmetano boravi u Hrvatskoj, članici Evropske unije, izmičući ruci pravde.
Profesor Esad Duraković je u nedavnom tekstu ukazao na apsurd koji najbolje simbolizira stanje u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina: u zemlji od tri i po miliona stanovnika danas postoji čak šest akademija nauka i umjetnosti. Ako se zna da i mnogo veće i razvijenije države u pravilu imaju jednu državnu akademiju kao najvišu naučnu i kulturnu instituciju, onda je ovaj bosanski slučaj jedinstven – ne po snazi, već po vlastitoj samoponižavajućoj fragmentaciji.
Bosna i Hercegovina na svojoj teritoriji ima hiljade ilegalnih deponija, koje nanose štetu ljudima i životnoj sredini.
Bosna i Hercegovina je 2003. g. potpisala takozvani Protokol o registru zagađivača i dometu zagađenja (PRTR). Na međunarodnom nivou se time obavezala da će informisati javnost o štetnim supstancama koje ispuštaju industrijska preduzeća i koje su količine ovih supstanci. Međutim, ni nakon 16 godina Bosna i Hercegovina nije ratifikovala taj Protokol i građani još uvijek nemaju lako dostupne informacije o tome ko im zagađuje zrak.
Fondacija Atelje za društvene promjene ACT i pokret Karton revolucija podnijeli su zahtjev za hitan inspekcijski nadzor nad radom male hidroelektrane (MHE) Hotovlje, investitora “DELASO“ d.o.o. Teslić, zbog potpune obustave protoka Vrhovinske rijeke u opštini Kalinovik.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) donijela je odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, aktuelnom predsjedniku Republike Srpske i lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Odluka je donesena većinom glasova na današnjoj sjednici CIK-a, a kao razlog se navodi kršenje Izbornog zakona BiH i Ustava Bosne i Hercegovine.
Dok političari nude naša prirodna blaga, a EU lansira registar sirovina Zapadnog Balkana namijenjen budućim investitorima, države bivše Jugoslavije nisu kapacitirane da se odupru štetnim rudarskim projektima. Za to vrijeme, teritoriji BiH, Srbije i Ukrajine postaju strateška sirovinska baza zelene tranzicije, a velike sile utvrđuju dominaciju nad prirodnim resursima. Grupa novinara iz BiH, Ukrajine, Italije i Njemačke, analizira uticaj zelene politike na države trećeg svijeta i tehnologije rekultivacije kontaminiranih lokacija.