Porast SLAPP tužbi u posljednjim godinama izrazito je zabrinjavajući trend i ukazuje na sve rašireniju praksu korištenja (zloupotrebe) pravosuđa kao sredstva pritiska i zastrašivanja angažovanih pojedinaca društva.
Ovakve tužbe se sve češće pretvaraju u alat kojim se pokušavaju utišati kritički glasovi – bilo da ti glasovi dolaze od novinara, urednika medija, aktivista, članova akademske zajednice, ili je riječ o „običnim“ građanima koji su kroz svoje djelovanje ukazali na koruptivne radnje, zloupotrebe moći, korupciju ili brojne druge društvene probleme.
POSLJEDICE MNOGO VEĆE OD INDIVIDUALNE ŠTETE
Osim što se takvim postupcima dodatno opterećuje pravosudni sistem, finansijski i psihički iscrpljuju tužene osobe, narušavaju se i temeljne vrijednosti slobode izražavanja, koje su zagarantovane Ustavom BiH, kao i participacija javnosti u demokratskim društvima.
Ne treba posebno naglašavati koliku štetu ove tužbe nanose u društvima gdje su političke malverzacije i razne druge zloupotrebe moći duboko ukorijenjene. One dodatno otežavaju borbu za pravdu i razvoj funkcionalnijeg društva, zbog čega ljudi često odustaju od daljeg angažmana, umorni i iscrpljeni stalnim pritiscima.
Također, ukoliko pogledamo sadržaje ovakvih sudskih procesa protiv aktivista i novinara iz BiH koji su u toku ili su okončani, vrlo lako uočavamo da su tuženi svoja pisanja ili druge aktivnosti potkrijepili brojnim argumentima i dokumentacijom. Takvi procesi ne samo da mogu uticati na dalje ponašanje tuženih osoba, naročito što se veliki broj novinara i aktivista nekoliko puta suočio sa ovim vrstama tužbi, nekad i od istih osoba, već indirektno šalju poruku i običnim građanima da je najbolje da šute i trpe nepravdu.
To zapravo ukazuje da su posljedice SLAPP tužbi puno više od individualne štete koja se nanosi osobama protiv kojih se vode ovakvi sporovi. Ovi procesi se direktno odražavaju na slobodu govora, jačaju autocenzuru među novinarima i urednicima, slabe istraživačko novinarstvo, ali i mehanizme zaštite javnog interesa. Sve navedeno dovodi do smanjenja prostora za kritiku društva, proizvodi se i atmosfera straha i šutnje i umanjuje se snaga javnog otpora.
SLAPP tužbe su globalni fenomen prisutan u mnogim državama svijeta, kako evropskim, tako i onima izvan ovog kontinenta. Međutim, u Bosni i Hercegovini, koja je rangirana kao zemlja sa izrazito visokom stopom korupcije, praksa SLAPP tužbi je posebno opasna i predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost.
Sama činjenica da sve više moćnih pojedinaca poseže za ovim oblikom pravnog pritiska kako bi ušutkali osobe koje javno iznose kritike i ukazuju na nepravilnosti u javnim institucijama, privatnom sektoru ili politici, pogoduje stvaranju okruženja u kojem se obeshrabruje sloboda govora i umanjuje spremnost pojedinaca da ukazuju na nezakonitosti, što naposljetku omogućava da se koruptivne radnje nesmetano odvijaju i ostanu nedostupne pravdi.
BiH DRUGA NAJKRUMPIRANIJA DRŽAVA U EVROPI
Prema Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index) iz 2024. godine, Bosna i Hercegovina se od 180 rangiranih država nalazi na 114. mjestu, koje dijeli sa nekoliko neevropskih država i Bjelorusijom. Time je uz ovu državu postala druga najkorumpiranija država u Evropi.
To pokazuje da je BiH na samom dnu među zemljama Zapadnog Balkana, dok je npr. u 2012. godini bila svrstana među bolje ocijenjene države regiona, što je nevjerovatan pad u relativno kratkom periodu.
Prema ovom indeksu, najtransparentnija država je Danska, sa 90 bodova. Kada su u pitanju zemlje nekadašnje Jugoslavije, situacija je sljedeća: najbolje je ocijenjena Slovenija koja ima 60 bodova, dok je Hrvatska značajno lošija i ima 47 bodova.
Ove dvije države koje su ulazile u sastav SFRJ i koje su jedine članice Evropske unije nalaze se na 36. i 63. mjestu.
Potom slijede: Crna Gora koja ima 46 bodova, Sjeverna Makedonija 40, Kosovo 44, Srbija 35, a Bosna i Hercegovina ima svega 33 boda.
Korupciju u Bosni i Hercegovini podstiče niz međusobno povezanih faktora – pravnih, političkih, institucionalnih i društvenih – što jasno pokazuje da nije u pitanju nikakav izolovani problem, već je posljedica brojnih i dubokih slabosti unutar samog društveno-političkog sistema, okruženja, ali i prihvatanja ove pojave kao uobičajene prakse.
Korupcija se tako s vremenom normalizuje i gotovo uopšte se ne radi na njenom suzbijanju. Posebno se to odnosi na političku kontrolu nad institucijama, gdje političke stranke imaju presudan uticaj na zapošljavanje ljudi i raspodjelu javnih sredstava. Zakonski okvir je kod nas često nejasan, neusaglašen i prepun praznina koje omogućavaju različite oblike zloupotreba.
Pravosudni sistem je u velikoj mjeri neefikasan i izložen političkim i drugim pritiscima, dok dodatni problem predstavlja nedostatak transparentnosti u radu javne uprave i sistema javnih nabavki.
PORAST SLAPP TUŽBI NA STAROM KONTINENTU
Prema posljednjem izvještaju Koalicije protiv SLAPP-a u Evropi (The Coalition against SLAPPs in Europe – CASE) objavljenom u decembru 2024. godine, evidentirani su novi slučajevi ovih tužbi.
Iz jednog od izvještaja ove koalicije iz juna 2023. identificirano je dodatnih 200, od kojih je 161 tužba podnesena u 2022. godini. U Izvještaju je navedeno da je 166 SLAPP-ova pokrenuto u 2023. godini, čemu su dodata i 63 slučaja koji su podneseni u proteklim godinama.
U periodu od 2010 do 2023. godine, CASE je identifikovao čak 1.049 slučaja.
Kada je riječ o najčešćim metama SLAPP tužbi (od 2010. do 2023.), CASE izvještaj navodi da su to najčešće novinari/reporteri (335), zatim medijske kuće (257), aktivisti (121) i urednici (104). Također, evidentirani su i slučajevi u kojima su tuženi i novinari i urednici ili novinari i medijske kuće ili nevladine organizacije.
Među tuženima se nalaze i nevladine organizacije, izdavači, akademsko osoblje, itd.
Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (Balkan Civil Society Development Network-BCSDN) objavila je u julu 2024. godine izvještaj kojim je obuhvaćeno šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanija, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Kosovo. Nalazi su pokazali da nije riječ o izolovanim slučajevima, već se radi o rastućem trendu.
U Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji je zabilježen značajan porast slučajeva SLAPP-a, i sve više su usmjereni na aktiviste i organizacije civilnog društva. U 2023. godini, Bosna i Hercegovini je prijavila 53 SLAPP tužbe.
KAKO PREPOZNATI SLAPP TUŽBE
Važno je stalno ponavljati da SLAPP tužbe (Strateške tužbe protiv javne participacije) predstavljaju sudske procese koji su pokrenuti protiv osoba koje su javno istupile o temama koje su od šireg društvenog značaja. Dakle, protiv ljudi koji se bave temama od javnog interesa.
Pod pojmom javni interes označava se prosperitet društva kao zajednice, koja je iznad individualnih interesa ili interesa određenih grupa. Javni interes doprinosi opštem dobru zajednice, značajan je za većinu građana ili za društvo u cjelini. Tu spada sve ono što poboljšava kvalitet života, a prvenstveno se odnosi na jačanje demokratije, transparentnosti i sigurnosti, kao i na zaštitu prava građana.
To uključuje pravo građana na informisanost o svim relevantnim društvenim pitanjima, naročito kada je riječ o transparentnosti rada institucija, borbi protiv korupcije, trošenju javnih sredstava. Također, javni interes obuhvata i zaštitu osnovnih prava i sloboda, kao i pristup zdravstvu i obrazovanju, te sigurnost ljudi u njihovom svakodnevnom životu.
Od posebnog značaja je i očuvanje životne sredine i zaštita prirodnih resursa. Funkcionisanje demokratskih institucija, pravedni izborni procesi i nezavisnost pravosuđa od različitih centara moći spadaju u ključne aspekte javnog interesa. Osim navedenog, tu spadaju i javne finansije, socijalna pravda, sloboda izražavanja i uloga medija u informisanju, ali i kritičkom nadziranju vlasti. Sve to predstavlja osnovne komponente koje služe zaštiti i unapređenju interesa jednog društva u cjelini.
SLAPP tužbe se, prije svega, odlikuju pravnom neutemeljenošću i slabim argumentima, jer tužiteljima i nije cilj da dobiju tužbu, već koriste dugačke i iscrpljujuće sudske procese kao sredstvo zastrašivanja i obeshrabrivanja tuženih.
U vodiču kroz SLAPP tužbe nazvanom „SLAPP tužbe ukratko“ autorka Ana Zdravković navodi nekoliko indikatora ovih tužbi: da je osnov tužbenog zahtjeva neprecizno ili protivrječno formulisan i da je zasnovan na lažnim i/ili neutemeljenim navodima, da su argumenti tužitelja potpuno ili djelimično neosnovani, da je visina tužbenog zahtjeva nesrazmjerno visoko postavljena, da isti tužitelji ili sa njima povezane osobe podnose više tužbi protiv istih tuženih, da je evidentan nesrazmjer moći između tužitelja i tuženog, preduzimaju se radnje koje dovode do namjernog uvećanja troškova sudskog postupka, a sam postupak je praćen napadima u javnosti, u cilju da zastrašivanja ili diskreditacijetužene osobe, tužilac ili njegovi zastupnici učestvuju u zastrašivanju, uznemiravanju ili prijetnjama, ako je riječ o sporovima sa elementom inostranosti, SLAPP karakteriše namjeran izbor nadležnosti sudovaonih država koje nemaju anti-SLAPP zakonodavstvo, te tužilac neće biti kažnjen što koristi ovo sredstvo.
Iako u BiH ne postoji specijalizovana organizacija čija je djelatnost usmjerena samo na SLAPP tužbe, postoje brojne nevladine organizacije i udruženja koji aktivno rade na suzbijanju ovog trenda i protive se ovakvoj praksi, aktivno učestvujući u zaštiti prava građana, novinara i aktivista. To su Udruženje BH novinari, Aarhus Centar Sarajevo, Centar za promociju civilnog društva i mnoge druge.
Podsjećamo da Dom naroda Federacije BiH nije usvojio Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH, koji su predložili zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Damir Nikšić i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Sanela Klarić iz Naše stranke. Glasalo je 29 delegata, od kojih je bilo suzdržano 14 delegata, a protiv je glasalo deset delegata iz HDZ-a BiH.
Nacrt zakona koji nije dobio potrebnu većinu predviđao je, između ostalog, i rano odbacivanje SLAPPtužbi, a pogotovo onih koje se odnose na pitanja od javnog interesa.
Prema ovom Nacrtu, nadležni sudovi iz Federacije BiH bi na osnovu prijedloga za odbacivanje SLAPP-a odbacili one tužbe iz čijeg se teksta može uvrditi da se radi o zastrašivanju ili vršenju pritiska nad građanima i aktivistima.
