Foto: Ons Abid/AP
U Tunisu će se nastaviti masovno suđenje više od 40 osoba optuženih za razne zavjere protiv tuniske države i njenog predsjednika Kaisa Saieda.
Suđenje, prvobitno zakazano za 4. mart, odgođeno je za 11. april, a zatim ponovo za sedmicu dana. Među optuženima su neki od najviših opozicionih političara, diplomata i medijskih ličnosti u zemlji koji kažu da su optužbe, uključujući povezivanje sa “stranim silama” radi potkopavanja Saiedove vladavine, izmišljene i simbol demokratskog nazadovanja Tunisa.
Gotovo svi optuženi suočavaju se ili sa dugim zatvorskim kaznama ili sa smrtnom kaznom.
Pogubljenja su efektivno obustavljena u Tunisu od 1991. godine, uprkos tome što su sudije izrekle presudu.
Da li bi neki od optuženih bili osuđeni na smrt u ovom slučaju? I da li bi takva kazna bila izvršena?
Pogledajmo detaljnije.
Da li smrtna kazna još uvijek postoji kao kazna u Tunisu?
Smrtna kazna je i dalje zakonska kazna dostupna sudijama, ali nije izvršena od 1991. godine, čime je uspostavljen de facto moratorij.
Ustav iz 2014. godine predviđa posebne odredbe za zakonska pogubljenja, ali Tunis je od 2012. godine dosljedno podržavao napore Ujedinjenih nacija da uspostave globalni moratorij na primjenu smrtne kazne.
Međutim, smrtna kazna nije ukinuta.
Da li su ljudi osuđeni na smrt u Tunisu?
Iako je posljednja osoba pogubljena u Tunisu bio “Kasapin iz Nabeula”, serijski ubica Naceur Damergi, koji je obješen 1991. godine, kazna se i dalje pojavljuje u zakonodavstvu i presudama.
Tek u februaru ove godine, osam osoba je osuđeno na smrt za ubistvo opozicionog političara Mohammeda Brahmija 2013. godine, dok su u martu 2024. godine četiri osobe dobile smrtne kazne za ubistvo drugog političara, Chokrija Belaida, iste godine.
U 2022. godini, 16 osoba optuženih da su članovi ISIL-a (ISIS) osuđeno je na smrt zbog učešća u napadu na južni pustinjski grad Ben Guerdane 2016. godine, u kojem je ubijeno sedam civila i 13 pripadnika sigurnosnih snaga.
Slično tome, u januaru 2020. godine, tuniski sud je osudio osam osoba na smrt zbog učešća u samoubilačkom bombaškom napadu na autobus predsjedničke garde u Tunisu 2015. godine, u kojem je ubijeno 12 predsjedničkih gardista, a 20 je ranjeno.
Suočavaju li se neki od optuženih u “slučaju zavjere” sa smrtnom kaznom?
Jaouhar Ben Mbarek, Khayam Turki, Issam Chebbi, Ghazi Chaouachi, Ridha Belhaj i Abdelhamid Jelassi, koji se nalaze u pritvoru od februara 2023. godine, optuženi su, između ostalog, za pokušaj “promjene prirode države” prema članu 72. Krivičnog zakona.
Ako budu proglašeni krivima, suočit će se sa smrtnom kaznom.
Još jedan optuženi za pokušaj promjene prirode države je bivši ministar pravde Noureddine Bhiri, čija se optužba zasniva na nizu objava na društvenim mrežama za koje se tvrdi da je on autor.
Ostale optužbe protiv optuženih uključuju zavjeru protiv državne sigurnosti i pripadnost “terorističkoj” grupi, što su oboje teški zločini.
Kakav je stav predsjednika Saieda prema smrtnoj kazni?
On je podržava.
Tokom prvih predsjedničkih izbora 2019. godine, Kais Saied je spremno priznao svoju podršku smrtnoj kazni, sve dok se ona izvršava u skladu sa pravičnim postupkom.
2020. godine, reagujući na javno ogorčenje nakon brutalnog ubistva 29-godišnjeg Rahme Lahmar, Saied se ponovo vratio na to pitanje, rekavši svom savjetu sigurnosti: “ubistvo zaslužuje smrtnu kaznu”.
Međutim, uprkos Saiedovoj ranoj javnoj podršci kazni, važno je napomenuti da on još uvijek nije nadgledao njenu primjenu, uprkos širokim čistkama njegovih političkih protivnika i kritičara.
