Evropska konfederacija sindikata (ETUC) usvojila je 4. marta rezoluciju kojom se definiše sadržaj buduće direktive o prevenciji rizika od vrućina na radnom mjestu. Ovo nije prvi put da ETUC traži snažniju zaštitu radnika u tom pogledu. Ekstremna toplota donosi značajne društvene i okolišne posljedice, što je potvrđeno kroz događaje poput prošlogodišnjih požara u Kaliforniji, toplotnih valova širom Evrope te izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) koji najavljuju nastavak trenda rasta i intenziviranja temperatura.
Zdravlje radnika na udaru klimatskih promjena
Klimatske promjene i s njima povezano povećanje temperatura predstavljaju direktnu prijetnju za zdravlje i sigurnost radnika. Međunarodna organizacija rada (ILO) je u svom nedavnom izvještaju „Osiguranje sigurnosti i zdravlja na radu u kontekstu klimatskih promjena“ već izdala upozorenje o ovoj temi. Prema podacima iz izvještaja, 2,41 milijarda radnika u svijetu izložena je prekomjernoj toploti, a u Evropi taj broj iznosi 130 miliona. Prognoze jasno ukazuju da će se taj rizik u budućnosti povećavati.
Zašto se čeka s djelovanjem?
Sasvim je izvjesno da će mediji sve češće izvještavati o rastućim temperaturama i njihovim pogubnim posljedicama po radnike. Postavlja se logično pitanje: zašto čekati? Rasprave o toploti na radnom mjestu najčešće se fokusiraju na smrtne ishode, čime se stvara efekt „tunelskog vida“ – pažnja se obraća samo na najočiglednije posljedice, dok se zanemaruju šire i dugoročne posljedice.
U stvarnosti, problem je mnogo dublji. Toplota izaziva razne zdravstvene tegobe: toplotni stres, toplotni udar, iscrpljenost, rabdomiolizu (propadanje mišića), nesvjesticu, grčeve, osipe, kardiovaskularne bolesti, akutne i hronične bolesti bubrega, kao i fizičke povrede. Nedavno je Evropska agencija za sigurnost i zdravlje na radu identificirala i „eko-anksioznost“ kao novi rizik povezan s rastućim temperaturama.
Iako su najviše pogođeni radnici koji rade na otvorenom, ni ostali sektori nisu pošteđeni. Faktori poput starosne dobi, pola ili postojećih zdravstvenih stanja mogu dodatno povećati ranjivost radnika. Stoga regulativa mora biti sveobuhvatna, ali i osjetljiva na različite potrebe.
Zamislimo radnika koji obavlja posao napolju dok temperatura prelazi 40°C. Sada zamislimo istu osobu u industrijskoj praonici, gdje industrijske pegle dostižu i do 150°C. Ako tom radniku dodamo i činjenicu da ima 55 godina i nalazi se u predmenopauzi, jasno je da je njegova izloženost riziku znatno veća.
Potrebna je regulativa koja prepoznaje razlike u ranjivosti
Upravo zato, radnici bi trebali imati specifična prava – poput redovnog zdravstvenog praćenja u odnosu na njihovu individualnu osjetljivost na ekstremnu toplotu. Prijedlog direktive predviđa alate za prilagođavanje koji bi umanjili ranjivost radnika, uzimajući u obzir i sektor rada i lične okolnosti.
Neki od ključnih prijedloga uključuju:
-
Uvođenje maksimalnih radnih temperatura uzimajući u obzir specifičnosti sektora i pojedinca.
-
Obavezne procjene rizika od toplote, uključujući jasnu definiciju pojma „toplotni stres“.
-
Korištenje prikladnijih metoda procjene rizika, kao što je WBGT (Wet Bulb Globe Temperature), koje uzimaju u obzir utjecaj temperature na ranjive grupe.
-
Uvođenje planova upravljanja toplotom, koji regulišu ponašanje u nepovoljnim vremenskim uslovima. Primjera radi, Španija već ima obavezu za poslodavce da prenesu meteorološka upozorenja radnicima.
Radnici bi također trebali imati pravo da:
-
Obustave rad u slučaju neposredne opasnosti,
-
Budu zaštićeni kroz socijalna prava tokom prekida rada,
-
Dobiju obuku o radu u uslovima ekstremne toplote.
STOP princip kao okvir djelovanja
ETUC-ova rezolucija oslanja se na principe Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu, posebno na tzv. STOP pristup:
-
Substitucija ili eliminacija rizika gdje god je moguće;
-
Tehničke mjere (npr. rashlađene prostorije);
-
Organizacijske mjere (npr. raspored rada u hladnijim dijelovima dana);
-
Personalna zaštitna oprema.
Ova inicijativa je i nužna i pravovremena – ona traži prilagođavanje radnih uslova sve većem riziku koji prijeti zdravlju i sigurnosti radnika, u skladu s pravnim okvirom Evropske unije.
Dobri primjeri i praznine koje treba popuniti
Neke zemlje već djeluju proaktivno. Španija je najavila donošenje sveobuhvatne regulative o zaštiti radnika od posljedica klimatskih promjena tokom ove godine. Grčka je privremeno zabranila rad na otvorenom tokom ekstremnih vrućina. Ipak, ove mjere su ad hoc odgovori na konkretne događaje.
Evropski propisi u ovoj oblasti i dalje nisu usklađeni, što stvara pritisak na Evropsku komisiju. U situaciji gdje neke članice prepoznaju rizike i djeluju, dok druge ostaju bez ikakve zaštite, jedinstvena direktiva bi popunila tu prazninu. Također je važno prepoznati da i drugi ekstremni vremenski uslovi – poput suša, poplava i toplotnih talasa – imaju svoje implikacije po zdravlje radnika i zahtijevaju pažnju.
Zaključak
Problem će s vremenom postajati sve ozbiljniji, naročito u mediteranskom regionu gdje se očekuje snažan porast temperatura. Posljedice po zdravlje i sigurnost radnika će postajati sve veće, a rješenja sve kompleksnija. Zato je nužno da i Evropska unija i njene članice pređu s reaktivnog na proaktivan pristup i hitno usvoje koordinirane mjere zaštite.
