Prvo sapun, onda pasoš: Hrvatski raj za bjegunce

Na desetine je osumnjičenih, optuženih, ali i osuđenih osoba u Bosni i Hercegovini, koji su, zahvaljujući dvojnom državljanstvu neke od država iz regije, Srbije ili Hrvatske pobjegli od krivičnog gonjenja ili izdržavanja kazne zatvora. U nastavku donosimo pregled bh.bjegunaca.

foto: SIPA

Nakon što je saznao da će biti uhapšen u akciji “Kings”, koja je sprovedena na osnovu međunarodne razmjene informacija sa Europolom, Zoran Galić, aktuelni zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i donedavni direktor Granične policije BiH, pobjegao je u Hrvatsku i postao nedostupan organima gonjenja Bosne i Hercegovine.

Galić, visokopozicionirani funkcioner, koji je bio na čelu dvije od tri državne policijske agencije, posljednji je u nizu koji je iskoristio benefit da pored bosanskohercegovačkog ima i hrvatsko državljanstvo, te putovnicu, s kojom je neometano prešao granicu.

Tužilaštvo BiH je potvrdilo da je Zoran Galić ilegalno prešao granicu BiH i Hrvatske s ciljem da ga ne uhapse policijski službenici SIPA-e u kojoj je on zamjenik direktora.

Državno tužilaštvo tereti Zorana Galića za zloupotrebu položaja i primanje dara u vrijeme dok je rukovodio Graničnom policijom BiH. Portal Istraga je pisao da je na poklon dobio automobil Passat i da je sarađivao sa švercerima duhana.

Prije nego je postao direktor Granične policije BiH (2014. – 2023. godina), sedam godina je bio i komesar MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona, a prije toga načelnik policije u Posušju.

U to vrijeme, dok je šefovao kantonalnom policijom, 2009. godine, u Širokom Brijegu ubijen je Vedran Puljić, navijač FK Sarajevo. To ubistvo nikada nije rasvijetljeno, a osumnjičeni za to ubistvo, Oliver Knezović pobjegao je iz policijske stanice u Hrvatsku, gdje je oslobođen optužbi.

Bježe oni koji su se zakleli da će služiti i provoditi zakone BiH

Međutim, Galić je posljednji, ali ne i jedini koji je pobjegao. Prije njega, učinila je to i sutkinja Općinskog suda u Sarajevu, Lejla Fazlagić. Ona je 2016.godine, nakon što je protiv nje, Kantonalno tužilaštvo iz Sarajeva pokrenulo istragu koja je početkom 2018. godine dovela do optužnice za zloupotrebu položaja, prevaru, krivotvorenje isprava i pranje novca.

Lejla Fazlagić/foto: CIN

Iako je Ministarstvo pravde BiH zvanično zatražilo njeno izručenje, hrvatski ministar pravde odgađa odluku o ovom zahtjevu.

Ona je od 2011. do 2016. godine razbaštinila desetine vlasnika nekretnina u Sarajevu, preknjižavajući njihove kuće, stanove, poslovne prostore i zemljišta na osobe koje nisu imale pravo na tu imovinu. Najčešće su na meti bile napuštene nekretnine sarajevskih Jevreja stradalih u Drugom svjetskom ratu i drugih pokojnih Sarajlija te imovina pojedinih preduzeća. U optužnici koju je Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) podiglo protiv sutkinje Fazlagić početkom prošle godine piše da je nezakonito preknjiženo 19 nekretnina, vrijednih skoro osam miliona KM. U tome su joj pomagali: pojedine sudije, advokati, notari, sudski i općinski službenici i drugi. Tužilaštvo tvrdi da se radilo o organizovanoj kriminalnoj grupi pod vodstvom Alije Delimustafića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine.

Dva stana u napuštenoj jevrejskoj kući u centru Sarajeva uknjižena su na sutkinju i njenog oca na temelju nezakonite presude koju je sama donijela, na čijua vrijednost je 1,46 miliona KM. Kantonalni sud iz Sarajeva blokirao je prodaju ovih nekretnina do okončanja sudskog spora protiv Fazlagić.

Nekoliko godina prije, u Hrvatsku je pobjegao i Ante Jelavić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Bivšeg predsjednika HDZ-a BiH, te člana Predsjedništa BiH, tadašnji visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch smijenio je Jelavića sa mjesta člana Predsjedništva i predsjednika HDZ-a te mu doživotno zabranjuje bavljenje politikom uz optužbe da je radio protiv ustavnog poretka Federacije i BiH.

Ante Jelavić/foto: Agencije

Nakon toga, Jelavić je 2004. godine uhapšen zbog optužbi za postojanje tajnih računa u Hercegovačkoj banci.

Sud BiH je 2005. godine osudio Jelavića na 10 godina zatvora. U trenutku izricanja presude Jelavić više nije bio u BiH. Na slobodi je bio zahvaljujući jemstvu od pola miliona maraka.
Domaća obavještajna agencija tvrdila je da se Jelavić skriva u Hrvatskoj ali sve do 2007. godine u javnosti o tome nije bilo dokaza.

U međuvremenu je Apelaciono vijeća Suda BiH poništilo presudu Jelaviću. U julu 2006. godine poništena je presuda i naređeno novo suđenje koje do danas nije održano.

Krivi u Hrvatskoj, slobodni u BiH

Među najpoznatijim bjeguncima od hrvatskog pravosuđa su braća Mamići i Branimir Glavaš.

Bivši izvršni potpredsjednik Građanskog nogometnog kluba (GNK) Dinamo iz Zagreba Zdravko Mamić i njegov brat, nogometni trener Zoran Mamić su, uoči izricanja presuda, iskoristili dvojno državljanstvo i sklonili se u susjedstvu od pravosuđa države u kojoj su osuđeni.

Naime, Zdravko Mamić je u junu 2018., dan prije presude za malverzacije u Dinamu kojim je godinama upravljao, pobjegao u BiH, gdje se do danas nalazi. Osuđen je na šest i po godina zatvora za izvlačenje 116 milijuna kuna (15,3 milijuna eura) iz GNK Dinama i oduzimanje imovine u iznosu od 52 milijuna kuna (oko 6,8 milijuna eura). Njegov brat Zoran osuđen je na četiri godine i osam mjeseci zatvora. S obzirom na to da mu nakon prvostepene presude nije bio određen pritvor, Zoran je u BiH došao kasnije, 2021. godine.

Hrvatske vlasti službeno su zatražile od vlasti u Bosni i Hercegovini izručenje  Zdravka Mamića, ali su vlasti u BiH to odbile.

Ime Zdravka Mamića pominje se i u trećoj tački optužnice protiv suspendovanog predsjednika Suda BiH, Ranka Debevca, koji je zajedno sa bivšim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanom Mehmedagićem uhapšen u decembru 2023.godine.

Prema navodima tužiteljice Bojane Jolović, Debevec je navodno od Mamića primio poklon, a riječ je o satu u vrijednosti 15.000 eura i Zdravko Mamić je rekao istražiteljima SIPA-e da je to “simbolični poklon” koji je dao predsjedniku Suda BiH u vrijeme postupaka ekstradicije koji su vođeni protiv njega jer je, kako je rekao, “znao da je dobro imati predsjednika suda na svojoj strani za vrijeme tih postupaka”.

Zdravko i Zoran Mamić/foto: Avaz

U međuvremenu su braća Mamić, koji borave u Međugorju, zatražili da kaznu zatvora izdržavaju u BiH.

“Jedan razlog je što ukoliko dođe do toga da ću služiti zatvorsku kaznu, onda ću je služiti isključivo u BiH. Nikad nisam bio ni formalno bjegunac niti sam danas bjegunac. Jer kako čovjek može pobjeći iz vlastite države. Bio sam na službenom putu kad se izricala presuda u Osijeku i nalazio sam se na teritoriju BiH. Kad je presuda izrečena ostao sam u svojoj matičnoj državi”, rekao je Mamić na press-konferenciji u Mostaru 2021.godine.

Branimir Glavaš/foto: Agencije

Branimir Glavaš, kojeg je županijski sud u Zagrebu, na ponovljenom suđenju u slučajevima ‘selotejp‘ i ‘garaža‘ nepravomoćno osudio na sedam godina zatvora za ratni zločin nad osječkim Srbima 1991. godine, je nakon izricanja presude pobjegao u BiH.

“Imam dvije putovnice. Ne želim više živjeti u Hrvatskoj. Ja sam stvarao ovu državu, ali nisam je zamišljao ovakvu kad sam stavljao glavu na panj. Nemaju niti jednog dokaza. Ovo je politička namještaljka. Nemam namjeru odslužiti ni jedan dan u zatvoru”, napisao je 2023.godine Glavaš.

Glavašu nakon presude nije određen istražni zatvor zbog odluke Ustavnog suda iz 2015., prema kojoj je već odslužio dio kazne. Od ukupno pet godina i četiri mjeseca u zatvoru, Glavaš je u mostarskom zatvoru bio četiri godine, a preostali dio kazne odslužio je u Sarajevu i Zenici. Krajem prošle godine, Glavaš se vratio u Hrvatsku.

Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović vratio je krajem maja 2021. godine Glavašu odlikovanja i čin pričuvnog general-bojnika, koje mu je 2010. nakon pravomoćne osuđujuće presude oduzeto.

I Mamići i Glavaš su rođeni u Hrvatskoj, a državljanstvo BiH su zatražili i dobili na osnovu porijekla, budući da su im roditelji rođeni u Bosni i Hercegovini. Državljani BiH, mogu dobiti hrvatsko državljanstvo po toj istoj osnovi, ali i ako su mlađi od 21 godine i mogu priložiti dokaz/službeni dokument da su se oni ili njihovi roditelji nekad negdje izjasnili kao Hrvati, naprimjer u vojnoj knjižici ili školskoj svjedodžbi.

Može i u Srbiju, samo ne u zatvor

I građani BiH koji imaju državljanstvo Srbije, također, koriste dvojno državljanstvo kako bi pobjegli od robije.

Među njima je Novak Đukić, osuđen pred Sudom BiH na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, ubojstva 71 civila na tuzlanskoj Kapiji. Đukić se od juna 2014. godine nalazi u Beogradu.

U Beograd je pobjegao i banjalučki biznismen Mile Radišić, koji je osuđen na tri godine zatvora zbog mešetarenja na burzi, zbog čega je bh. entitet Republiku Srpsku oštetio za više od 500.000 eura.

Nakon što je skoro devet mjeseci bio u bijegu u novembru 2015. se javio na odsluženje trogodišnje kazne, ali je pušten devet mjeseci ranije “zbog dobrog vladanja”.

Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o ekstradiciji s više od 50 država svijeta. Izručenja se obavljaju na osnovu Europske konvencije o ekstradiciji koja je sačinjena 13. decembra 1957. i čije su potpisnice zemlje članice Vijeća Europe, te Izrael, Južna Koreja i Južnoafrička Republika, ukupno 50 država potpisnica. Izručenja se obavljaju i po osnovi Zakona o međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima.

Bosna i Hercegovina je potpisala i ugovore o ekstradiciji s deset država: Alžirom, Belgijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Kinom, Sjevernom Makedonijom, Marokom, Slovenijom, Srbijom, Turskom, te Australijom s kojom se primjenjuje princip “reciprociteta”, odnosno dogovora o izručenju.

Većina tih sporazuma, ugovora i konvencija naslijeđena je i unesena i u zakonodavstvo iz doba bivše Jugoslavije i uglavnom su unesena i u zakonodavstvo drugih bivših republika. Danas samostalne države, potpisale su i posebne bilateralne ugovore, dok se u Sloveniji i Hrvatskoj kao članicama Europske unije primjenjuje i europski uhidbeni nalog.

Više od 1.000 osoba izručeno je ili deportirano u BiH po raznim osnovama, od kaznenih djela poput teških krađi, preko kršenja zakona o useljenju u neku državu, sve do ratnih zločina počinjenih 1990-ih godina.

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
I dok CRO turizam vrti ogroman novac, a snalažljivi apartmaniziraju svaki milimetar jadranske obale i dižu si životni standard u rajske visine (“pola pije, pola...
Na području Bosne i Hercegovine provedena je operativna akcija kojom je upravljala SIPA pod nadzorom Tužilaštva BiH, a zbog više krivičnih djela....
Nije bez vraga ni kuloarska vijest o tomu da će se u predsjedničku utrku upustiti i Mostova disidentica Marija Selak-Raspudić (Klub nezavisnih saborskih zastupnika i...
Dok navijači repke tonu u kolektivnu amneziju koja će potrajati do sljedećeg velikog turnira, mi donosimo društveno-politički pregled grupne faze Eura 2024 – Joško Jeličić...