Foto: Rafiq Maqbool/AP
Nakon kompromisa na Svjetskoj konferenciji o klimi u sporu oko pomoći za suzbijanje klimatskih promjena u bilionskoj visini više je zemalja u plenumu otvoreno iznosilo svoje nezadovoljstvo i ljutnju. Predstavnici Nigerije označili su 300 milijardi američkih dolara (aktuelno 288 milijardi evra), koje prije svega industrijske zemlje trebaju dati godišnje do 2035, kao “vic” i “uvredu”. Predstavnica Indije protestovala je da ne može biti saglasna sa zaključkom jer su obećanja suviše mala: “Mi to ne možemo prihvatiti.”
Indijska delegacija prebacuje predsjedavajućem COP29 Muhtaru Babajevu da je ignorisao njihovo javljanje za riječ protiv zaključaka. U zaključku su navedene sume “izuzetno male” i “sirotinjske”. “Indija se protivi prihvatanju ovoga dokumenta”, rekla je govornica delegacije. I predstavnici Kube i drugih zemalja u razvoju oštro su kritikovali zaključke.
De facto, kritika nema više nikakav uticaj, zaključci važe. Izjave će se više upisati kao oznake u protkol. Azerbejdžanski je organizator samita odlučujući tekst prije toga brzo zapečatio uobičajenim udarcem čekića. Više se država osjeća prevarenim i žale se da je nijihovo javljanje za riječ bilo ignorisano.
“Posljednji dah starog fosilnog svijeta”
Predstavnik Bolivije žalio se da su zemlje u razvoju u svojoj patnji u klimatskoj krizi ostavljene same. Započinje nova era, u kojoj svako želi spasiti vlastitu kožu. Industrijske države imaju istorijsku odgovornost za zagrijavanje zemlje. Pomoć oko klime zato nije dobročinstvo, “nego pravna obaveza”.
Sekretar za klimu UN-a Simon Stiell priznao je da zaključak nije razlog za slavljenje pobjede. “Nijedna zemlja nije dobila sve što je htjela i mi napuštamo Baku s hrpom poslova koji se još moraju odraditi”, rekao je on.
“Za ovaj cilj u budućnosti previđena potpora neće biti dovoljna za rastuće potrebe ekonomski slabih zemalja u borbi protiv klimatske krize”, kritikovao je i Jan Kowalzig iz Oxfama. O “minimalnom konsenzusu” govorila je i Sabine Minninger iz udruženja “Hljeb za svijet”. Da bi se spriječio neuspjeh konferencije, najranjivije su države “podržale rezultat koji uopšte ne zadovoljava njihove potrebe”.
Baerbock brani zaključke konferencije
Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock zaključke Svjetske konferencije o dodatnoj finansijskoj pomoći za siromašnije države branila je od kritika. “Mi znamo da naše današnje odluke same nisu dovoljne kako bi se pokrile sve potrebe”, rekla je ona u rano nedjeljno jutro prije plenuma u glavnom gradu Azerbejdžana, Bakuu. “Stoga smo se mi založili za viziju da finansiranje zemalja u razvoju povećamo na 1.3 biliona dolara.”
Tristo milijardi dolara, koje do 2035. trebaju dati prije svega industrijske države, prema mišljenju Baerbock mogu biti samo polazna tačka. Ona je garantovala da će Njemačka “isporučivati”. “A s obzirom na to da smo naučili iz svojih grešaka u prošlosti – mi ne možemo potpisati nikakav ček koji će se izjaloviti; ovdje se radi i o povjerenju.” Za EU je jasno: “Niko nije zaboravio historijsku odgovornost.”
Baerbock je naglasila da se finansiranje klimatske zaštite i napredak u smanjenju stakleničkih plinova ne mogu i ne smiju razdvajati. “Bez konkretnih mjera za očuvanje puta od 1,5 stepeni u bližoj budućnosti, nijedan novac na svijetu nas neće spasiti.”
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
