Simptomi visoke temperature, izraženog umora te povišenih upalnih i jetrenih parametara koji se nakon nekoliko dana povuku pa vrate, specifični su za leptospirozu. Bakterija u organizam ulazi preko povrijeđene kože i sluznica, dok se urbane forme mogu prenijeti aerosolno ili trljanjem sluznice ili udisanjem.
“U razgovoru sa pacijentima jako često su nam govorili da podrumi njihovih zgrada su poplavljeni, da podrumi su uoči ovih padavina imali jako neugodan miris, neki su nam prijavljivali i aktivnosti glodara oko zgrada tako da je jasno da je sam uzrok zaraze aktivnost glodara”, naveo je specijalista epidemiologije Anes Jogunčić.
Riječ je o virusu koji prenose glodari urinom, ali i druge toplokrvne životinje. Sa čovjeka na čovjeka, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije u BiH rijetko prelazi. Voda za piće nije izvor zaraze. Problem je zapravo smeće, koje građani sami odlažu, ali i krive.
“Pored svakog kontejnera više ima pored kontejnera smeća nego u njemu jer vjerovatno nema ni dovoljno kontejnera. I sada kad naiđe kamion pokupi kontejner, a ono smeće ostane mjesec dana”, “Virus k’o virus. Neće biti korona, k’o prošli put.. nećemo se vakcinisati uglavnom. Neka znaju”, “Ja sam zadovoljna čistoćom, mislim zaista. Ali ne mogu da vjerujem da se to može desiti baš ovdje na Dobrinji”, “Ja mislim da dobro održavaju zgrade i sve”, kazali su nam sugrađani.
Informacija koja je iznenadila javnost u Kantonu Sarajevo jeste da deratizacija nije vršena ni 2022. ni 2023. kao ni polovinu 2024. godine što je pogodovalo razmnožavanju glodara.
Sada će uz započetu deratizaciju biti vršeni i dodatni pregledi, posebno zbog prehrambenih proizvoda sa pijaca.
“Svi ulični prodavači voća i povrća, piljare, ići ćemo u nadzor Heco pijace naredne sedmice. Sami ste svjedoci da se trava nije kosila ni u periodu kada smo započeli deratizaciju u međuvremenu je to urađeno. Smeće se mora redovno odvoziti”, navela je doktorica Anisa Bajramović, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo KS.
“Dužni su i vlasnici svojih objekata, dužni su i etažni vlasnici pogotovo šupe, podrumi gdje ima, mjesta gdje se glodari skrivaju, gdje mogu ostati van dosega ovih sredstava kada se radi deratizacija”, naglasio je Enis Hasanović, ministar zdravstva KS.
A upravo upravitelji kućnih savjeta ukazuju na primjetno veći broj glodara, tako da sami uzimaju otrove, a na obraćanje nadležnim sa kojima je vlast u Kantonu Sarajevo potpisala ugovore dobiju tek reakcije.
“Konkretno u ovom našem slučaju desio se primjer da kada smo najavili deratizaciju ista nije urađena po mom znanju pa sam prenio to upravitelju, i od njih sam dobio informaciju da su oni prenijeli uredno naloge prema firmi koja to treba da uradi. Međutim niko me nije kontaktirao i evo vidimo da nema naljepnice da je tu nešto urađeno i kada sam preuzeo akcije povodom toga i informisao se oni su pronašli taj propust i kažu da će riješiti narednih dana”, ispričao je Irfan Bešlić, predsjednik Savjeta stanara u ulici Porodice Ribar u Sarajevu.
Pošto su oboljeli osim na Dobrinji, registrovani i na području Aerodromskog naselja, općine Centar, Ilidže i Hadžića zabrinuti su svi, zatraženo i proglašenje epidemije. Deratizacija sada uredna, no tenderi obuhvataju i održavanje kanalizacije.
“Paralelno s ovom sistematskom deratizacijom bilo je potrebno izvršiti deratizaciju kanalizacione mreže, a taj je program pao zbog tendera”, pojasnio je Zlatan Hamza, direktor Zavoda za javno zdravstvo KS.
Za deratizaciju zadužene firme se nisu oglašavale, a iz “Rada” kažu to nije njihova nadležnost, te dodaju da problem zapravo i jeste odlaganje smeća na mjesta koja za to nisu predviđena. Iako vanredno kupe i to, apeluje se i na odgovornost svakog građanina.
“Na mjesečnom nivou zbrine se između 950 i hiljadu tona otpada koje lokalno stanovništvo odloži na lokacije koje nisu predviđene za to niti su određene za odlaganje takvog otpada”, istakao je Mirza Ramić, glasnogovornik KJKP “Rad”.
Kroz narednih 15 do 30 dana procesi deratizacije i inspekcijske kontrole trebali bi biti završeni. Preporuke građanima su objavljene javno – pranje ruku ponovo je glavna mjera prevencije, ali i pažljivo odlaganje smeća. Mjesta panici nema, kaže struka, no zabrinosti zbog nečistoće i neodržavanja kanalizacione mreže svakako ima.
