Sprega kriminala i politike uništila je povjerenje među građanima Bosne i Hercegovine kako bi korumpirani politički lideri njima vladali iz svojih dvoraca smještenih na ekskluzivnim mjestima poput Radobolje, Dedinja, Poljina…
Bosna i Hercegovina je historijski bila multietnička zemlja, s različitim narodima (Bošnjacima, Hrvatima, Srbima i drugima) koji su živjeli zajedno. Građanska država omogućava da svi građani budu tretirani jednako bez obzira na etničko podrijetlo. To je posebno važno u zemlji koja je kroz svoju povijest bila podložna etničkim tenzijama, naročito u poslijeratnom razdoblju.
Strah od takozvane unitarne države plašt je iza kojeg se pokušava spriječiti zaživljavanja Bosne i Hercegovine kao normalne građanske države i provođenje šest presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu: Sejdić i Finci, Pilav, Zornić, Šlaku i Pudarić.
U unitarnim ili jednostavnim državama postoji jedinstvena organizaciju vlasti, jedan pravni sistem, jedan princip vladanja (npr. Francuska, Švedska, Mađarska, Rumunija, Grčka i druge). Jednostavne države se također zovu i unitarne. Od Bosne i Hercegovine pokušava se napraviti složena država iako se radi o maloj državi i njeni građanima koji su vjekovima živjeli zajedno bez granica i podjela.
Nacionalisti u Bosni i Hercegovini koji se protive građanskoj državi često teže decentralizaciji ili podjeli države prema etničkim, jezičnim ili kulturnim linijama. Njihov cilj može biti stvaranje autonomnih regija ili potpuno odvajanje, što može biti prijetnja političkoj stabilnosti države.
Zašto onda građanska država i zašto se ni u kom slučaju ne smije odustati od Bosne i Hercegovine uređene na sličnim principima kao većina evropskih država?
Građanska država temelji se na ideji da svi građani, bez obzira na etničko, vjersko ili kulturno porijeklo, imaju jednaka prava i odgovornosti. Poticanje ove ideje može smanjiti osjećaj marginalizacije koji nacionalisti često koriste kao argument za podjelu.
Građanska država se fokusira na zajedničke vrijednosti, poput slobode, jednakosti, solidarnosti i vladavine prava. Ove vrijednosti pomažu nam u stvaranju osjećaja zajedništva koji nadmašuje etničke i kulturne razlike, smanjujući prostor za nacionalističke podjele.
Građanska država podrazumijeva snažnu političku i teritorijalnu integraciju, ali s poštovanjem lokalnih specifičnosti i potreba. Umjesto podjele države, treba zagovarati decentralizaciju vlasti koja omogućava autonomiju u lokalnim pitanjima (npr. obrazovanje, zdravstvo, kultura), ali u okviru jedinstvene političke zajednice.
Nacionalisti se često koriste argumentima o nepravdi prema određenim grupama koje se osjećaju zapostavljenim. Država koja promiče pravičnost, transparentnost u donošenju odluka i jednak pristup svim građanima može oslabiti ove argumente i smanjiti podršku separatističkim idejama.
Građanska država jača vladavinu prava, čime se osigurava stabilnost unutar političkog sistema i smanjuje prostor za nasilne separatističke pokrete. Jasni zakoni i pravni okvir mogu pružiti sigurnost i jednakost svim građanima, što smanjuje potrebu za separatizmom.
U suštini, odgovor na nacionalističke zahtjeve za podjelom države kroz ideju građanske države oslanja se na izgradnju političkog sistema u kojem svi građani imaju jednak status i gdje se različitost poštuje unutar zajedničke političke zajednice.
Građanska država podrazumijeva prostor za političko učešće svih, bez obzira na etničku ili kulturnu pripadnost, čime se smanjuje politička polarizacija.
Ustrajati u ideji građanske države je zavjet koji joj osigurava opstojnost i prosperitet.
