Incident se dogodio usred bijela dana, nedugo nakon otvaranja muzeja, što je u javnu sferu donijelo oštra pitanja o bezbednosti najposećenijeg muzeja na svijetu.
Prema dosadašnjim detaljima istrage, pljačkaši, čiji broj se procenjuje na tri do četiri, koristili su neuobičajenu taktiku: kamion sa mehaničkim liftom, često viđenim za dostavu nameštaja, parkirali su uz fasadu muzeja koja gleda na rijeku Senu. Uz pomoć lifta, uspjeli su se popeti do prozora na drugom spratu Galerije Apolon, gde se čuva kolekcija francuskih krunskih dragulja. Naoružani prenosivim alatima za siječenje, provalili su kroz prozor i razbili dvije zaštitne vitrine, odnoseći devet komada nakita neprocjenjive vrijednosti.
Među ukradenim predmetima su tijare, ogrlice i minđuše iz Napoleonove i caričine kolekcije nakita.
Istragu vodi specijalizovana jedinica pariske policije, a vlasti veruju da je reč o visoko organizovanoj i iskusnoj ekipi, možda stranim državljanima. Lopovi su pobegli na snažnim skuterima, a policija sada analizira snimke nadzornih kamera i forenzičke dokaze pronađene na licu mesta, uključujući i skuter koji je navodno ostavljen sa registarskom tablicom. Stručnjaci za ukradenu umetnost izražavaju strah da bi nakit mogao biti uništen — pretopljen ili razbijen u manje, lakše utržive dijamante — što bi obrisalo njihov istorijski značaj.
Muzej Louvre ostao je zatvoren zbog opsežne istrage, a francuski predsednik Emmanuel Macron nazvao je ovaj događaj “napadom na našu baštinu” i obećao da će “sve biti učinjeno” kako bi se počinioci pronašli, a dela vratila. Pljačka je pokrenula hitan zahtev za preispitivanje sigurnosnih protokola u svim francuskim kulturnim institucijama, otkrivajući dugogodišnje probleme sa dotrajalom infrastrukturom i nedostatkom osoblja uprkos planovima za modernizaciju. Iako se alarm u Galeriji Apolon aktivirao, alarm se čuo samo u sigurnosnom štabu, a ne i u samoj prostoriji, što je dalo dragoceno vreme pljačkašima. Filmska drskost ove krađe ponovo je podsetila na čuvenu pljačku Mona Lize iz 1911. godine, stavljajući na probu kapacitet francuske policije da reši krađu veka.
Pošto se radi o predmetima neprocijenjive vrijednosti mnogi stručnjaci su skeptični po pitanju prodaje samih predmeta.
