Foto: Caroline Brehman
Veliki dijelovi Sjedinjenih Država i Kanade zahvaćeni su hladnim zimskim vremenskim uvjetima, s valom polarnog zraka koji gura temperature ispod ništice i nanosi snijeg na veći dio Sjeverne Amerike.
Nacionalna meteorološka služba SAD-a upozorila je na niske temperature ‘opasne po život’ u nekoliko država tijekom većeg dijela ovog tjedna, uz ‘značajan snijeg i led’ koji se očekuju u širokim dijelovima zemlje.
Za sjeverne države Montanu, Sjevernu Dakotu i Minnesotu, na granici s Kanadom, meteorolozi poput Bena Nolla iz The Washington Posta prognozirali su temperature ispod minus 40 stupnjeva Fahrenheita (minus 40 stupnjeva Celzijevih), s hladnim vjetrom koji čini još hladnijim, piše Deutsche Welle (DW).
Ovo nije prvi nalet ekstremne hladnoće koji je pogodio SAD ove zime. U siječnju su niske temperature i oluje proširile jak snijeg, susnježicu i ledenu kišu po južnim državama od Teksasa do Floride, područja koja nisu navikla na takvo zimsko vrijeme.
Samo mjesec dana ranije, svijet je obilježio kraj najtoplije godine zabilježene, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, europskoj službi za klimatske promjene Copernicus i drugim istraživačima. Klimatski znanstvenici povezuju ovaj trend globalnog zagrijavanja s povećanjem emisija stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi — plinova koji nastaju transportom, poljoprivredom, grijanjem i drugim ljudskim aktivnostima.
Dakle, kako ove visoke temperature mogu rezultirati ekstremnom hladnoćom?
Razumijevanje polarnog vrtloga
Utjecaj klimatskih promjena je nepredvidiv. Neki dijelovi svijeta zagrijavaju se brže od drugih — sjeverno arktičko područje do četiri puta brže od ostatka svijeta, prema izvješću časopisa Nature za 2022.
Ovo ekstremno zagrijavanje, poznato kao arktičko pojačanje, neki istraživači povezuju sa slabljenjem dvaju polarnih vrtloga, mlazne struje na nižim visinama i stratosferskog polarnog vrtloga na višim visinama.
Ovi kovitlajući pojasovi vjetra kruže planetom od zapada prema istoku, stvoreni razlikom u tlaku između hladnog sjevernog zraka i toplijeg zraka južnije. Obično ovi jaki vjetrovi pomažu u održavanju temperatura koje trnu kosti u središtu Sjevernog pola.
No, u izvješću iz 2022., akademska inicijativa World Weather Attribution sa sjedištem u Velikoj Britaniji rekla je da bi slabljenje ovih vrtloga moglo biti ‘povezano s ekstremnim zimskim vremenom diljem Euroazije i Sjeverne Amerike’. Znanstvenici u organizaciji koriste podatke iz stvarnog svijeta i klimatske modele kako bi istražili vezu između klimatskih promjena i događaja kao što su toplinski valovi, poplave i oluje.
Iako su istraživanja na ovom polju još uvijek relativno nova, budući da djelomično ovise o satelitskim podacima, neki znanstvenici misle da bi brzo zagrijavanje Arktika moglo pridonijeti nepredvidljivijim, vijugavim vjetrovima – i kao rezultat toga, neorganiziranijem polarnom vrtlogu koji dovodi do iznenadnih zahlađenja potaknutih ledenim sjevernim zrakom gurnutim prema ekvatoru.
‘Kako se Zemlja zagrijava, temperaturna razlika između Arktika i srednjih geografskih širina postaje sve manja. To čini polarni mlazni tok sporijim i slabijim’, napisao je Wanying Kang, asistent profesora atmosferskih znanosti, na Klimatskom portalu Massachusetts Institute of Technology.
‘Ta sporija mlazna struja ima manji zamah u smjeru istoka i vjerojatnije je da će se savijati prema sjeveru i jugu jer se susreće s malim varijacijama u temperaturi i tlaku. Ako se savija dovoljno daleko, barijera između Arktika i zraka srednje geografske širine može pasti sve do Meksika, donoseći arktičke temperature sa sobom.’
Taj vijugavi mlazni tok ilustrirala je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu tijekom siječanjskog zahlađenja, zbog kojeg je inauguracija predsjednika SAD-a prvi put od 1985. bila zatvorena.
Klimatske promjene mogu donijeti intenzivnu hladnoću, više snijega
Judah Cohen, stručnjak za zimske oluje u privatnoj američkoj istraživačkoj tvrtki Atmospheric and Environmental Research, djelomično je pripisao ovu posljednju intenzivnu zimsku eksploziju događaju ‘rastegnutog polarnog vrtloga’ koji je pao u Sjevernu Ameriku. Studija iz 2021. objavljena u Scienceu, u kojoj je sudjelovao Cohen, otkrila je da su ‘klimatske promjene općenito, ali posebno promjene na Arktiku, pogodne za poticanje ovih događaja’.
Pišući na svom tjednom blogu u ponedjeljak, rekao je da bi ovaj deseti zimski poremećaj polarnog vrtloga mogao donijeti ‘oštro zimsko vrijeme’ u Sjevernoj Americi i istočnoj Aziji i ‘rekordno niske temperature’ u istočnom dijelu SAD-a.
Ryan Maue, meteorolog i bivši glavni znanstvenik američke znanstvene agencije National Oceanic and Atmospheric Administration, rekao je u ponedjeljak navečer da će ovaj najnoviji događaj polarnog vrtloga vjerojatno biti ‘najintenzivniji zime’.
Međutim, WWA je upozorio da unatoč ‘nekim dokazima o slabljenju mlaznog toka i [stratosferskog polarnog vrtloga], još nije uvjerljivo da je to izvan područja prirodnih klimatskih varijacija.’
Istraživači WWA također su primijetili da bi toplija klima mogla, paradoksalno, pridonijeti obilnijim snježnim oborinama u dijelovima Sjeverne Amerike, Sjeverne i Istočne Azije i Grenlanda. Topliji zrak, dijelom zbog klimatskih promjena, može zadržati više vlage – a ako postane dovoljno hladno, ta vlaga može pasti kao snijeg.
‘U tim mjestima snježne padaline padaju kraće u godini i rjeđe, ali ponekad i jačeg intenziteta’, napisali su.
Nestabilan polarni vrtlog znači da će najnovije hladnoće biti ozbiljno, ali vjerojatno neće dugo trajati. Kako je Noll iz The Washington Posta primijetio u nedjelju, toplije temperature se očekuju diljem SAD-a već sljedeći tjedan.
