Foto: Naslovnica / Žene u partizanima: Između revolucije i tradicije
Jugoslavenskogi vojnog i arhiva Komunističke partije, organi Antifašističkog Fronta žena, lokalni i nacionalni partizanski tisak, memoari sudionika i dnevnika, te poslijeratne beletristike i filmova, Batinić ispituje izrazite komunističke retoričke, institucionalne i praktične strategije za mobilizaciju žena.Osobito učinkovit je način na koji Batinić kombinira pomno čitanje svakodnevnih praksi među partizanima s diskurzivnom analizom partijske propagande – posebice
adaptacija herojskih slika iz epskog folklora – da bi se dobio smisao paradoksa uspjeha komunista s velikim segmentima konzervativaca i nepismenih – seljačko žensko stanovništvo. Ona to demonstrira, kontraintuitivno, tradicionalno, korišteni su pojmovi roda, spola, majčinstva, pa čak i morala u revolucionarne svrhe. Štoviše, suprotno socijalističkim tvrdnjama o jednakosti spolova,
Batinić otkriva da su načini sudjelovanja žena u partizanskoj vojsci i način na koji je njihovo sudjelovanje bilo predstavljeno zacementirao je tradicionalan, čak reakcionarne rodne norme u socijalističkoj Jugoslaviji. Rat i revolucija dokazali su da nisu katalizatori temeljite promjene, već važni agensi kalcifikacije društvene sfere.
Foto: Flayer Međunarodna biblioteka 1
Iz recenzija:
“Studija profesorice Batinić po mnogočemu je pionirski rad. Prvo, ona koristi jedinstvenu organizacijsku shemu prikazujući u zasebnim poglavljima ideološke, organizacijske i personalne elemente fenomena žena u partizanima. Ona također pokazuje izvanredne uvide u dnevne rutine žena u partizanima, nešto što se rijetko viđa u drugim izvještajima.
Djelo profesorice Batinića oslobođeno je ideoloških pretpostavki; umjesto toga njezin se rad oslanja na usporedbe s drugim pokretima i suvremenim teorijama društvenih znanosti. Njezin rad temelji se na godinama intenzivnog istraživanja u arhivima diljem bivše Jugoslavije, gdje je pregledala mnoge dokumente koji su prije bili zanemareni ili nedostupni znanstvenicima. Ona obogaćuje naše razumijevanje oslanjajući se na komparativne i teorijske radove u nekoliko disciplina.”
Profesor Robert J. Donia
“Iz knjige se saznaje zašto i kako partizani regrutiraju žene u partizanski pokret, kako su se žene integrirale u pokret i kako je to uticalo na promjene u rodnim normama poslije 1945. godine. Knjiga donosi niz novih uvida i interpretacija. Prije svega pokazuje da se razlog uspjeha komunista u mobilizaciji žena u partizanski pokret nalazi u uspješnoj prilagodbi seoskih tradicija sa revolucionarnim idejama. Komunisti su to pokazali nizom apela ženama za uključenje u pokret. Autorica analizira retoriku sadržanu u tim apelima i u njima uočava kombinaciju tradicionalne balkanske kulture i revolucionarne retorike. U jugoslavenskoj historiografiji se obično smatralo da su komunisti uspjeli mobilizirati žena u pokret zbog narativa o ravnopravnosti žene, ali ova knjiga dokazuje da je tajna uspjela bila u sposobnosti Partije da „prisvoji tradicionalnu balkansku kulturu i da je primijeni za revolucionarne potrebe“. Zato se oni pozivaju na epsku tradiciju, epske junakinje, borkinje za slobodu i sl. U njihovim apelima, žene su nasljednice starih epskih junakinja, predvodnica modernog doba, ona je jednostavno „nova žena“. U knjizi se prati dinamika vojne mobilizacije žena u Drugom svjetskom ratu (od oklijevanja uključivanja žena u borbi na frontu, preko masovne mobilizacije za front, do povlačenja žena sa prve linije fronta krajem rata).
Druga razina knjige prati razvoj institucija žena i pokazuje kako su stari seoski običaji (odakle se mobilizirao najveći broj partizanki) i stare rodne podjele nadvladane i integrirane u partizanske strukture koje su afirmirale emancipaciju žena. Riječ je o AFŽ. Tu su i fantastični dijelovi o kodeksu seksualnog ponašanja, partizanskoj disciplini koja se oslanjala na patrijarhalnu moralnost seljaštva i slično.
Foto: Flayer Međunarodna biblioteka 2
Knjiga se bavi i poslijeratnim nasljeđem partizanke. Nailazimo na odlične analize koje pokazuju kako se zvanično sjećanje prikazuje kroz državne komemoracije, državnu historiografiju i spomenike. Partizanka se poslije rata našla u središtu glavnog komunističkog narativa o ratu, bila je simbol nadnacionalnog jugoslavenstva zasnovanog na ideji junaštva i žrtvovanja za plemeniti cilj. Kasnije se taj narativ o ženi partizanki mijenja, da bi historija žena partizanki poslije 1990. bila skrajnuta na marginu, a u središte su stavljena istraživanja nasilja.
Knjiga Jelene Batinić Žene u partizanima. Između revolucije i tradicije donosi nove uvide u partizanski pokret, ali i otvara novu perspektivu na jedan važan dio balkanske historije. Knjiga je važna i zbog toga što nadilazi partikularne perspektive toliko prisutne u posljednje vrijeme u postjugoslavenskim historiografijama.
Prof. dr Husnija Kamberović
O autorici:
Jelena Batinić je historičarka. U svom se istraživačkom radu bavi pitanjima rodne historije i historije žena, rata i društva, historije revolucionarnih pokreta. Doktorirala je historiju na Univerzitetu Stanford, gdje radi kao akademski savjetnik i predaje. Njena monografija o ženama u partizanima je 2016. godine dobila nagradu „Barbara Jelavich“ Asocijacije za slavenske, istočnoevropske i evroazijske studije (ASEEES).
Sadržaj:
- Uvod
- Ljudima je ona bila lik iz ljubavnih pjesama: Partijska retorika u svrhu mobilizacije
- Organizirane žene: Razvoj AFŽ-a
- Herojsko i svakodnevno: Žene u jedinicama
- Privatni život kao mjesto partijske intervencije: Privatnost i seksualnost
- Poslije rata: Naslijeđe
- Zaključak
- Izvori i popis literature
- Registar imena
Knjigu, po cijeni od 30.00 KM sa PDV-om, možete naručiti putem e mail:unipress@bih.net.ba
ili telefonom 00 387 33 550-675 ili na fax: 00 387 33 550-677.
