Ministarstvo financija ni za današnju aukciju trezorskih zapisa nema namjeru prodati više zapisa nego što ih ovaj tjedan dospijeva. U pozivu investitorima najavili su ponudu upisa 400 milijuna kuna i 5 milijuna eura zapisa. Potrebe za kratkoročnim financiranjem, naročito nakon nedavno emitirane obveznice, jednostavno ne iziskuju povećanje kratkoročnog duga koji trenutno iznosi 23,4 milijarde kuna. Kako je istodobno razina likvidnosti u financijskom sustavu i dalje visoka, i ovog utorka realno je očekivati višestruko veću potražnju investitora, ponajprije banaka, u odnosu na planiranu veličinu aukcije. A to bi moglo jednogodišnje prinose dodatno potisnuti prema dolje.Na posljednjoj aukciji kamate na jednogodišnje trezorske zapise spustile su se sa 3,60 na 3,40 posto (kod eurskih zapisa sa 2,95 na 2,85 posto). Trend pada i niske razine kamatnih stopa već su dosta dugo jedno od glavnih obilježja novčanog tržišta na praktično sve rokove posudbe.
Manjak alternative
U ovotjednim analizama Privredne banke Zagreb analitičarka Ana Lokin tako ističe da su kamate na međubankarske pozajmice na rok do dva tjedna pale do povijesno najnižih razina. Prekonoćne su stope potkraj prošlog tjedna iznosile tek 0,62 posto, na tjedan i dva 0,7 odnosno 0,8 posto, a na mjesec dana 1 posto.Visoka likvidnost nije samo obilježje domaćeg financijskog sustava, a promjena okruženja u tom pogledu zasad se ne nazire, slaže se većina financijaša. Slučaj izdašne likvidnosti domaćeg tržišta i pada kamatnih stopa na instrumente novčanog tržišta donekle je zapravo priča o manjku ulagačke alternative za investitore. “Nema značajnijeg jačanja aktivnosti u realnom sektoru. Rast kredita privatnom sektoru, naročito prema manjim i srednjim poduzećima te građanima, i dalje je slab”, kaže jedan bankar nabrajajući faktore koji pridonose niskim kamatama na tržištu kratkoročnih kunskih plasmana. No mnogi se istodobno pitaju koliko je takva situacija održiva s obzirom na kretanje inflacije, a s približavanjem turističke sezone i izgledne pritiske na jačanje kune.
Revizija očekivanja
S kamatnom stopom od 2,9 posto na polugodišnje i 3,4 posto na trezorske zapise s dospijećem od godinu dana, jedva da se može govoriti o (pozitivnom) realnom prinosu. Jer, većina se prognoza vezanih uz kretanje cijena revidira nakon najnovijih zbivanja na tržitu nafte i prehrambenih sirovina. U većini banaka inflaciju ove godine vide između 2,5 i tri posto.Prema analitičarima Hypo Alpe-Adria banke, koja na kraju ove godine predviđa inflaciju između 3 i 3,5 posto, jednogodišnji su prinosi na trezorske zapise praktički već zagazili u “realno negativan teritorij”. Realni negativni prinosi nisu na pomolu samo u Hrvatskoj, no činjenica je da u nekim zemljama srednje i istočne eEurope, poput Mađarske, na primjer, investitori ipak inzistiraju na uobičajenim realnim prinosima od oko dva posto.Iako se i idućih mjeseci u nas očekuje visoka likvidnost, pritisak na kamate na novčanom tržištu mogao bi oslabiti ako banke odlučnije krenu s jačanjem kreditne aktivnosti. Razina kamatnih stopa u međubankarskoj trgovini i posudbama državi mogla bi biti poticaj za prihvaćanje višeg rizika u zamjenu za viši prinos.
