S posebnim interesom za umjetnost Bosne i Hercegovine u 20. i 21. stoljeću, Irfan je kroz svoja istraživanja nastojao razumjeti i analizirati kulturne i umjetničke tokove koji su oblikovali ovu regiju. Zvanični povod ovog razgovora je njegova nedavno objavljena knjiga “Slike krize: Kulturne i umjetničke prilike u Bosni i Hercegovini (1990-2020)”, koja pruža dubinski uvid u umjetničku scenu tokom turbulentnih devedesetih godina i početka novog milenija. Međutim, bilo je nemoguće da razgovor svedemo samo na knjigu i da se ne dotaknemo priče o jučer i sutra.
Pre pedeset godina u pulskoj Areni reditelj Rajko Grlić predstavio je svoj debitantski film „Kud puklo da puklo“, a pre dve večeri, na tom, kako je izjavio, „najdražem mjestu za prikazivanje filmova“, 71. festival započeo je svetskom premijerom njegovog zadnjeg filma „Svemu dođe kraj“ koji je ispraćen višeminutnim ovacijama prepunog gledališta.
Komičaru Louisu C.K.-ju trebalo je samo devet mjeseci da se vrati na scenu nakon što su brojne žene svjedočile o tome da ih je seksualno uznemiravao, a sada puni dvorane i niže nagrade. Njegov slučaj nije iznimka – od pornoindustrije do visoke mode, donosimo sedam skica za priču o tome kako u stvarnosti funkcionira kultura otkazivanja.
Aleksandar je, prema legendi, spalio Persepolis više vođen nekakvim božanskim zanosom i ludilom, u pijanom stanju, opčinjen igrom plesačice Taide. Je li neki rušilački čin kulturocid ili nije odlučuju i motivi počinioca, o kojima možemo samo nagađati. Herostrat je spalio Artemidin hram samo zato da bi bio ozloglašen, čuven po nečem nečuvenom, da bi njegovo ime ostalo u historiji. Onaj posjetilac muzeja što je kiselinom oštetio Mona Lizu možda je bio vođen sličnim pobudama. Od rušenja Starog mosta prošle su skoro tri decenije. Na slikama koje su obišle svijet onaj Apolinerov „most od ruku“ pretvorio se u jadne patrljke osakaćenih obala.
Često mi govore da sam "hrabra", jer ne držim stvari pod stolnjakom, tepihom i u talonu. Svi znaju kako je sa mnom i što je, jer drugoga štofa osim vlastita života nemam i ne tražim. Težim živjeti slobodno, izvan okvira, ne marim za malograđansku "svidljivost", niti svoje neuspjehe i mane na drugim područjima želim kompenzirati bljeskom u poeziji.
Prkositi nacionalističkim režimima, buniti se protiv pljačke penzijskih fondova, protiv kolapsa javnog zdravstva i budala u obrazovnom sustavu, koje ne zanima feministička teorija ili rodna povijest, u konačnici nije samo pitanje časti već je borba za istinu, kao i za golo preživljavanje, kaže pjesnik i prevoditelj, priređivač antologije "Evo što su mi riječi učinile".
Zbog inzistiranja hrvatske strane da se izbaci izvorni prijedlog teksta u kojem je pisalo da je progon Srba bio "svojstven NDH", izložba u suradnji s Muzejom Holokausta je otkazana. "I druge su države imale skupine društva i nacionalnosti koje su bile izvrgnute teroru režima tako da ovo nije potrebno isticati", poručili su tajni recenzenti Ministarstva kulture
Nezainteresiranost ili nemoć vlada i vladajućih elita da definitivno pronađu izlaz iz depresivne ekonomske stvarnosti, da uspostave efektan mehanizam zaustavljanja kriminalne korupcije, koja sve više zahvata i najviše institucije vlasti, da smanji nezaposlenost, da zaustavi imgrantski talas i da onemogući dalji rast razlika između bogatih i siromašnih, učinit će glavno pogonsko gorivo za populističke grupe koje danas nošene idejama autoritarnog populizma kreiraju novu političku scenu u međunarodnim odnosima.
Mrš i fuj! fukaro separatistička i četnička najedno. Bijedo ljudska, ulagivačka, zlobna, sebična, neznavena i glupava, navodno modernistička, svi na gomili ološu - znao sam odavna kakve ste štetočine - nedostojni časti Mihaila Lalića, i moje ljubavi prema Crnoj Gori.
Zvuči stereotipno, ali odlaskom Tomislava Kurelca kao da doista završava era jedne dragocjene filmskokritičarske generacije.
Dobitnica prestižne nagrade “World Press Photo” fotografkinja Tanya Habjouqa doputovala je u Sarajevo gdje će u sklopu Sarajevo Photography Festivala otvoriti svoju izložbu iz ciklusa “Occupied Pleasures” (Okupirana zadovoljstva) koji je nastao u Gazi, Zapadnoj obali i Jerusalemu.
Sarajevska filharmonija, koja ove godine obillježava 100 godina, koncertnu sezonu započela 11. oktobra koncertom uz dirigentsku palicu Riccarda Mutija, a uspiješnu sezonu završava sutra koncertom “Sad je drugačije” sa Zubinim Mehtom.
