U svijetu savremene umjetnosti, rijetki su oni koji se usuđuju hrabro zakoračiti u nepoznato i spojiti tradiciju s najnovijim tehnološkim dostignućima. Jedan od takvih umjetnika je Rikardo Druškić, čije stvaralaštvo prelazi granice klasičnog slikarstva i ulazi u sfere digitalne animacije, virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije. U ovom razgovoru, Rikardo nam otkriva obrise svojih novih projekata – ali i filozofsku perspektivu iz koje se rađa njegova umjetnost.
Prvo, fašističko nasilje je alat za regrutaciju. Osnovna svrha njihovog nasilja je da nas toliko užasne da ih denunciramo i protiv njih zahtevamo silovitu policijsku akciju i duge zatvorske kazne. Tako privlače regrute koji, poput Kapnijasa, uživaju gledajući kako nas njihov bes inficira.
Kao da vidimo dugokosog feralovca kako s njima onamo, među zvijezde kreće: uvijek vedar u onoj svojoj donkihotovskoj otmjenosti, nakon što je Cortu Malteseu pripalio cigaru pa mahnuo Ćurinu i prijateljima na ovome svijetu, uzjahuje Rocinantea Don Quijoteu iza leđa, a Hajra ga gleda, sjeća se, pa kaže: “Eh, kakvu je ruku imao taj mladi dugokosi… Nikad takvu nisam čitala”. A mi znamo: i neće.
Humanitarni plesni nastup „Freedom For All“ s plesačem iz Gaze, Karimom Azzamom, bit će održan u četvrtak, 29.08. ispred Pozorišta mladih Sarajevo
Uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine danas su saopćili da su obustavili rad do daljnjeg.
Iznenadna smrt Freda Matića, čovjeka koji je bio jedan od heroja obrane Vukovara i zatočenik logora u Srbiji, koji je potom obnovio ljubav i ušao brak sa svojom studentskom ljubavi, Srpkinjom iz Vukovara, koji je kasnije napravio sve da ostane čovjek i koji je na koncu od strane nacionalističkih desničara tretiran kao izdajnik pred čijim su ministarstvom branitelja mjesecima kampirali s idejom da dignu revoluciju, zatekla je pristojniji dio javnosti u Hrvatskoj.
Film "Moja voljena porodica" redateljice Isild Le Besco premijerno je prikazan u četvrtak, 22. avgusta, tokom Sarajevo Film Festivala. Ovaj film govori o porodičnom nasilju, sukoba unutar porodice i porodičnoj dinamici, a detaljnjije o filmu razgovarali smo s redateljicom Le Besco.
Ma koliko priča o onome što umjetna inteligencija radi u umjetnosti mogla biti manje važna od priče o onome što radi okolišu ili ekonomiji, i dalje je vrijedi ispričati. Ako ni zbog čega drugoga, onda zbog toga što njen posljednji boom uvelike počiva na "kidnapiranju" kreativnih sposobnosti koje smo do jučer smatrali neotuđivo ljudskima.
Patriotizam je – usprkos tome što „lijepo zvuči“ na prvi pogled – ipak jedna bitno egocentrična pozicija. Zašto? Upravo zato što već u njegovu pojmu (bitnom određenju!) leži nepoštovanje čovjeka kao čovjeka, pa se poput nacionalizma svodi na puku biologijsku (da ne kažemo „zoologijsku“!) osnovu i bitnu orijentaciju.
Kasim Prohić je zasnovao filozofsku posebnost i misaonu nezavisnost Bosne i Hercegovine. Prohić je ovdje po prvi puta, progovorio o filozofiji kao povijesnoj osnovi jednog naroda. Na tom pravcu branio je legitimitet filozofije kao duhovno i društveno bitne intelektualne djelatnosti u vremenu krize europske moderne.
Centar za kritičko mišljenje i portal Tacno.net objavili su drugo izdanje knjige Ozrena Kebe “U Zmajevom gnijezdu”.
Knjigu možete naručiti na e-mail adresi ckm.bookstore@gmail.com.
Kebo pritom majstorski kombinira žanrove i registre, balansira između visokog i niskog, uzvišenog i trivijalnog, svetog i profanog, stvarajući začudnu harmoniju: kada čovjek dogotovi ovu knjigu, koja je na formalnom nivou ipak kolekcija tekstova, ima nevjerojatan osjećaj da je odslušao orkestar koji je izveo savršenu simfoniju, a da je svaki od muzičara vozio solo dionicu.
Zbirka pjesama „Poljska konjica” Marka Vešovića važno je štivo za razumijevanje ratnih zlodjela pod komandom Radovana Karadžića. Zbirku je, Vešović
posvetio Mireli Pločić, prijateljici svoje kćerke Ivane, kao i svoj sarajevskoj djeci ubijenoj za vrijeme opsade grada, njih 1500.
