Kategorija Ekologija

Pravo na zdravu klimu

U povijesnoj odluci Evropski sud za ljudska prava presudio je u korist 2.400 starijih Švicarki i potvrdio da im je država nedovoljnom borbom protiv klimatskih promjena ugrozila zdravlje u sve češćim toplinskim valovima. Spremnost Švicarske na provedbu presude je skromna

Energetska pravda umjesto profita

S obzirom na njenu sve manju cijenu i sve veću učinkovitost, raskorak između razvoja solarne tehnologije i njene široke implementacije primarno je politički problem, a ne tehnološki ili ekonomski. No jeste problem profita za brojne industrije, poput elektroprivrede i industrije fosilnih goriva

Klimatska kriza raste: Europu zahvatili vremenski ekstremi

Europa je prošle godine pretrpjela velik broj klimatskih krajnosti – poplava, požara, suša i toplinskih valova, objavili su znanstvenici. Ekstremni vremenski uvjeti utjecali su na ljudsko zdravlje i prouzročili milijarde ekonomskih gubitaka, a bit će sve češći i intenzivniji kako se svijet zagrijava, rekli su stručnjaci nakon objavljivanja izvješća o klimi u Europi u 2023. godini.

ZELENI TALAS – Lanac zagađenja

Kada se desila Černobilska katastrofa skoro cijela Evropa je trpila posljedice te havarije. Poplave donesu otpad i zagađenje s jednog mjesta na drugo. Požari u šumi onečiste vazduh kilometrima dalje. Ekološke katastrofe i zagađenje koje dolazi uporedo nikada ne ostanu u svojim granicama. Bosna i Hercegovina ima nekoliko takvih primjera, ali jedan se trenutno ističe jer se tiče ugrožavanja osnovnog ljudskog prava-pravo na sigurnu i čistu vodu.

Modeliranje klime

Kada se pokazalo da je 2016. godina najtoplija od početka mjerenja, to nije osobito iznenadilo znanstvenike koji se bave modeliranjem klime na globalnoj skali. No onda se dogodila 2023. i oborila sve rekorde. To neki modeli nisu bili predvidjeli, na primjer oni koje su razvili u NASA-i. Međutim, modela ima jako puno.

Slovačka je zatvorila poslednju termoelektranu na ugalj

Šest godina pre planiranog roka ova država je zatvorila poslednju termoelektranu na ugalj. Tako se pridružila evropskim zemljama koje su prethodno već zakatančile svoja termoenergetska postrojenja uključujući Belgiju, Austriju, Švedsku i Portugal.

Kreševski građanski pokret: Nastavit ćemo našu borbu protiv nelegalnog rada kamenoloma i tvornice kreča

Cilj predstavnika Kreševskog građanskog pokreta je da nadležne inspekcije zabrane rad pomenute firme dok ne ispuni sve potrebe uslove za rad. Oni su prethodnih godina upućivali i otvorena pisma ministrima i premijeru Vlade Srednjobosanskog kantona (SBK) gdje su ukazivali na sva kršenja koncesionog ugovora, tražeći da se raskine koncesioni ugovor sa firmom BFS d.o.o.

Klimatske promjene: Treba li siromašni da ostanu siromašni

Ako se zemlje u razvoju onda smatraju odgovornim za svoj udeo u godišnjim emisijama (tj. za svoj udeo u godišnjem „prilivu“ emisija) kao da odgovornost za prethodne „zalihe“ emisija nije bitna, to povlači usporavanje rasta novih industrijalizovanih zemalja i nameće im nepravedne troškove. Emisije koje postoje su problem „zaliha“. Mi smo danas suočeni sa problemom upravo zato što su trenutno bogate zemlje u prošlosti proizvodile toliko emisija. Drugim rečima, klimatske promene se ne mogu tretirati samo kao problem „priliva“, pa čak ni primarno.