Foto: Antifašistički vjesnik
Drniš, 30.6.2023.
Ako se kojim čudom nađete na pustom prijevoju preko Svilaje i Kozjaka između Vrlike i Drniša u šumarku uz cestu možda krajičkom oka primjetite veliku miniranu zvijezdu petokratku na bazi u obliku slova T. Ostaci su to spomenika partizanu Ljubi Uvodiću – Razinu kojeg su na tom mjestu ubili četnici kao operativnog oficira Štaba srednjedalmatinskog NOPO. Ljubu Uvodića – Razinu mnogi najbolje znaju po Studentskom domu u Splitu koji je nosio njegovo ime, a danas nosi ime Brune Bušića.
Teško da će slučajni prolaznik saznati što ostaci ovog spomenika nedaleko do skoro napuštenog sela Miočić obilježvaju jer je i spomen ploča ispred njega stučena u stotine komadića. Stoga ćemo za sve one koji na Internetu potraže nešto o njemu predstaviti sve što smo pronašli o partizanu Ljubi i spomenu na njega.
Ljubomir Uvodić – Razin partizanskog imena Student bio je politički komesar Mosorskog partizanskog odreda.
Rođen je 3-V-1920. u Jelsi na otoku Hvar. Bio je student, Hrvat, predratni član SKOJ-a, član KPJ od 1941. Od početka ustanka do stupanja u NOV član je udarne grupe i lista »Naš Izvještaj« u Splitu.
O Ljubinom sukobu s crnokošuljašima »Naš izvještaj« od 23. siječnja 1942. godine, pored ostalog navodi:
U nedjelju 11/I fašistički razbojnici, koji su maltretirali težake u Splitskompolju, pokušali su da zaustave jednog partizana (Ljubu Uvodića-Razina, op.a). On im je umakao. Malo dalje zaustavili su ga jedan oficir i crnokošuljaš. Kad su mu tražili dokumenta partizan je revolverom smrtno ranio obojicu. Naišla su zatim još 2 crnokošuljaša. I njih je hrabri partizan oborio. Otvorili su sa Sirobuje mitraljesku vatru, ali to je pogodilo vojničku kolonu na Poljičkoj cesti. Partizan je sretno umakao.
Stupio je 6-III-1942. u Prvi mosorski partizanski odred sa drugom većom grupom splitski ilegalca koji su djelovali na Splitskom polju. Kad su talijanski fašisti 15. ožujka 1942. s 300 vojnika krenuli da unište 90 boraca Mosorskog partizanskog odreda 1. desetina u čijem sastavu je bio i Ljubo ostala na položaju pružajući žilav otpor talijanskim vojnicima ne dozvoljavajući im da se približe partizanskim položajima. Njegovi drugovi se sjećaju kada bi neki talijanski vojnik pao, Ljubo Uvodić bi to popratio povikom: “Jedan fašista manje!” i to toliko glasno da su ga ostali borci čuli i na udaljenijim položajima. Borba je trajala od jutra do mraka, kada su Talijani bili prisiljeni na povlačenje. Na strani Talijana poginula su po jedan vojnik i oficir Carlo Olio, a ranjeno je više vojnika. Iz redova partizana poginuo je borac Ante Bakota iz Podstrane.
Pokušaj oslobađanja Lavčevića
Kad je nakon mučenja u fašističkom zatvoru narodni heroj Ivan Lučić Lavčević završio u splitskoj bolnici Štab mosorskog partizanskog odreda je odlučio da grupa boraca zajedno sa splitskom ilegalcima pokuša izbaciti Lavčevića iz zarobljeništva. Rukovoditelj te udarne grupe je bio Ljubo Uvodić. Prema planu akcije Jakšić Baučić – Brko i Uvodić ulaze u bolnicu i uz pomoć sredstava za uspavljivanje (kloroforma) omamljuju stražara, oslobođenog Lavčevića prebacuju do dvorišta i izlaze na sporedna vrata. Kod vrata ih čeka s autom Paško Kaliterna koji odvodi Lavčevića u određenom pravcu. Za čitavo vrijeme akcije Miloš Kalajzić i Veljko Barišić osiguravaju ulazna vrata da bi u slučaju potrebe mogli intervenirati. Određeno je, da se poslije akcije sastanu u stanu Ive Afrića.
S akcijom se počelo 22. ožujka 1942. godine u 8 sati. Ipak nije se sve odvijalo prema planu. Sredstvo za uspavljivanje nije djelovalo prema očekivanju, a Baučićev udarac drškom pištolja u glavu stražara nije bio dovoljno jak tako da se stražar osvijestio i alarmirao ostale Talijane. Kada je bolesni Lavčević izveden u dvorište kroz planirana vrata se nije moglo izaći, jer se dobivenim ključem nije moglo s unutrašnje strane otključati brava. U takvoj situaciji Baučić i Uvodić su preko zida uspjeli prebaciti ranjenog Lavčevića koji je pri skoku iščašio nogu. U sukobu s talijanskim vojnicima željeli su Baučić i Uvodić na sebe navući potjeru i na taj način omogućiti Kalajziću i Barišiću da se s Lavčevićem prebace u centar grada. Kaliterna nije autom čekao na ugovorenom mjestu, pa pored svega što je poduzeto akcija nije uspjela. U toku prebacivanja, Lavčevića je ponovo uhapsila talijanska patrola.
Drugi mosorski partizanski odred
Nakon što je Štab raspustio Prvi MPO, Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju daje u zadatak partijskim organizacijama da poduzmu sve mjere za prihvat boraca i da se svi borci Mosorskog partizanskog odreda odmah vrate na planinu Mosor, uđu u sastav Odreda i nastave borbu. Da bi se uspostavio što organiziraniji prihvat boraca i što hitnije obnavljanje Odreda, PK u Mosor upućuje Ljubu Uvodića-Razina. Do 29. travnja 1942. godine na okupu je bilo 25 drugova, a nedugo zatim obnovljeni MPO je brojio 60 boraca. Odlukom PK KPH za Dalmaciju određen je i Štab MPO. Za komandanta je izabran Srećko Reić-Petica, za zamjenika Jakiša Baučić-Brko, komesar je Ljubo Uvodić-Razin. Ljubo se u Odredu nalazio do 7. lipnja kada je upućen u Štab 4. operativne zone.
Spomenik u Miočićima
Spomenik u obliku zvijezde otkriven 18. prosinca 1983. na mjestu pogibije Ljube Uvodića-Razina u blizini drniškog sela Miočići. Spomenik je izrađen od armiranog sivog betona sa podlogom u obliku slova »T« i na toj podlozi izlivena je u vertikali zvijezda petokraka u čiju je sredinu postavljena odgovarajuća ploča od crnog granita s ugraviranim tekstom. Spomenik je izgrađen u organizaciji Sekcije Mosorski partizanski odred Split i GRO Udarnik Drniš. Autor spomenika je dipi. ing. građ. Pero Dedić iz Drniša.
Spomenik je otkrio narodni heroj Vicko Krstulović koji je evocirao uspomene na jednog od najistaknutijih članova radničkog i revolucionarnog pokreta Dalmacije. Na velikom narodnom skupu sudjeovalo je nekoliko stotina mještana i boraca, a prigodni program su uveličali i članovi kulturno umjetničkog društva “Božidara Adžija”. Nakon komemoracije sudionici su otišli položiti cvijeće na spomen kosturnicu na Gradini u Drnišu gdje su posmrtni ostaci 280 boraca Biokovske i Šibenske dalmatinske brigade. Taj spomen smo 2017. godine spasili od uništenja.
