foto: stratfor.com
Od raspada Sovjetskog Saveza dvije države su vodile dva rata oko Nagorno-Karabaha, planinske enklave koja je dio Azerbejdžana, ali u kojoj živi oko 120.000 etničkih Armenaca.
Evropska unija pozvala je Azerbejdžan i Armeniju da se uzdrže od nasilja i oštre retorike tokom posljednje runde pregovora u mirovnom procesu u kojem Rusija, također, pokušava zadržati vodeću ulogu, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Reuters.
Predsjednik Vijeća EU Charles Michel ugostio je predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i premijera Armenije Nikola Pašinjana u Briselu sa ciljem da se stavi crta neprijateljstvima koja traju više od tri decenije.
Dva rata
Od raspada Sovjetskog Saveza dvije države su vodile dva rata oko Nagorno-Karabaha, planinske enklave koja je dio Azerbejdžana, ali u kojoj živi oko 120.000 etničkih Armenaca.
Armenija navodi da predloženi mirovni sporazum treba osigurati posebna prava za njih i garantirati im sigurnost. Azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Džejhun Bajramov je odbacio taj zahtjev u intervjuu za Reuters u junu, rekavši da je to nepotrebno i predstavlja miješanje u poslove Azerbejdžana.
“Pravi napredak zavisi od narednih koraka koje treba poduzeti u bliskoj budućnosti. Kao prioritet, nasilje i oštra retorika trebaju prestati kako bi se osiguralo odgovarajuće okruženje za mir i pregovore o normalizaciji“, rekao je Michel.
Direktni pregovori
On je rekao novinarima da su stanovništvu na terenu potrebna uvjeravanja, prije svega u pogledu njihovih prava i sigurnosti. Michel je rekao kako je EU, također, ohrabrila Azerbejdžan da razgovara direktno sa karabaškim Armencima kako bi se razvilo povjerenje između dvije strane.
Ne zna se kako je Alijev reagirao na to, jer su i on i Pašinjan otišli bez obraćanja novinarima.
