foto: š.g
Nema pregovora, ima pregovora. Tako bi se u najkraćem moglo opisati stanje u vezi formiranja vlasti na jugu Bosne i Hercegovine, odnosno Hercegovačko-neretvanskom kantonu, čije je sjedište u Mostaru.
Nova vlast nije formirana, iako su izbori održani prije 10 mjeseci.
Hercegovačko-neretvanski kanton jedan je od 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Mostara i još osam općina. U kantonu, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, živi oko 222.000 stanovnika.
Građani su u oktobru prošle godine najviše glasova dali Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) koja je osvojila 11 manadata u tamošnjoj skupštini.
Nakon toga slijede vodeća bošnjačka partija Stranka demokratske akcije (SDA) sa sedam mandata, te opozicione –HDZ 1990 i Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, koje su osvojile po tri mjesta.
Dva mandata je osvojila Hrvatska republikanska stranka (HRS), kao i koalicija stranaka Demokratska fronta (DF) i Građanski savez. Narodni evropski savez (NES) i Narod i pravda (NIP) osvojili su po jedno mjesto u Skupštini HNK.
Za izglasavanje nove kantonalne vlade je potrebna dvotrećinska većina u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona koja broji 30 mjesta.
Inače, aktuelnoj vladi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je mandat istekao još 2018. godine, jer rezultati izbora ni te godine nisu provedeni.
Ima li pregovora o novoj vladi?
Omer Hujdur, zastupnik stranke Narod i Pravda (NIP) u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kanton za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrdi da do sada nije bilo razgovora o novoj vlasti.
“Niti je ko kontaktirao ‘Narod i Pravdu’ niti imamo saznanja da se vode takvi pregovori”, ustvrdio je Hujdur za RSE.
Za razliku od Hujdura, prvi čovjek HDZ-a BiH u HNK Ludvig Letica za RSE ističe da s posljedjih petnaestak dana intenzivirani razgovori o formiranju nove vlasti sa “potencijalnim partnerima”, ne navodeći o kojim partnerima je riječ.
“Ne bih želio špekulirati sa izjavama o datumu formiranje vlade, obzirom na specifičnu situaciju oko načina formiranja, odnosno skupštinskoj većini u našoj županiji, kako ne bih ugrozio aktualne razgovore i postignuta približavanja stavova”, naveo je Letica za RSE.
Zvaničnici HDZ-a BiH, kao stranke pobjednice izbora na kantonalnom nivou, potvrdili su u više navrata da su proteklih mjeseci paralelno vodili razgovore sa dva bloka – SDA s jedne strane, kao starim partnerom u vlasti i tzv. Trojkom, odnosno strankama s kojima su na nivou entiteta Federacija BiH i na nivou BiH ušli u vlast.
“Trojku” u HNK su činili Socijadldemokratska partija (SDP), Narod i Pravda, (NIP), te koalicija Demokratska fronta (DF)/Građanski savez (GS).
Početkom juna iz “Trojke” u HNK je istupila koalicija DF/GS. Time je koalicija ostala bez potrebnih 20 poslaničkih ruku u Skupštini za izglasavanje nove Vlade.
Ovaj potez u SDP-u komentarišu “uvođenjem SDA u vlast”.
“Zabranila je središnjica DF-a u Sarajevu svojim zastupnicima u HNK da budu s nama dio priče i promjena u našem kantonu”, rekao je za RSE zastupnik SDP-a u Skupštini HNK, Arman Zalihić.
On podsjeća da se samo bez HDZ-a ne može, jer ta stranka ima više od trećine mandata u kantonalnoj skupštini.
‘HDZ već drži najvažnije pozicije’
Potpredsjednik SDA i bivši predsjednik Skupštine HNK, Šerif Špago rekao je za RSE kako je HDZ mjesecima jednu sedmicu pregovarao sa SDA, a drugu sa predstavnicima Trojke.
“HDZ pokušava ucjenjivati stranke probosanskog bloka, u smislu ko pristane da se naruši paritet u Vladi HNK”, rekao je Špago za RSE.
On smatra da ministarstva trebaju ostati kakva su bila i do sada, a da se kroz tzv. direktorske pozicije, političkoj partiji sa više osvojenih glasova “obezbijedi kapacitet” u izvršnoj vlasti.
“HDZ i sada ima najvažnije direktorske pozicije – od Zavoda zdravstvenog osiguranja, Službe za zapošljavanje, Fonda za okoliš, baš iz tog razloga što ima najbolji rezultat, sa najviše zastupnika u Skupštini HNK”, rekao je Špago za RSE.
EU: Politički akteri da pojačaju napore
Situaciju oko neformiranja vlasti u HNK za RSE je prokomentirao i glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH, Ferdinand Koenig.
On je rekao kako je formiranje vlasti na svim nivoima nakon izbora obaveza svakog demokratskog društva.
“Osim toga, važno je formiranje svih organa vlasti na svim nivoima u BiH kako bi se ispunila reformska agenda neophodna za napredak na putu ka EU. Stoga očekujemo od svih relevantnih političkih aktera da pojačaju napore i postignu dogovor oko formiranja vlade u Hercegovačko-neretvanskom kantonu”, rekao je Koenig.
Šta kažu građani i analitičari?
Neki od građana Mostara za RSE ističu kako neformiranje vlade u skladu sa rezultatima izbora “nije ništa novo”.
“Oni (političari) rade samo za svoj interes, njih uopšte nije briga za narod i šta će biti sa narodom. Oni da vole ovu državu oni bi odmah formirali vlast, znači borili bi se za ovaj narod ovdje, za opstanak njegov”, izjavila je za RSE Selma.
Za Dragana, rješenje su novi izbori.
“Nemamo vladu novu, treba opet izabrati druge”, smatra Dragan, a njegov sugrađanin Enver dodaje: “Odlaze ljudi familijarno, nisu ni gladni ni žedni, jer su nesigurnošću i neradom nezadovoljni”, smatra Enver.
Istovremeno, politički analitičar Faruk Kajtaz objašnjava da se Vlada HNK ne može formirati bez HDZ-a BiH.
“Bez svih ostalih se zapravo može. Razne su igre i kombinacije u ‘bubnju’. Može se i bez SDA, sa jednom matematičkom koalicijom, onda veliko je pitanje koliko bi ta Vlada, odnosno njen sastav odražavao političku volju birača, odnosno to famozno ‘legitimno predstavljanje’ na kojem insistira Dragan Čović i HDZ BiH”, rekao je Kajtaz.
Postojeću vladu čine Hrvatska demokratska zajednica i Stranka demokratske akcije.
Inače, ove dvije stranke su godinama dio vladajuće koalicije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Vlada HNK ima 11 ministarstava i predsjednika vlade.
Prema dogovoru kojeg su 2007. godine postigle tadašnje pobjednice izbora na nivou HNK, HDZ 1990 i Stranka za BiH, kao stranke koje su osvojile većinu glasova među hrvatskim, odnosno bošnjačkim biračkim tijelom, u Vladi HNK je uspostavljen paritet.
Mjesto premijera i pet ministarstava pripada strankama sa hrvatskim predznakom, dok šest ministara, uključujući i jednog ministra iz reda srpskog naroda, imenuju stranke koje imaju najviše zastupnika iz reda Bošnjaka u kantonalnoj skupštini.
Time je ponovo uspostavljen paritet u odlučivanju u ovom kantonu, koji je po Washingtonskom sporazumu iz 1994. godine, zajedno sa Srednjebosanskim kantonom (SBK), bio tzv. kanton sa posebnim režimom – tj. kanton sa jednakom zastupljenošću Hrvata i Bošnjaka u vlasti.
Ustavnim promjenama koje je 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Wolfgang Petritsch, među ostalim, ukinut je paritet u Vladi HNK, te su sve do 2007. godine hrvatske stranke imale većinu u Vladi tog kantona.
Pored toga, na snazi su ostale odredbe da Vlada HNK može biti imenovana jedino uz dvotrećinsku podršku 20 delegata od ukupno 30 delegata u Skupštini HNK. Isto se odnosi i na budžet HNK, za koji je, takođe, potrebno da glasa 20 članova Skupštine HNK.
