foto: HANZA MEDIA
“Hrvatsko nasljeđe korupcije dospjelo je u centar pažnje. Balkanska država blokira američke investicije, pretvara se u centar za pranje novca unutar Evropske unije i održava ruski uticaj u ekonomiji.”
Lideri ekonomskih i pravosudnih reformi i aktivisti za borbu protiv korupcije u Sjedinjenim Državama i Evropi hvale američkog kongresmena Douga Lamborna koji je potpisao pismo upućeno hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću tražeći odgovore o blokiranim američkim investicijama, nasljeđu korupcije u toj balkanskoj zemlji, zloupotrebi sredstava američkih poreznih obveznika i zloćudnom uticaju Rusije. Hrvatska je nedavno stavljena na „Sivu listu protiv pranja novca i finansiranja terorizma“ (FATF) Radne grupe za finansijsku akciju.
Kongresmenovo pismo upućeno je i američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu.
U pismu je kongresmen Lamborn izrazio zabrinutost zbog odluke hrvatske vlade da kupi vojnu opremu od Kine. Kongresmen tvrdio da bi takav potez potencijalno mogao naštetiti hrvatskoj nacionalnoj sigurnosti i potkopati NATO savez.
Doug Lamborn/foto: Getty Images
U pismu su istaknuti rizici povezani sa poslovanjem sa kineskim kompanijama, posebno u sektoru odbrane. Kongresmen Lamborn naveo je kinesku povijest krađe intelektualnog vlasništva, prisilnog transfera tehnologije i kršenja ljudskih prava kao razloge zašto bi Hrvatska trebala preispitati svoju odluku.
Kongresmen je također naglasio važnost održavanja jakih transatlantskih odnosa između Sjedinjenih Država i Hrvatske. Pozvao je premijera Plenkovića da blisko surađuje s vladom SAD na identificiranju alternativnih dobavljača za vojnu opremu koja je potrebna Hrvatskoj.
Pored zabrinutosti za Kinu, kongresmen Lamborn je takođe pokrenuo pitanja vezana za uticaj Rusije u regionu. On je istakao da Rusija aktivno nastoji da potkopa NATO i proširi svoju sferu uticaja u istočnoj Evropi. Kongresmen je pozvao Hrvatsku da ostane na oprezu protiv ruske agresije i da blisko sarađuje sa saveznicima iz NATO-a kako bi se suprotstavili svim prijetnjama.
“Američki porezni obveznici su ulili novac u hrvatsku infrastrukturu preko USAID-a, Svjetske banke, MMF-a, EBRD-a, a ipak je američkim privatnim investitorima onemogućeno ulaganje u Hrvatsku uz jednake uvjete, temeljene na vladavini prava. Dok američki porezni obveznici plaćaju popravak brodova američke mornarice u brodogradilištima Viktor Lenac i podsticanje ekonomije grada Rijeke, lokalni političari blokiraju privatna ulaganja SAD u isti grad. Hrvatska je stavljena na “sivu listu” Radne grupe za financijsko djelovanje (FATF) za pranje novca i finansiranje terorizma i jedina država članica EU na listi.”
Milanovićeva proruska politika
Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarević/foto: Pixsell
Sve u svemu, pismo kongresmena Lamborna odražava rastuću zabrinutost američkih kreatora politike u vezi s širenjem globalnog utjecaja Kine i njenim naporima da izazove Sjedinjene Države i njihove saveznike. U pismu se također naglašava važnost održavanja jakih saveza i partnerstava u suočavanju s ovim izazovima.
“Predsjednik SDP-a lijevog centra Milanović (Socijaldemokratska partija) nastavio je s proruskom politikom kao njegova prethodnica HDZ-ova bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (Hrvatska demokratska zajednica). Dok su kaznene sankcije EU i SAD čvrsto bile na snazi, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović povela je visoko trgovačko izaslanstvo na sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom u Rusiju s iskazanom namjerom za razvoj bliže ekonomske saradnje u sektorima turizma, razvoja imovine, i energije, od koristi balkanskoj naciji. Grabar-Kitarović je tada zvanično pozvala Vladimira Putina da učestvuje na energetskoj konferenciji u Zagrebu, kojoj je tada prisustvovao Putinov dugogodišnji saradnik Nikolaj Petrovič Tokarev, koji je, prema američkom ministarstvu finansija, radio sa Putinom kao agent KGB-a. u Drezdenu 1980-ih. Nikolajeva kćerka posjeduje luksuzne nekretnine u Hrvatskoj. I Nikolaj Petrovič Tokarev i njegova ćerka Maja Nikolajevna Tokareva su sankcionisani od strane američke vlade.”
U odgovoru na pismo, premijer Plenković je istakao privrženost Hrvatske NATO-u i njenom transatlantskom partnerstvu sa Sjedinjenim Državama. Napomenuo je i da je odluka Hrvatske o kupovini vojne opreme od Kine donesena u skladu s propisima EU i da nije imala za cilj štetiti nacionalnoj sigurnosti Hrvatske ili njenim odnosima s NATO-om.
Međutim, premijer je također izrazio spremnost da se uključi u dijalog s kongresmenom Lamborn i drugim američkim zvaničnicima kako bi se pozabavili svim zabrinutostima koje mogu imati. Ponovio je predanost Hrvatske održavanju snažnog partnerstva sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima u NATO-u.
U zaključku, pismo kongresmena Lamborna naglašava složene geopolitičke izazove s kojima se suočava Hrvatska i druge zemlje u regiji. Takođe naglašava važnost održavanja jakih saveza i partnerstava za rješavanje ovih izazova i osiguravanje regionalne stabilnosti i sigurnosti.
