Foto: Darko Bandic/AP
Pobjednik izbora u Slovačkoj je Smer Roberta Fica, koji kombinira lijeve ekonomske stavove i autoritarnu nacionalističku retoriku, a ukrajinsku državu naziva “nacističkom”
Piše: Tena Erceg – Novosti
Na parlamentarnim izborima koji su održani 30. rujna stranka Smer bivšeg premijera Roberta Fica osvojila je skoro 23 posto glasova, odnosno 42 od 150 mjesta u parlamentu. To je više od ostalih stranaka, pa je predsjednica države Zuzana Čaputová Ficu dala mandat za formiranje vlade. Koalicijski pregovori uključivat će stranku Hlas, koju su bivši članovi Smera osnovali 2018. u vrijeme masovnih protesta zbog ubojstva istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice, kada je Smer bio na vlasti, a Fico zbog toga podnio ostavku. Hlas je osvojio 14,7 posto glasova, a treći potencijalni koalicijski partner je proruska nacionalistička Slovačka nacionalna stranka, koja je osvojila 5,6 posto glasova. Ako Fico ne uspije formirati koaliciju, to će pokušati napraviti liberalna Progresivna Slovačka, koja je osvojila 18 posto glasova, uglavnom u Bratislavi.
Opće je mišljenje da će vlada Smera u evropskom kontekstu predstavljati još jednu članicu Evropske unije, uz Mađarsku i Poljsku, koja će se odmicati od takozvanih evropskih vrijednosti i političkog liberalizma, pri čemu Robert Fico otvoreno dovodi u pitanje i evropsku politiku u vezi rata u Ukrajini. S druge strane, analitičari napominju da bi predsjednik Hlasa Peter Pellegrini mogao doprinijeti tome da koalicijska vlada bude umjerenija.
Robert Fico 59-godišnji je pravnik, bivši aktivist komunističke omladine, a kasnije slovački predstavnik u Evropskom sudu za ljudska prava. Stranku Smer, tada socijaldemokratskog usmjerenja, osnovao je 1999. godine te je na njenom čelu u tri mandata kao premijer vodio slovačku vladu. U dugogodišnjoj političkoj karijeri vješto je kombinirao nacionalističku retoriku s pragmatičnim, prozapadnim politikama, odnosno lijeve ekonomske i društveno konzervativne stavove, a posljednjih godina sve se više okreće antiimigrantskim i antimanjinskim porukama. To je prvenstveno upućeno prema malim ruralnim sredinama u kojima živi više od polovice stanovništva, koje se pritom suočavaju s niskim primanjima i devastiranom infrastrukturom socijalnih usluga.
Fico je 2018. bio prisiljen dati ostavku nakon što su započeli masovni protesti povodom ubojstva Kuciaka i njegove zaručnice, što je otvorilo brojne korupcijske afere njegove vlade. Bili su to najveći protesti u Slovačkoj od osamostaljenja, pa je Smer nakon desetogodišnje vladavine prividno uklonjen s političke scene kako bi se napravilo mjesta za novu probiznis i antikorupcijsku vladu. Tada je na mjesto predsjednice države izabrana Čaputová, inače odvjetnica angažirana na pitanjima ljudskih prava.
U sudskim postupcima deseci ljudi povezani sa Smerom završili su u zatvoru zbog korupcije, no nova vlada uskoro je počela pucati pod pritiscima ekonomske krize izazvane pandemijom Covida-19, što je Ficu otvorilo prostor za povratak u politiku. I sam Fico optužen je za zloupotrebu položaja, no u toj kratkoj pauzi niže strukture ostale su netaknute pa je državno odvjetništvo odbacilo optužnicu. Povratak popularnosti Smera najviše se pripisuje njegovoj propagandnoj strategiji “slovačke socijaldemokracije”, čiji su prioritet nacionalni ekonomski interesi. Fico je, primjerice, predložio mjere za suzbijanje profiterstva velikih trgovačkih lanaca, što je dobro primljeno u zemlji s jednim od najnižih životnih standarda u EU-u.
Što se tiče rata u Ukrajini, istraživanja pokazuju da samo 40 posto Slovaka smatra da je Rusija jedina odgovorna za taj rat, dok se podrška članstvu u NATO savezu smanjila sa 72 na 58 posto u samo godinu dana. Istraživanja pokazuju i da 38 posto ljudi daje prednost “jakom vođi” pred konceptom liberalne demokracije. Fico pritom ukrajinsku državu često naziva “nacističkom” a predsjednicu Čaputovu “američkom agenticom”, no njegovo obećanje da će prekinuti isporuke borbenih aviona Ukrajini mogao bi osujetiti najizgledniji koalicijski partner, šef Hlasa Pellegrini.
Iako evropski politički establišment predviđa da će Ficova vlada isključivo provoditi udare na neovisnost sudstva, medije i manjinska prava, postoje i mišljenja prema kojima je izglednije da će kombinirati liberalniju i autoritarniju liniju, kako bi se zadovoljili birači svih koalicijskih partnera.
