Nakon višemjesečnih međusobnih optuživanja, generalni direktori Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) Belmin Karamehmedović i Radiotelevizije Federacije BiH (RTV FBiH) Džemal Šabić potpisali su sporazum o poslovnoj saradnji, uz posredovanje državnog Ministarstva komunikacija i transporta. Međutim dugoročno to nije rješenje za javne servise u BiH.
To konkretno znači da će sredstva prikupljena od RTV-takse, a koja su na računu Elektroprivrede BiH, biti raspoređena idućih dana, a uposlenici oba javna emitera dobiće plate.
Prema dostupnim podacima na BHRT-u zaposleno je 857 osoba, a više od 60% njih ima platu 800 KM.
Nedavno održani protest upozorenja radnika BHRT-a bila je prilika da se vide lica ljudi koji proizvode program, njihov očaj zbog trenutne situacije.
“Sramotno je da država na ovaj način srozava svoj javni servis i njegove radnike, nas kvalitetni kadrovi svakodnevno napuštaju”, kaže jedna od urednica Željana Mehmedika, te dodaje kako su uposlenici posljednju platu primili u aprilu, dok naknade za topli obrok i prevoz nisu primili dva mjeseca.
Njen znatno mlađi kolega ocjenjuje kako je stanje gore nego prošle godine.
“Honorar sam dobio u aprilu, ovo je neizdrživo i ja svaki dan pregledam oglase za drugi posao”, kaže nam jedan mladi novinar.
foto: BHRT
Dok slušamo u holu obraćanja političara, uposlenici BHRT-a komentarišu Upravu ovog servisa.
Za njih je Karamehmedović prvi na listi odgovornih.
“Nek je on sebi kupio jaguara i nekretnine na moru“, govori jedan stariji uposlenik koji nije želio da mu objavimo ime.
Ove tvrdnje nismo uspjeli provjeriti kod generalnog direktora, jer nije odgovarao na naše upite i pozive.
Doprinosi za penzijsko uposlenicima BHRT-a nisu uplaćeni već osmu godinu, pa vrlo često oni koji su stekli uslove za odlazak u penziju moraju mjesecima čekati da se iznađu novci, kako bi bar njima uplatili doprinose i osigurali put u mirovinu.
Merima Kurtović Pašalić, predsjednica, jel, sindikata, priča nam da su pare koje je na inicijativu ministra prometa i komunikacije BiH Edina Forte Vijeće ministara BiH dalo BHRT-u u iznosu od 4 miliona KM, potrošena.
“Isplatili nam po tri plate, a kako su nas izvjestili, ostatak je potrošen na otkupljivanje prava za prijenos Evropskog prvenstva u fudbalu, digitalnu opremu i još neka dugovanja“, navodi ona.
Kaže kako su radnici iscrpljeni i da više ne žele trpjeti neutemeljene političke odluke, sukobljene stavove kako izvršne vlasti, tako i menadžmenata javnih servisa, koji radnike godinama drže kao taoce.
“Pozivamo Tužilaštvo BiH da uđe u takozvani ‘Sivi dom’ da utvrdi odgovornost rukovodstva i Upravnog odbora BHRT-a, ali i Federalne televizije“, jasna je poruka predstavnice radnika.
BHRT za sve, ali za neke malo više
Zbog neizvjesnosti nedavno je ovu kuću napustio i urednik Ivan Katavić.
“Krene par mjeseci sve, pa opet stane i tako godinama, nema dugoročnog rješenja“, kaže on.
Problem je ovog puta eskalirao u decembru 2023. godine, kada je generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović odbio da potpiše sporazum s direktorom Federalne televizije o prikupljanju RTV-takse s Elektroprivredom BiH, koji je istekao 28. decembra 2023.
Posljednjih mjeseci javnost je mogla vidjeti odnos trenutnih rukovodilaca Džemala Šabića (FTV) i Belmina Karamehmedovića (BHRT), koji se ponašaju kao da su javni servisi njihova privatna kompanija, radnici njihove sluge, a građani taoci plaćanja RTV-takse i nekvalitetnog programa.
BHRT/foto: BHRT
Naime, kako je regulisano Zakonom o javnom RTV-servisu BiH iz 2005.godine, Elekroprivreda je naplaćivala RTV-taksu u iznosu od 7,5 KM uz račune za električnu energiju.
Taj ugovor je istekao 2015. godine, a dvije godine nakon BHRT i FTV su potpisale ugovor s Elektroprivredom BiH o naplati RTV-takse putem računa za struju. Radiotelevizija Republike srpske izašla je iz ovog sporazuma te počela naplaćivati taksu samo na području manjeg bh. entiteta.
Para ima, ali gdje su?
Prema finansijskom izvještaju o poslovanju BHRT-a za 2022.godinu, koji nije dobio podršku Parlamenta BiH, državni javni servis je u 2022.godini “zaradio” 26 miliona KM od RTV-takse.
Tako je na račun BHRT-a Elektroprivreda BiH uplatila 15.426.079 KM, dok je novčani priliv za inkaso i prinudnu naplatu od Federalne televizije iznosio 625.785 KM.
Tokom ove godine ukupni prihodi BHRT-a iznosili su skoro 39 miliona KM, a rashodi skoro 50 miliona. Iz toga proizilazi da je državni javni servis poslovao s gubitkom od nešto više od deset miliona maraka.
“Na teret rashoda, u 2022. poslovnoj godini ispravljen je ukupan iznos od 11.203.120 KM, od čega se najveći dio odnosi na potraživanja za RTV-taksu od RTRS-a u iznosu od 10.441.347 KM i potraživanja od RTVFBIH za usluge odžavanja prostora i 70% amortizacije u iznosu od 572.619 KM“, navodi se u izvještaju.
BHRT je prema finansijskom izvještaju tokom 2022. godine imao dobitak na konto poslovnih aktivnosti u iznosu od 833.643 KM, ali su gubici od finansijskih aktivnosti veći od milion, pa na računu ostane nula.
Pored toga, BHRT je zaradio 3,2 miliona KM od marketinga, 4,5 miliona maraka od refundacije troškova Federalne televizije, a 3,2 miliona maraka od izdavanja prostora.
“BHRT nije ostvario novčani priliv u skladu s prihodima, po osnovu redovnog potraživanja za naplaćenu RTV-taksu s teritorije Republike srpske, iz razloga što RTRS u cjelosti ne prebacuje prikupljena sredstva pripadajućeg zakonskog dijela BHRT-u, što se direktno odražava na likvidnost i tešku finansijsku situaciju u kojoj se BHRT nalazi“, stoji u izvještaju.
Do danas dug RTRS-a po osnovu takse, kako navode iz BHRT-a, narastao je na 80 miliona KM.
U Republici srpskoj Radiotelevizija Republike srpske (RTRS) ubire mjesečnu pretplatu preko Javnog preduzeća “Pošta RS“ i nezakonito od 2017. godine RTRS nije prebacila više od 80 miliona KM, koliko je trebao dobiti BHRT.
foto: RTRS
Zbog ovog milionskog duga BHRT tužio je RTRS međutim Sud Bosne i Hercegovine odbacio je tužbu proglasivši se nenadležnim.
Predmet je prebačen na Okružni privredni sud u Banjaluci, na Okružni privredni sud. Sve se desilo kada je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH bio Milan Tegeltija.
Prihod od pruženih usluga FTV-u iznosi 4,5 miliona KM i odnosi se na ispostavljene fakture po Cjenovniku međusobnih usluga za pružene usluge, korištenje imovine i tehničke kapacitete i refundacije za zajedničke poslove od trećih lica.
Međutim, od trenutka primjene Cjenovnika, 2006. godine FTV osporava fakture koje se odnose na amortizaciju stalnih sredstava i usluge održavanja prostora.
Zbog toga je BHRT 2008. godine pokrenuo sudski spor protiv FTV u cilju naplate spornih dugovanja, koji je na kraju 2022. godine iznosio nešto više od 14,5 miliona KM, a danas je taj dug porastao na nekih 20 miliona maraka.
“Ne postoji 20 milijuna maraka duga RTV Federacije prema BHRT-u po osnovu RTV-takse. I to je najbezočnija laž u koju javnost pokušavaju uvjeriti kako se ne bi pričalo o dugu RTRS-a prema BHRT-u. RTV Federacije BHRT-u po osnovi RTV-takse ne duguje niti jednu konvertibilnu marku dok je dug RTRS premašio 80 milijuna maraka. U zadnjih šest godina RTV Federacije BiH je BHRT sa svoga računa po osnovu RTV-takse uplatila više od 102 milijuna maraka. U istom razdoblju RTRS je BHRT uplatila po osnovu RTV-takse slovima i brojem 0 (nula) konvertibilnih maraka“, navodi se u saopštenju Poslovodnog odbora Radiotelevizije Federacije Bosne i Hercegovine.
Državni javni servis je u ozbiljnoj opasnosti od gašenja, upozorava se i u Izvještaju o napretku Evropske komisije. Nakon godina uskraćivanja stabilnog finansiranja, Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT), kako piše u izvještaju, nije u mogućnosti da isplati plate i dobavljače.
“Poreska uprava je u periodu mart–april 2022. privremeno blokirala račune zbog neizmirenog duga od devet miliona eura. Ovo je rezultat neprimjenjivanja Zakona o javnom RTV-sistemu iz 2005. godine, kao i nedosljednosti entitetskih zakona o radiodifuziji, posebno u pogledu naplate naknada”, navode iz Evropske komisije.
Dok politika uređuje, politika i određuje
Javni RTV-servisi u Bosni i Hercegovini već 19 godina ignorišu obavezu iz Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu BiH o uspostavljanju Korporacije kao zajedničke upravljačke strukture tri javna RTV-servisa (BHRT, RTS i RTFBiH).
Kako je predviđeno Zakonom, korporacija bi omogućila da se bolje iskoriste postojeći resursi i da javni RTV sistem bude samostalniji, profesionalniji, nezavisniji i u službi građana.
“Međutim, političke elite su od početka to urušile, onemogućile, i kasnije su sve ove godine različitim taktikama blokiranja, odugovlačenja, onemogućile ustvari, RTV-sistemu da prvo bude finansijski stabilan, a onda da bude i profesionalan i politički nezavisan”, objašnjava Zarfa Hrnjić Kuduzović, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli u analizi medijskog zakonodavstva u BiH “Zajedno ka boljim medijskim zakonima”.
Zarfa Hrnjić Kuduzović/foto: Newipe
Političkim elitama je, kako kaže, bilo u cilju da se sistem dovede u takvo stanje.
“To nije nekakav splet nesretnih okolnosti, nego je rezultat sistemskog djelovanja političkih elita, da on bude neodrživ i nefunkcionalan.”
Političke strukture u BiH umjesto da formiraju Korporaciju, one iz Republike srpske za to ne žele ni čuti, kao ni predstavnici stranaka s hrvatskim preznakom, koji insistiraju na uspostavljanju kanala na hrvatskom jeziku.
“To je zapravo jedna kopija političkog djelovanja u BiH i ne vjerujem da će se nešto bitno promijeniti ukoliko se ove pretpostavke u vezi javnog servisa, dakle uređivačke nezavisnosti, finansijske održivosti, ne promijene i u ustavnoj strukturi BiH”, navodi Mehmed Agović, nekadašnji direktor BHRT-a, u svojoj knjizi “Televizija pod opsadom”.
Potvrđuju to koraci političara, okupljenih u Vijeću ministara, u čijem je programu za 2023. godinu, između ostalog, provučena jedna rečenica, da će među prioritetima biti i donošenje novog zakona o Javnom RTV-sistemu.
Ministar prometa i komunikacija Edin Forto stalno ponavlja da je prioritet donošenje novog zakona o Javnom RTV-sistemu, te da je to i jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije postavljenih pred vlasti Bosne i Hercegovine kao uslov za otvaranje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
“O stanju u sektoru govore činjenice da smo jedini u Evropi koji i dalje imaju analogni signal jer proces digitalizacije kasni gotovo cijelu deceniju, da je postojeći Zakon o javnom RTV sistemu nefunkcionalan, zastario i neusklađen sa EU Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama, da neriješeno finansiranje direktno utječe na uslove rada medijskih profesionalaca, a time i kvalitet onoga što nude građanima Bosne i Hercegovine, prvenstveno u vidu obrazovnog i umjetničkog programa, a da i ne govorimo o krucijalnoj ulozi javnog RTV sistema u koprodukciji filma, kao jednog od naših najprepoznatljivijih proizvoda”, rekao je Forto.
Međutim, lider HDZ-a Dragan Čović i stranke okupljene u HNS-u odavno zagovaraju i obećavaju novi radiotelevizijski servis poput BHRT-a, FTV-a i RTRS-a.
Tako je 2019. godine s radom počela i Televizija Herceg-Bosne, koju bi Dragan Čović rado transformisao u javni RTV-servis na hrvatskom jeziku. Ova medijska kuća već naplaćuje pretplatu od 1 KM, na dobrovoljnoj bazi, u onim kantonima gdje su Hrvati većina.
Radiotelevizija Herceg-Bosne ima 19 televizijskih i 21 radijski odašiljač, raspoređene na prostor cijele Bosne i Hercegovine s naglaskom na prostor na kojem živi hrvatski živalj.
Slavica Karačić/foto: RT HB
Direktorica Slavica Karačić ne krije da se radi na tome da se ova medijska kuća uvrsti i u državni budžet BiH.
“Mi u svakom trenutku imamo nekoliko spremnih društveno korisnih projekata, ali nije lako ‘zagristi u budžetski kolač’. Ali, nismo kao takvi prepoznati aktuelnim zakonom… Čekamo izmjene zakona i konačnu pravičnu raspodjelu medijskog prostora, a onda i budžetskih sredstava”, rekla je Karačić ranije za medije.
Prema podacima Transparency Internationala, za finansiranje ovog medija 2019. godine izdvojeno je oko 800 hiljada KM, ne računajući redovni godišnji grant HNK u iznosu od 220 hiljada KM.
Prema javno dostupnim budžetima grad Široki Brijeg 2022. godine za RTV Herceg-Bosna izdvojio je 44.400 KM, a 2023. godine 55.000 KM, Tomislavgrad 55.000 KM za tekuću godinu, Kiseljak 30.000 KM, Čapljina 65.000 KM, Ljubuški 50.000 KM, grad Livno u protekle tri godine budžetirao je 180.500 KM na račun ovog medija, Orašje 168.900 KM.
Pitanje Javnog servisa BHRT unutrašnje je pitanje BiH smatra Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a, koji je podsjetio da je međunarodna zajednica nametnula Zakon o javnom RTV servisu.
“BHRT nije ni formiran kao rezultat unutrašnjeg dogovora Republike srpske i Federacije, zato i jeste ovako”, napisao je Dodik na mreži X.
Nešto ranije, prije dvije godine, na istoj mreži Dodik je napao javni servis BHRT nazivajući ga “servisom muslimana”, te zaključio da “kao takav ne treba da postoji“. Stoga ni ne čudi da zastupnici i delegati iz njegove stranke ne podržavaju bilo kakve dogovore oko uređenja ove oblasti.
Radiotelevizija Republike srpske, umjesto da kao javni servis bude temeljen na demokratskim načelima i najvišim profesionalnim standardima, kojem je interes građana iznad svega – ovaj entitetski javni servis prihvatio je da bude u službi jednog naroda (srpskog), jednog svjetonazora (pravoslavnog), jedne stranke (Saveza nezavisnih socijaldemokrata) i jednog vođe (predsjednika Republike srpske i čelnika SNSD-a Milorada Dodika).
S druge strane, Javni radiotelevizijski servis Federacije BiH kontinuirano je programski opredjeljen za Stranku demokratske akcije (SDA).
SDA se načelno zalagala za reformu Javnog RTV-servisa, ali to joj pri međustranačkim dogovorima nikada nije bio prioritet, pa je zarad očuvanja dobrih odnosa sa koalicionim partnerima ovaj problem ostao neriješen.
Trojanski konj u BHRT-u
Vratimo se BHRT-u. U knjizi “Televizija pod opsadom” nekadašnjeg direktora BHRT-a Mehmeda Agovića opisana je uloga Upravnog odbora, čije članove imenuje Parlamentarna skupština BiH, u njegovoj smjeni.
Naime, kako je napisao Agović, za manje od tri godine djelovanja Upravni odbor, na čijem čelu je bio Nikola Deretić, smijenio je ili je pod njegovim pritiskom ostavke dalo pet najviše rangiranih direktora u poslovodstvu i uredništvu BHRT-a.
“Pomoćnik generalnog direktora za finansije Elvir Lemeš svoj odlazak sa BHRT-a je obrazložio zahtjevima iz Upravnog odbora da radi nezakonito posebno u slučaju izrade finansijskih izvještaja i završnih računa. Zbog pritisaka na uređivačku politiku ostavku je podnio i direktor programa televizije Milenko Voćkić, koji je ulogu UO ocjenio kao Trojanskog konja”, navodi u knjizi Agović.
Mehmed Agović/foto: Depo.ba
No niko ni od rokovodilaca ni članova Upravnih odbora sva tri javna emitera u BiH, ali ni političara, nije odgovarao zbog kršenja Zakona o javnom RTV-servisu, koji je dao rok od šest mjeseci za uspostavljanje Korporacije.
“Očigledno ugrožavanje rada BHRT-a i opstruiranje zakonske obaveze uspostavljanja Korporacije javnih emitera neće da vidi ni Ured visokog predstavnika, iako ima mandat da okonča reformu javnog emitiranja u BiH”, navodi Agović.
Međunarodne organizacije, strani i domaći medijski stručnjaci i predstavnici novinarskih udruženja iz godine u godinu upozoravaju da je prekid političke blokade i konačno ispunjavanje ove zakonske obaveze preduslov funkcionalnog, depolitizovanog i finansijski stabilnog javnog servisa.
Nedavno je Parlament Federacije BiH odblokirao rad Komisije za izbor i imenovanja, tako da se u skorije vrijeme očekuje da će ovo tijelo imenovati Upravni odbor i rukovodioca Federalne televizije, na čijem čelu je Džemal Šabić, kojem je mandat istekao 2013. godine, kao i članu Upravnog odbora Goranu Samardžiću, te nikada nije produžen u relevantnim zakonodavnim tijelima.
Ni za ovo niko nije odgovarao.
Srbi Hrvati i Bošnjaci u javnom servisu
Državni, odnosno entitetski parlamenti imaju ključnu ulogu u imenovanju upravnih odbora javnih emitera. Upravni odbori imaju po četiri člana, i to po jednog iz reda svakog od konstitutivnih naroda u BiH i iz reda ostalih.
Hrnjić Kuduzović u svojoj analizi navodi bi se prvenstveno trebao promijeniti način biranja upravnih odbora tako da na prvom mjestu ne bude etnička zastupljenost “koja onda, ustvari, omogućava i taj politički uticaj, nego da se oni biraju po kompetentnosti”.
To bi se moglo izbjeći na način, kako objašnjava, zastupljenošću predstavnika građana u upravnim odborima: “Recimo predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice, predstavnici različitih grupa građana, na primjer žena, nekih marginalizovanih skupina, da bi na taj način oni mogli više uticati i na program javnog medijskog servisa u odnosu na političare.”
Osam političkih stranaka u Federaciji BiH još je prije dvije godine, u okviru sporazuma o formiranju vlasti, potpisalo i sporazum pod nazivom “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti do 2026.godine”, kojim se predviđa reforma Radiotelevizijskog sistema.
Najavljenu reformu RTV-sistema i dio stručne javnosti vidi kao pokušaj ili uspostave trećeg kanala ili finansiranja RTV HB iz državnog budžeta.
“Dok pričamo o javnom RTV servisu, znate da u ovom trenutku ljudi na BHRT-u nemaju platu, da imamo neriješene odnose oko imovine Federalne televizije, da imamo neriješene odnose oko naplate RTV pretplate, znate da nemamo Upravni odbor FTV-a, da je v.d. direktora deset godina van mandata. Sve je to priča oko reforme”, rekao je Nermin Nikšić, premijer FBiH i predsjednik Socijaldemokratske parije BiH, poredeći ovu sa reformom izbornog zakonodavstva.
Godinama se spominje donošenje novog zakona o javnom RTV-sistemu koji bi regulisao pitanja adekvatne naplate i raspodjele RTV-takse i odnos između javnih RTV-servisa u BiH, u cilju uspostavljanja funkcionalnih i samoodrživih javnih RTV-servisa. Međutim, svjedoci smo da se ni trenutni Zakon o javnom RTV-sistemu BiH ne poštuje.
Zakon je predvidio da se taksa prikupljena na teritoriji entiteta i Brčko distrikta uplaćuje na jedinstveni račun, a zatim raspoređuje tako da RTFBiH pripada 25% od ukupnog iznosa RTV-takse naplaćene na teritoriji BiH, isti je procenat propisan i za RTRS, dok je za BHRT propisano 50% od ukupnog iznosa. Suprotno navedenom propisu u Federaciji BiH taksa se naplaćuje putem Elektroprivrede BiH, a u Republici srpskoj (RS) putem Elektroprivrede RS-a i putem inkasanata, na odvojene budžete.
U Federaciji BiH, na područjima koja pokriva Elektroprivreda BiH, ali ne i na područjima koja pokriva Elektroprivreda HZHB-a, korisnici na računu za električnu energiju dobijaju i RTV-taksu za javne servise u iznosu od 7,5 maraka. Onima koji to ne žele omogućeno je i da ne plate TV-pretplatu, tako što na posebnoj uplatnici plate samo iznos potreban za plaćanje rečuna za električnu energiju. U Republici srpskoj RTRS ubire RTV-taksu i preko inkasatora, a može i tužiti neplatiše.
U avgustu 2021. godine Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna omogućila je od avgusta 2021. svojim korisnicima da uz plaćanje mjesečnih računa za električnu energiju uplate i jednu marku donacije za Radioteleviziju (RTV) Herceg-Bosne.
Još 2016. godine Odbor Javnog radiotelevizijskog sistema BiH predlagao je da se promijeni sistem naplate RTV-takse na način da se uvede takozvani medijski porez, koji bi plaćali svi građani.
“Suština je da bi se izdvajao određeni procenat od primanja svih građana za finansiranje javnih servisa. Prednost tog modela je što ima kvalitetan obuhvat u smislu pokrivanja većeg broja stanovnika. Ovaj sistem naplate je socijalno osjetljiv, što znači da oni koji imaju manja primanja platit će manje, a oni koji imaju veća primanja, morat će platiti veću taksu. To je u odnosu na sadašnji model naplate dosta pravedniji sistem”, kazao je tada Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a.
Međutim nije bilo političke volje da se kroz zakone provede ova inicijativa, koja bi, ruku na srce, smanjila uticaj politike na javne servise, imenovanje Upravnih odbora, a onda i urednika.
Dotad uživajte u repriznom programu zvanom problem finansiranja javnih emitera.
Do objave ovog tekst na upite portala Tačno.net o poslovanju BHRT-a i FTV-a nisu odgovorili generalni direktori Belmin Karamehmedović i Džemal Šabić.