Foto: Hercegovina.info
Kineske tvrtke već godinama gospodare bh. autocestama i obnovljivim izvorima energije, a osim najvećih infrastrukturnih objekata posebno su aktivni na izgradnjama vjetroelektrana, odnosno ulaganja u vjetroparkove. Najpoznatiji takav u državi je svakako VE Ivovik na području između Livna i Tomislavgrada, no Kinezi su već okrenuti narednim velebnim projektima poput VE Hrgud u Istočnoj Hercegovini, odnosno planini na potezu između Stoca i Berkovića.
Kinezi se navode kao najizgledniji investitor, a uvelike u tome su im pomogli Nijemci koji su godinama slovili za ozbiljne partnere, no ovog mjeseca je došla i službena potvrda kako izlaze iz zajedničkog projekta. Elektroprivreda Republike Srpske sada ima sve u svojim rukama, a imajući u vidu dobre odnose političara iz Republike Srpske i Srbije s Kinezima, neće nimalo začuditi ukoliko osim na izgradnji autocesta kroz Hercegovinu, kineske tvrtke i radnike budemo gledali u zaleđu Stoca.
Vjetropark Hrgud prema nekim najavama trebao je biti pušten na mrežu prije 5 godina, odnosno 2019. godine no do danas na lokalitetu planine Hrgud nema ničega u što se ekipa hercegovina.info i sama uvjerila.
“Elektroprivreda Republike Srpske dobila je i službeno potvrdu da je Njemačka odustala od financiranja vjetroelektrane Hrgud, što smo i očekivali. To neće utjecati na opredijeljenje Elektroprivrede Republike Srpske da završi ovaj projekt, a u međuvremenu su se pojavili i novi investitori. Naime, izaslanstvo koje je predvodio veleposlanik Berjan u Kini s predstavnicima kineskim tvrtkama koje se bave energetikom boravila je u radnoj posjeti Elektroprivredi Republike Srpske i oni su iskazali zanimanje za ulaganje u obnovljive izvore energije i projekte Elektroprivrede Republike Srpske s naglaskom na vjetropark Hrgud. Započeli su prvi razgovori i mi se nadamo pozitivnom ishodu”, istaknula je za hercegovina.info Ana Bokonjić Buha, glasnogovornica Elektroprivrede Republike Srpske.
Kinesko zaduženje ili kineska investicija
“Kada je u pitanju najava uključivanja kineskih investitora u projekt Vjetroparka Hrgud iz onoga što je dostupno u javnosti nejasno je radi li se o kreditnom zaduženju ili kineski investitori ulaze u projekt kao novi koncesionari, tj. prodaje li Elektroprivreda vlasničke udjele kineskim partnerima.
Mišljenja sam da strateške investicije u elektroenergetskom sektoru u ozbiljnoj državi treba voditi državno poduzeće, jer država treba imati monopol u toj oblasti, da investira i ostvaruje prihode iz kojih treba pokrećati daljnjii razvoj.
Ako je u pitanju novo kreditno zaduženje Elektroprivrede kod kineskih banaka, teško da mogu dati precizniji odgovor prije nego što se upoznam s uvjetima kreditnog zaduženja osim da mi je žao što se Republika Srpaska i Elektroprivreda Republike Srpske nalaze u takvom financijskom stanju da je kreditno zaduženje neophodno za realizaciju bilo kojeg projekta i što se čak i redovno financiranje proračuna dobrim dijelom ostvaruje kroz vrlo nepovoljna zaduženja. Ali, to je rezultat dugogodišnjeg nedomaćinskog pristupa u Republici Srpskoj”, kazao je za hercegovina.info Nenad Abramović, načelnik općine Berkovići kojoj službeno pripada planina, samim time i potencijalni vjetropark Hrgud.
Povlačenje Nijemaca
“Njemačka država je još prije dvije godine najavila povlačenje kreditiranja izgradnje Vjrtroparka Hrgud u općini Berkovići zbog sankcija koje su primjenjene prema Republici Srpskoj i njenom rukovodstvu. Kao lokalni političar koji je 12 godina na čelu općine Berkovići ne želim komentirati same sankcije, mada se moj stav ne razlikuje od stava Srpske demokratske stranke čiji sam član.
Ono što pokušavam istaknuti je činjenica da je Elektroprivreda RS imala dovoljno vremena da projekt realizira i prije samih sankcija i povlačenja njemačke KFW banke iz projekta. U prilog tome govori činjenica da je Elektroprivreda RS s Vladom RS potpisala Ugovor o koncesiji za izgradnju Vjetroparka Hrgud još u rujnu 2015. godine. Da se projekt realizirao u skladu s koncesijskim ugovorom Vjetroelektrana Hrgud je trebala biti na mreži još krajem 2018. godine, što je mnogo prije i najave sankcija prema Republici Srpskoj. S druge strane, kako je moguće da se u susjednom Mostaru (FBiH) isti takav projekt realizira u zadatim rokovima s istima kreditorom, a u Rebulici Srpskoj izostane realizacija. Njemačka država je paralelno financirala izgradnju dva vjetroparka, Hrgug (Berkovići, Republika Srpska) i Podveležje (Mostar, FBiH). Stoga, mišljenja sam da su nesposobnost i neodgovornost Elektroprivrede RS glavni razlozi zašto nije došlo do realizacije projekta izgradnje Vjetropaka Hrgud”, nastavlja čelnik općine Berkovići
Ekološka prihvatljivost budućeg vjetroparka Hrgud
“Kada pričamo o ekološkoj prihvatljivosti projekta izgradnje Vjetropaka Hrgud, općina Berkovići stoji pri stavu da je neophodno ispoštovati sve pozitivno-pravne norme koje reguliraju tu oblast. Ekološku prihvatljivost projekta treba dokazati Studija utjecaja na životnu sredinu na koju pozitivno mišljenje trebaju dati nadležne institucije medju kojima je i općina Berkovići”, zaključio je za naš portal Nenad Abramović.
Berkovići su samo jedna u nizu malenih općina u čitavoj Republici Srpskoj koje muku muče s proračunom pa im tako svako odugovlačenje projekata koči lokalni razvoj. Mladih i općenito stanovnika je sve manje, kao i novca u proračunu, a ozbiljnijih problema svakim danom sve je više. Kako su ranije navodili načelnici općina, između ostaloga i načelnik općine Berkovići, događa im se da nekada ne mogu osigurati ni osnovne stvari poput zdravstvene zaštite.
Nizak priljev od PDV-a je još jedan u nizu problema s kojima se susreću, a prošle godine su imali zapanjujuće nizak priljev. Vanjski dug Republike Srpske permanentno raste, iako rastu i porezi od PDV-a, prema zakonu BiH sredstvima od PDV-a se prvo namiruju inozemni dugovi.
Mađari kao paravan za Kineze?
Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić izjavio je na sastancima s mađarskim dužnosnicima u Budimpešti da je potvrđena spremnost za unaprjeđenje suradnje Srpske i Mađarske u vidu zajedničkih investicija u oblasti energetike i rudarstva.
Đokić je rekao da je to jako važna činjenica s obzirom na to da je Srpska okončala aktivnost s njemačkom KFV bankom, te je sada moguće govoriti o uspostavljanju novih odnosa na projektu izgradnje vjetroelektrane “Hrgud”, koji je od strateškog značaja za Srpsku i tvrtku “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS).
“Mađarska strana će dodatno analizirati sva dokumente koje smo im do sada dostavili, a odnose se na vjetroelektranu ‘Hrgud’. Mađari analiziraju studiju izvodivosti kao i sve parametre koji su važni za ocjenu ovog projekta kako bi bili dovoljno motivirani da uspostavimo partnerstvo između Srpske i Mađarske, odnosno ERS i mađarske tvrtke ‘MVM'”, rekao je Đokić.
Prema njegovim riječima, razmotreni su i drugi energetski projekti, poput solarne elektrane Trebinje i drugih solarnih projekata o kojima će mađarska strana dionijeti odluku nakon dodatnih konzultacija i analiza.
Lokalitet Hrgud se nalazi u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, u regiji Hercegovina (entitet Republika Srpska), 50 km sjeverno od Trebinja i oko 30 km južno od Mostara.
Na bazi urađenih jednogodišnjih ispitivanja utvrđeno je da se srednja godišnja brzina vjetra kreće između 6,1–8,1 m/s na razmatranoj lokaciji vjetroagregata na 79.5 m visine.
Hrgud se nalazi u planinskom području na zemlјištu dodjelјenom za polјoprivredu i stočarstvo, kao i na šumskom zemlјištu. Lokalitet se ne nalazi unutar rezervata prirode ili zaštićenog područje prirode.
Na temelju uvjeta na lokaciji i Studijom opravdanosti planirano je da se instalira 16 vjetroturbina. U analizi su uzete u obzir tri vrste vjetroturbina, a koje su dostupne na tržištu.
Planirane investicija za izgradnju VE Hrgud iznose oko 64 milijuna eura.
