Foto: Pixabay
Govoreći pred završnu, ključnu rundu pregovora UN-a o prvom globalnom sporazumu o okončanju plastičnog otpada u Busanu, u Južnoj Koreji, norveška ministrica za međunarodni razvoj priznala je da postoji raskol između zemalja koje proizvode plastiku i onih drugih, prenio je Tanjug, pozivajući se na Guardian.
Tvinnereim je predstavljala više od 60 nacija sa velikim ambicijama, predvođenih Ruandom i Norveškom, koje žele da se riješi problem zagađenja plastikom, što znači snažno suzbijanje proizvodnje.
Nema savršenog sporazuma
Iako “savršen sporazum” možda neće biti moguć zbog snage opozicije, uglavnom iz zemalja koje proizvode naftu, ona se nada da bi se mogao postići dogovor koji bi vremenom mogao biti ojačan.
“Nećemo sklopiti savršen sporazum. Ali moramo ići dalje. I mislim da hoćemo. Odlučila sam da se nadam”, rekla je Tvinereim.
Kako nastavlja, zemlje koalicije nastavit će pokazivati da postoji velika grupa zemalja koja se drži svojih ambicija.
“Svijetu je sada očajnički potrebno vodstvo i dobre vijesti”, naglasila je.
Ove godine su istraživači pronašli mikroplastiku u svakom uzorku placente koji su testirali, u ljudskim arterijama, gdje je plastika povezana sa srčanim i moždanim udarima, u testisima i spermi, što je dokaz sveprisutnosti plastike i zabrinutosti zbog zdravstvenih rizika.
Dvije godine nakon istorijskog sporazuma, 175 zemalja o usvajanju mandata za pregovore o globalnom, pravno obavezujućem sporazumu koji bi se bavio čitavim životnim ciklusom plastike, delegati su i dalje veoma podijeljeni oko toga šta da rade, a rok se približava.
Ključna runda razgovora
Napredak je zastao zbog spora oko potreba za rezovima u industriji plastike vrijedne 712 milijardi dolara.
Tokom posljednjih razgovora vođenih u aprilu nije postignut dogovor da se proizvodni ciljevi, koji se smatraju ključnim za suzbijanje plastičnog otpada, stave u centar sporazuma.
Posljednja runda razgovora, koja počinje danas i treba završiti 1. decembra, je ključna.
Upotreba plastike mogla bi se utrostručiti na globalnom nivou do 2060. godine, a najveće povećanje se očekuje u podsaharskoj Africi i Aziji. Predviđa se i da će se plastični otpad utrostručiti do 2060. godine, pri čemu će polovina završiti na deponijama, a manje od petine bit će reciklirano.
