foto: Youtube
Kompanija traži od tužene naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2000 KM sa zateznim kamatama od dana objave reportaže Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pod nazivom „Zenička vlada počastila svjetske trgovce rudama“. U tužbi se tvrdi da je aktivistica Čobo iznijela neistine u spomenutoj reportaži, koja između ostalog problematizira i smanjenje jednokratne koncesione naknade sa 10.000 na 150 KM za hektar uglavnom visokovrijedne šume u Varešu.
Kao prilog tužbi, navedeni su i drugi medijski nastupi aktivistice koja zagovara pravo na pitku vodu, pa i statusi drugih osoba na Facebook stranici Zaštitimo Mehorić gdje se već duže vrijeme upozorava na evidentno ugrožavanje vodoopskrbe. Iako se u tužbi navodi da su ove tvrdnje neutemeljene, brojni dokumenti koje su općinske vlasti Kaknja dostavile, ne samo Adriatic Metals-u, već i na mnoštvo drugih adresa nadležnih u Federaciji BiH, svjedoče da je ova bojazan građana itekako opravdana. Posebno zabrinjavaju upozorenja Javnog poduzeća „Vodokom“ Kakanj da pojedine ovogodišnje analize vode pokazuju pojavu teškog, i prema međunarodnim agencijama, kancerogenog metala kadmijuma. Radi se o značajnom povećanju u odnosu na ranije stanje, kada nije bilo radova u vodozaštitnim zonama, odnosno u koritu rijeke Bukovice koja napaja Kakanj pitkom vodom.
Tužbu Adriatic Metalsa treba posmatrati i u kontekstu odluke Sekretarijata Bernske Konvencije pri Vijeću Evrope kojom se nalaže nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini da zaustave eksploataciju ruda u Varešu dok se ne razjasne činjenice koje je u svojoj tužbi iznijela upravo aktivistica Čobo. Sekretarijat je izrazio žaljenje zbog izostanka zvaničnog odgovora bh. vlasti, potpisnice Bernske konvencije, ključnog sporazuma za zaštitu prirodnih vrsta i njihovih staništa. Sekretarijat je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog problema koje je tužitelj iznio o rudarskim aktivnostima Adriatic Metalsa, što može rezultirati gubitkom vrsta, degradacijom staništa i zagađenjem zraka, vode i tla te štetnim posljedicama za ekosistem. Također, istaknuta je zabrinutost zbog nedostatka učešća lokalnog stanovništva u procesu donošenja odluka.
S obzirom na nedavne odluke i predložene zakone u oba entiteta, koji bi koncesionarima trebali olakšati eksploataciju ruda i minerala, postaje očigledno da se sa pritiskom na prirodna bogatstva, povećava i pritisak na građane koji upozoravaju na štetnost i posljedice ove “rasprodaje”. Tvrdnjom da tužba protiv aktivistice Čobo ima i preventivnu ulogu, Adriatic Metals i ne krije da se radi o klasičnom zastrašivanju, odnosno o takozvanoj „SLAPP tužbi“ koja je specifičan oblik pritiska na medije i aktiviste s ciljem da se iscrpi i uguši njihov angažman. U konkretnom slučaju cilj je utišati javnu kritiku i bilo kakav oblik građanskog aktivizma i upozoravanja na štetne posljedice rudarskih aktivnosti koje očigledno predstavljaju sve veći problem, ne samo u Kaknju nego i širom Bosne i Hercegovine. Posebno je interesantno je da se ovakvim gušenjem slobode govora koristi kompanija koja dolazi iz države koja demokratiju i ljudska prava ističe kao dio svoga identiteta.
