Milorad Dodik je vrlo dobro pročitao situaciju, i vidi da je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić uspio da dođe do toga da u potpunosti kontroliše medije u Srbiji.
Ovako u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Kurt Basener (Bassuener) iz Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, komentariše Nacrt izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske (jednog od dva bh. entiteta), kojim bi se kriminalizovala kleveta.
On ističe da predsjednik Republike Srpske “definitivno želi da kontroliše medijsko okruženje u RS”, te kako se radi o “nastavku autoritarnih tendencija koje su pojačane od rastjerivanja protestnih skupova u organizaciji grupe Pravda za Davida prije nekoliko godina”.
“Ovo je u skladu sa tim trendom. Definitivno je to učinjeno u želji da se ograniči širina kritike u RS, i da se dodatno konsoliduje njegova moć i moć njegove stranke”, dodaje on.
RSE: Mislite li da će, zaista, istrajati sa ovim zakonom, ili će on biti značajno izmjenjen, jer je značajan dio javnosti protiv njega?
Basener: Ne želim da predviđam šta će učiniti, ali mislim da bi se u slučaju ako zakon bude usvojen, u ovakvom obliku ili možda ublaženom, iako bi nešto od ključnih stavki moralo da ostane u njemu, da bi bilo vrijedno svih problema.
Ovo je slučaj u kojem bi visoki predstavnik trebalo da ga anulira, i kaže da je ilegalan. Jer je to u njegovoj moći, kao visokog predstavnika. Da li će to učiniti, to već ne znam.
Ali, to je nešto što se može učiniti, radilo se u prošlosti, i to je oruđe koje bi i dalje trebalo da se koristi. Trebalo bi da bude i ličnih posljedica za Dodika i one koji žele da usvoje zakon.
Ne znam da li su SAD stigle do apsolutnog limita što se tiče sankcija koje mogu da nametnu, ali one nisu mnogo naštetile njegovoj reputaciji. Dodik može reći “da, i dalje sam tu”, ali imovina je na drugom mjestu.
Sve dok ne bude sankcionisan u, recimo, Austriji, gdje bi možda i mogao imati imovinu, ili u Beogradu, u kojem se osjeća veoma bezbjedno, mislim da se osjeća kao da se sve “odbija” od njega.
RSE: Najavljuje se i zakon o “stranim agentima”. Dodik tvrdi da je, u suštini, prepisao američki zakon. Nevladin sektor sa druge strane tvrdi da im se stavlja “meta na čelo” ovim zakonom. Ko će najviše da pretrpi sa usvajanjem ovog zakona, ukoliko ikada bude usvojen?
Basener: On predlaže taj zakon, kao dio iste konsolidacije autoriteta, kao u slučaju zakona o kleveti. Ali taj zakon nije isti kao američki FARA zakon, to je vrlo jasno.
FARA je zakon usvojen 1939. godine da kontroliše novac koji je iz nacističke Njemačke dolazio u SAD, da se podrži američka neutralnost u nadolazećem ratu. Prema njemu, oni koji imaju ugovornu obavezu da predstavljaju strane interese, da predstavljaju npr. Republiku Srpsku u SAD.
Posljednji put kad sam provjerio, bile su bar tri organizacije, uključujući Predstavništvo RS, koje redovno moraju da podnose izvještaje Ministarstvu pravde, o tome sa kime su se sastajali, koliko novca im je stiglo, za šta su ga koristili, koja je priroda tih sastanaka.
Ali to je mnogo drugačije od finansiranja nevladinog sektora. Radi se o drugačijim kategorijama.
Ono što on pokušava da uradi je ono što je Putin uradio, a i Hosni Mubarak [bivši predsjednik Egipta] prije njega, da poruči da će svako ko prima novac iz inostranstva, a praktično sve organizacije civilnog društva u regiji se oslanjaju na taj vid finansiranja, biti obilježen kao strani agent koji provodi ciljeve stranih vlada, što nije istina.
Konflikt sa međunarodnom zajednicom
RSE: Zakonodavni organi RS već mjesecima pokušavaju da usvoje zakone koji se tiču knjiženja imovine koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Dvije verzije zakona je Ustavni sud BiH stavio van snage, jer su u suprotnosti sa ranijim odlukama visokog predstavnika u BiH.
Ipak, vlasti u RS nastavljaju da evidentiraju nekretnine na taj entitet. Da li je rješenje da se po hitnom postupku usvoji zakon na državnom nivou, ako postoji politička volja za to?
Basener: Pa, vidite, riječ je o tome da Vi govorite o 54 odsto zemljišta Bosne i Hercegovine. 71 odsto tog zemljišta je šuma. To je “kasica prasica” za političare, nezavisno od stranke širom zemlje, da praktično iskoriste ono što je ostalo od okoliša u zemlji, da legaliziraju ono što je već ukradeno širom nelegalno korištene teritorije.
Nebrojeno puta već ismijava odluke Ustavnog suda i u suštini izaziva Zapad da ga zaustavi, na značajan način. Zbog toga je iznio prijetnju, otcijepiću se ako ne bude po mom, nadajući se da će se nakon toga visoki predstavnik i međunarodna zajednica povući. Nadam se da to neće uraditi, ali mislim da oko Zakona na nivou države mora mnogo javno diskutovati, u smislu kakav bi trebao biti i ko bi trebali biti korisnici.
To je zaista pitanje političke odgovornosti i ne mogu reći da imam povjerenja da će bilo kakve permutacije u parlamentu dovesti do smišljanja zakonskog okvira koji će biti u javnom interesu.
RSE: Predsjednik Republike Srpske u prethodnih nešto više od godinu dana je u značajnom konfliktu sa međunarodnom zajednicom – ne priznaje visokog predstavnika Kristijana Šmita, putem svoje stranke (SNSD-a) pokušava da usvoji niz kontroverznih zakona protiv kojih je OHR, Kancelarija EU u BiH, mnoge ambasade u BiH, u jeku ruske invazije na Ukrajinu dodjeljuje orden Vladimiru Putinu.
Koju “igru” igra Dodik, i šta očekuje nakon ovakvih odluka, kojima je suprotstavljen značajan dio međunarodne zajednice?
Basener: Mislim da Dodik dosta dobro tumači regionalnu situaciju i politiku Zapada. Smatram da se on osjeća poprilično udobno, da može da se izvuče sa tim što radi, te se zato tako ponaša. A ovo se ne dešava proteklih godinu dana, ovo se dešava veoma dugo, čak od 2006. godine kada je postao predsjednik Vlade Republike Srpske, i on je od tada de fakto lider RS, nezavisno od toga na kojoj funkciji se nalazi.
On razumije da Zapad ima strategiju u čijem je centru Srbija, tako da se osjeća vrlo udobno – da, mogu da ga sankcionišu, mogu da mu priprijete prstom, ali ne rade ništa da se zaista sukobe sa njim, zbog državne imovine, zakona o kleveti… ili generalno, njegovog bezbrižnog stava po pitanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Pošto ga Evropska unija neće sankcionisati, a eliminisali su svoju mogućnost da to učine, ili da sankcionišu bilo koga u BiH u narednih godinu dana, on se osjeća u potpunosti otpornim, nema ništa što mu fizički stoji na putu, njegovim prijetnjama o secesiji. Pročitao je Zapad veoma dobro.
RSE: Rekli ste da je dobro “pročitao” situaciju, da li očekujete da će nastaviti da testira Zapad, da povećava uloge, da će ići napred sve dok ne dođe do zida i povuče se?
Basener: Ne znam koliko daleko će ići. Ali znam da svaki put kada je povećao ulog u prošlosti i povukao se nakon toga, dobio je nešto. Uvijek dobije dobre rezultate nakon konfrontacije.
Mislim da je to njegova računica sada, da ukoliko se u konačnici povuče, nakon što Šmit, recimo, bude djelovao zbog državne imovine, ili ako proglasi nezavisnost RS, ali ne krene sa konkretnim koracima nakon toga… kakve god opcije da uzmete u obzir, mislim da je proračunao, a čini mi se da je u pravu, ako je suditi po dosadašnjim rezultatima, da će završiti u prednosti.
Biće u mogućnosti da kaže ‘odbio sam međunarodnu zajednicu’. Uspio je da se izvuče sa tim više puta u prošlosti, i mislim da se kladi na nešto slično i ovaj put.
Veze sa Rusijom
RSE: Dodik gaji bliske veze sa Rusijom, zbog protivljenja njega i članova njegove stranke u izvršnoj vlasti BiH, bh. sankcije Rusiji su mrtvo slovo na papiru, u posljednjih godinu dana je posjećivao Moskvu, a čak je i dodijelio najviše odlikovanje u RS Vladimiru Putinu.
Smatrate li da on koristi emociju koju narod u RS osjeća prema Rusiji, ili ti odnosi imaju i drugu svrhu?
Basener: Mislim da je to višedimenzionalno. On javno objavljuje te ruske veze, tu ništa nije zatajeno. Jedan dio se tiče “ne” politike ka Zapadu, kao, “pokazaću vam ko je gazda i šta ćete vi sad”. Opet, to je unutar okvira “Srbija može, zašto ne bih mogao i ja”.
Vučićev politički model je arbitraža, on žonglira sa svim akterima zbog čega je i profitirao, čak i u proteklih 13 mjeseci od ruske invazije punih razmjera na Ukrajinu. Uspio je u tome.
Tako da je Dodik pomislio, u redu mogu se izvući s ovim, ali mislim da tu ima još nešto. Zasigurno se nada da će mu Rusija pomoći s ispunjenjem njegovih ciljeva, traženja nezavisnosti ili de fakto nezavisnosti, ili barem apsolutne nekažnjivosti što je njegov glavni cilj, kontrola i nekažnjivost RS.
Mislim da su svi ti faktori dio toga. Postoji stvarna opasnost. Spomenuli ste njegova putovanja. Srbija nikada nije ograničila letove između Beograda i Moskve i St. Petersburga. Kontrola vazdušnog prostora je dio Dejtonskog sporazuma. Mislim, to nije ništa što sada primjenjujemo, ali mogli bismo, po Aneksu 1-A.
Sankcije koje su do sada uvele Sjedinjene Države, siguran sam, imaju osnovu u dokazima. Ali čine se kao instrumenti širih političkih ciljeva umjesto principijelnog pokošavanja političkih elita, za što, vjerujem, postoji osnova sa snažnim dokazima širom političkog spektra i širom regije.
Zemlje mogu primijeniti sankcije
RSE: Pomenuli ste sankcije nekoliko puta. Predsjednik RS je već pod američkim i britanskim sankcijama, na nivou EU je bilo rasprava o tome, ali Mađarska i Hrvatska su se protivile tome, pa se nije ništa dogodilo.
Očekujete li da će u narednom periodu biti promjena na tom planu, naročito ako Dodik nastavi sa istom politikom u budućnosti?
Basener: Ne u narednoj godini. Jer prije godinu dana, spomenuli ste da su mađarski i hrvatski veto faktički, restriktivne mjere koje je Evropsko vijeće usvojilo 2011. godine i koje su jako široke i dozvoljavale sankcionisanje u smislu zaplijene imovine i ukidanja viza i drugih kazni svima koji prijete miru i Dejtonskom sporazumu, bili su pod izglasavanjem kvalifikovanom većinom, ali su trebali biti obnavljani svake godine.
Bilateralno zemlje mogu primjeniti sankcije. Neki kažu da ne mogu i da ima nekih pravnih problema. Ali gdje ima volje ima i način, međutim činjenica je da nije bilo volje.
Dodik, a i mnogi drugi računaju sa tim u BiH. Sva imovina koju imaju u Evropi je sigurna do naredne godine. A vjerovatno će biti sigurna i nakon toga. Nije bilo volje.
Nijemci su prestali finansirati i investirati u nekoliko projekata u RS, što pomaže. Ali nikad nije bilo manifestovane volje Evrope da se izađe sa strateškom i jednostavnom primjenom sankcija za prijetnje miru i Dejtonskom sporazumu i generalno političku zloupotrebu u BiH. I to je krivica Evrope.
RSE: Šta bi trebalo da se desi, da bi Evropa ili neke druge zemlje razmišljale o nametanju sankcija?
Basener: Niz zemalja ima specijalne predstavnike za regiju. Britanija ima. Ona je i primjenila sankcije. Njemačka ima jednog, nisam ga čuo o ovoj temi, možda je rekao nešto ali ga nisam čuo da je govorio o bilateralnim sankcijama. Holanđani imaju jednog.
Neko mora tu temu potegnuti u Vijeću Evrope ili moraju izaći bilateralno i reći, na primjer, ovi remetilački faktori, ko god da su, u našoj zemlji u koju često putuju imaju imovinu ovu i ovu, pa ako ih zajednički udarimo možemo im nanijeti ozbiljnu štetu i poslati im jasnu poruku.
To je moguće i nema razloga zašto to ne bi bilo moguće. Nedostaje volje.
Saradnja na tekstu: Andi Mioč, Ermin Zatega
