Erhard Busek, predsjednik Europskog foruma Alpbach i bivši koordinator Pakta za stabilnost Jugoistočne Europe, komentirao je stanje hrvatskog gospodarstva pred ulazak u Europsku Uniju i borbu protiv korupcije.
Je li realno očekivati da će pregovori završiti u lipnju?
Nadajmo se. Problem donošenja te odluke nije u tome je li Hrvatska obavila svoj zadatak ili nije. To je problem unutarnje situacije Europskoj unije. Preokupirani smo pitanjima o Euru, o financijskom tržištu, situaciji u bankarstvu, Libiji i mnogim drugim problemima, a donošenje odluke svih 27 članica je teško jer svi imaju pravo na veto. Osim toga, situacija u nekim zemljama EU je vrlo nestabilna. Belgija primjerice trenutno nema ni vladu i to ne olakšava stvar. Dakle, smatram da ako pregovori ne budu završeni u lipnju, to nije problem Hrvatske već problem članica Unije.
Postoje špekulacije da se čeka da Srbija dobije status kandidata kako bi se završili pregovori s Hrvatskom. Što vi mislite?
Moguće je, ali to su tipično politička nagađanja. Tendencija je nekih članica da ugode Beogradu. I očekivanja Beograda su vrlo visoka u tom pogledu. No, kandidatura sama po sebi ne mijenja mnogo.
Što mislite kako je borba protiv korupcije utjecala na percepciju o Hrvatskoj?
Borba protiv korupcije ima veliku važnost u mnogim zemljama Europske unije. Korupcija je prisutna i u dugim zemljama. Ovu regiju se proziva za korupciju, no korupcija postoji i u tradicionalno starim članicama Unije. Ne bih spominjao imena tvrtki, ali za neke velike europske tvrtke se zna da su povezane s korupcijom, a to nisu tvrtke sa područja jugoistočne Europe.
Surađivali ste s bivšim premijerom Sanaderom, vjerujete li još uvijek u njegovu nevinost?
Ne mogu o tome suditi. Sa Sanaderom sam imao jako dobru suradnju po pitanju politike na Balkanu. O njegovim ostalim poslovnima ne znam ništa.
Što je važnije nakon ulaska u Europsku uniju, politička ili gospodarska diplomacija?
Politička bi mogla biti važna za ostvarivanje snažnije regionalne suradnje unutar EU. Mogu reći da su i Austrija i Hrvatska male zemlje i nisu toliko moćne poput Njemačke ili Velike Britanije. Dakle, nedostatak veličine potrebno je zamijeniti regionalnom suradnjom. Morate pokušati postati dio grupe, što je moguće jer je među manjim zemljama ponekad lakše donijeti odluku nego velikima, jer su fleksibilnije.
Što mislite, koliko će Hrvata posao tražiti u zemljama EU?
Mislim da će neki od njih otići. No, trebali biste biti sretni što ćete moći učiti na drugim mjestima. Neki od onih koji odu će se vratiti i donijeti nova znanja, bolju naobrazbu i iskustva. U suštini, smisao Europe i jest razmjena i fleksibilnost da se možemo seliti, ali ne samo zbog radne snage već zbog novih znanja i vještina.
