Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić podsjeća da je RS državnu imovinu već krčmila te postavlja pitanje šta će se desiti kada dođe neko od investitora i treba da uknjiži tu imovinu pa postavi pitanje da li je sve legalno. „Promijeni se vlast, pa se kaže sve što ste od držane imovine dali više ne važi. I onda će neko morati krivično odgovarati“, zaključuje Cenić
Piše: Gordana KATANA- Valter
Vlada Republike Srpske 22. juna isplatila je na ime zaduženja na Bečkoj berzi, sedam dana prije roka, dug u iznosu 336 miliona KM, pohvalio se premijer ovog bh. entiteta Radovan Višković, a potom cinično poručio da „dušebrižnici mogu sada da idu na godišnji odmor“.
Dušebrižnici su za Viškovića opozicionari, ekonomisti i svi oni novinari i građani koji su ukazivali na bjesomučno zaduživanje uz previsoke kamate na domaćem tržištu kapitala, koje je trajalo tokom polovine maja, a potom i juna, kako bi se novac za vraćanje duga sakupio. Dušebrižnici su i za to što su upozoravali da će sve to dovesti do ugrožavanja izmirivanja obaveza Vlade prema budžetskim korisinicima.
LIKVIDNOST OZBILJNO UGROŽENA
No, jedini odgovor i premijera, i predsjednika RS Milorada Dodika i ministrice finansija Zore Vidović, bio je da je RS ekonomski stabilna i da će sve svoje obaveze redovno izmirivati.
Ali sedam dana kasnije postalo je jasno da je tekuća likvidnost budžeta RS ozbiljno ugrožena i da će svi koji, za sada, plate primaju iz budžeta, biti ugroženi. Dijelu budžetskih korisnika u vrijeme pisanja ovog teksta nisu bile isplaćene majske plate.
Prvo su kašnjenje plata koje se isplaćuju 20.-23. u mjesecu potvrdili iz Sindikata radnika obrazovanja, a potom i iz Fonda penziono-invalidskog osiguranja.
Oglasio se i predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić koji je naveo „da nisu bile plate Sekretarijatu Vlade RS, Ugostiteljskom servisu i Ministarstvu finansija RS, kao i pripadajućim upravnim organizacijama“.
„Ovi što su dobili plate po ministarstvima i upravnim organizacijama nisu im uplaćeni porezi i doprinosi na plate. Predsjednik Vlade RS Radovan Višković obmanjuje javnost kada kaže da se redovno isplaćuju plate i obaveze prema dobavljačima“, izjavio je Marić.
Valter saznaje doprinosi nisu plaćani ni u Elektrokrajini Banjaluka, a što nam je potvrđeno iz ovog preduzeća.
„Doprinosi za zaposlene u ZP ‘Elektrokrajina’ a.d. Banja Luka nisu uplaćeni za jedan mjesec (maj. 2023. god), što će biti izmireno u toku prelaznog roka koji je utvrdila Vlada Republike Srpske (najkasnije do 31.07.2023. god). Napominjemo da u proteklom periodu ni u jednom trenutku nije bilo zaostatka uplate doprinosa od tri mjeseca, već najviše dva mjeseca. Podsjećamo da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u skladu sa odlukom Vlade RS, početkom juna omogućio da zdravstveno osiguranje u narednih 60 dana (do 31.07.2023. god) imaju i građani koji nisu osigurani, čime, između ostalih, i zaposleni u ‘Elektrokrajini’ ostvaruju sva zakonska prava iz ove oblasti“, navedeno je u odgovoru ovog javnog preduzeća koje posluje u sklopu Elektroprivrede RS na naša pitanja vezana za neuplaćivanje doprinosa.
Isto pitanje postavili smo i rukovodstvu Elektroprivrede RS, no iako imaju pozamašan broj zaposlenih u službi za informisanje o kojoj, važno je istaknuti, na zvaničnoj stranici ERS-a nema nikakvih podataka, odgovor nismo dobili.
Ekonomistica i bivša ministrica finansija RS Svetlana Cenić, komentarišući podatak da su dijelu zaposlenih u javnom sektoru plate isplaćene bez doprinosa, navodi da je time prekršen zakon, jer se plate ne mogu isplaćivati bez doprinosa i poreza koji idu uz platu.
„A onda kako vidimo svi su osigurani, pa čak i oni koji prestanu s radom jer to niko neće pitati. Istovremeno, ogromni su dugovi zdravstva i ko to misli izmiriti, kako ovo zdravstvo održavati i koliko će to puta građani jednu te istu stvar plaćati pet puta“, navodi Cenić.
DOVEDENI PRED ZID
Prema riječima naše sugovornice, opet će teret ovakve politike vlasti kada je u pitanju zdravstvo snositi građani jer će se novac pokušati namaknuti kroz povećanje participacija, produženja listi čekanja, smanjenju broja lijekova na takozvanoj A listi.
Isplata duga na Bečkoj berzi, smatra Cenić, ključni je razlog što je Vlada RS posegnula za derogiranjem zakona o isplati plata, odnosno produžila za 60 dana rok uplate doprinosa i poreza, jer su bili svjesni da novca neće biti.
„Ovako će agonija biti produžena do 31. jula, a onda mi čekamo šta će biti nakon toga“, naglasila je Cenić.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodi da je loše planiranje i upravljanje dugom u ministarstvu finansija RS dovelo do situacije da plate zaposlenim u javnom sektoru kasne ili se isplaćuju bez izmirenja obaveza po osnovu poreza i doprinosa.
„U prevodu to znači da se znalo dospijeće bečkih obveznica, sve je bilo potpuno jasno i u normalnom sistemu ne bi se došlo do ove situacije. Tim prije što je emisijom obveznica na ‘Banjalučkoj berzi’ prikupljeno 260 miliona, da je kratkoročnim zapisima prikupljeno 34 miliona i da je planirano zaduženje od još 75 miliona KM. Dakle, evidentno je da nedostajuća sredstva za bečke obveznice nisu jedini problem koji imaju finansije RS“, upozorava Pavlović.
Finansijska dubioza u kojoj se, ma kako to predstavnici vlasti nastoje negirati, našla RS, otvorila je i pitanje da li je zbog toga u Narodnoj skupštini RS usvojen zakon o nepriznavanju i neobjavljivanju odluka Ustavnog suda BiH u ovom bh. entitetu. Preciznije, da li vlasti RS smatraju da su tim zakonom otvorile prostor za rasprodaju ili stavljanje pod hipoteku državne imovine (prema nekim informacijama neka je već unaprijed prodana), a što je Ustavni sud BiH osporio.
Cenić navodi da je RS državnu imovinu već krčmila ali je, dodaje, pitanje šta će se desiti kada dođe neko od investitora i treba da uknjiži tu imovinu i postavi pitanje da li je sve legalno.
Ona podvlači da vlast u RS na taj način ne razmišlja, da se postavlja iznad svih zakona te da ostaje pitanje šta će se desiti kada u Ustavni sud BiH budu imenovani neki drugi suci.
„Promijeni se vlast, pa se kaže sve što ste od držane imovine dali više ne važi. I onda će neko morati krivično odgovarati“, zaključila je Cenić.
Pavlović navodi da Vlada RS pri zaduženju ne mora da stavlja hipoteku na državnu imovinu jer se ona pojavljuje kao garant vraćanja duga svojom imovinom.
“Da li će to biti uzročno povezano s odnosom pitanja imovine između entiteta i države je pravno pitanje, ali s ekonomskog gledišta, mogu da kažem da ni jedno sporenje koje se dešava unutar BiH ne ide u korist BiH“, podvukao je Pavlović.
