foto: reuters
Brana Nova Kahovka izgrađena za vrijeme Sovjetskog Saveza kako bi obuzdala moćnu rijeku Dnjepar na jugu Ukrajine, urušena je tokom noći 6. juna. Kolapsom brane voda je poplavila sela i gradove što je izazvalo evakuacije hiljada ljudi, potopilo polja a obradivo zemljište pretvorilo u močvaru.
Ukrajina je odmah optužila Rusiju koja je kontrolisala hidroelektranu još od februara 2022. kada je pokrenula invaziju. S njihove strane, ruski zvaničnici na okupiranim teritorijama na istočnoj obali Dnjepra optužuju Ukrajinu da je uništila branu kako bi prikrila nedovoljne uspjehe na ratištu. Ni jedna strana nije pružila dokaze koji bi potkrijepili njihove tvrdnje.
Incident se desio otprilike šest mjeseci od kada je Ukrajina povratila dijelove regije Herson na zapadnoj obali Dnjepra, uključujući i grad Herson, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Takođe, dešava se u trenutku kada se Ukrajina priprema za ono što se očekuje da će biti velika kontraofanziva protiv ruskih snaga koja bi mogla da preokrene tok rata.
Jedna stvar je sigurna: poplava će najvjerovatnije biti najgora ekološka katastrofa od kada je Rusija pokrenula invaziju, prije gotovo 16 mjeseci.
Šta se desilo sa branom?
Nije sasvim jasno šta se desilo sa branom.
Izgrađena je 1954. godine kako bi donosila struju za jug Ukrajine, tri kilometra dugačko postrojenje Nova Kahovka, takođe poznata samo kao Kahovka, jedna je od šest hidroelektrana na Dnjepru koji se proteže duž 980 kilometara, od Bjelorusije na sjeveru do Dnjeprovskog zaliva i Crnog mora na jugu.
Postrojenje je bilo pod kontrolom ruskih snaga već nekoliko sedmica nakon početka invazije 24. februara 2022. Brana je i ranije bila oštećena, jednom krajem oktobra ili početkom novembra.
Negdje oko 11. novembra, eksplozija koju je najvjerovatnije izazvalo povlačenje ruskih trupa, raznijela je dio puta na samoj konstrukciji brane.
To je navelo neke strane posmatrače da upozore na mogućnost da je brana mogla da se uruši sama od sebe zbog zanemarivanja i nedovoljnog održavanja, bilo ono namjerno ili ne, naročito zbog toga koliko je gornji rezervoar bio prepun vode nakupljene u proljeće topljenjem snijega i brzacima.
Od povlačenja na zapadnu obalu, ruske snage su kopale na suprotnoj strani, pravile utvrđenja i rovove i postavljale mine kako odbile potencijalni pokušaj prelaska rijeke ukrajinskih snaga. Takođe su sa istočne obale gađale grad Herson i susjedne okruge, terorišući cijelo područje što je pokvarilo radost nakon što su ukrajinske snage oslobodile Herson u novembru.
Negdje oko tri sata ujutru, 6. juna, kako kažu ukrajinski zvaničnici dio brane je pukao, a u narednim satima voda je stvarala pritisak dok nije probila prepreku.
Državna kompanija za elektrodistribuciju Ukrajine je rekla da je pucanje brane izazvala eksplozija unutar mašinske radionice.
“Stanica se ne može popravit”, rečeno je.
Ukrajinski zvaničnici su okrivili Rusiju.
“Ruski teroristi”, rekao je u objavi na društvenim mrežama predsjednik Volodimir Zelenski, “uništenje brane na hidroelektrani Kahovka samo potvrđuje pred cijelim svijetom da oni moraju biti protjerani iz svakog kutka ukrajinske zemlje”
U međuvremenu, obavještajna agencija ukrajinske vojske upozorila je oktobru da su ruske snage minirale dio postrojenja, uključujuću brade i podupirače.
Zvaničnici koje je postavila Rusija u regiji Herson koja je još pod okupacijom ruskih trupa optužila je Kijev da je branu gađao i pogodio projektilima. Drugi ruski zvaničnici u regiji, međutim, sugerišu da je brana pukla sama od sebe zbog prijašnjih oštećenja.
Portparol Kremlja, Dmitri Peskov optužio je Ukrajinu za “sabotažu” i upozorio na “veoma ozbiljne posljedice” po stanovništvo.
Takođe je natuknuo da je Ukrajina probila branu kako bi prikrila nedovljne uspjehe na bojnom polju.
Koliko su velike poplave?
Veoma velike.
Ukrajinski zvaničnici službi za vanredne situacije evakuisali su hiljade ljudi iz područja na zapadnoj obali gdje je rijeka porasla tokom dana. Video koji je snimio Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa i drugi snimci koji cirkulišu na Telegramu i društvenim medijima pokazuju da su potopljena čitava sela.
Grad Nova Kahovka, koji je prije invazije brojao 70.000 stanovnika, bio je djelimično poplavljen, naročito u naseljima koja su najbliže rijeci.
Uprava grada je rekla da su životinje iz gradskog zoološkog vrta vjerovatno sve pomrle.
Oko 70 kilometara nizvodno je grad Herson, administrativni centar regije, do poslijepodneva 6. juna, gotovo 12 sati nakon oštećenja na brani, voda je već doprla do nekih nižih dijelova grada, naročito oni u močvarnoj delti dole niz rijeku.
Bujica je prekrila krhotine i porušene stubova Antonovskog mosta, velikog riječnog prelaza koji je bio gotovo neprohodan zbog stalnog granatiranja ukrajinskih i ruskih snaga.
“Počela je evakuacija. Pozivam vas da učinite sve kako bi spasili svoje živote. Odmah napustite opasna područja”, rekao je u videu Oleksej Prokudin, šef regionalne vojne administracije u Hersonu.
Prošlog oktobra, švedska hidrološka inžinjerska kompanija Damningsverket dobila je zadatak da osmisli teorijski model koji se bazira na tome šta bi moglo da se dogodi ako se probije brana Kahovka. Utvrđeno je da će nabujale vode doći ne samo do ušća rijeke, već i potiskivati vodu uz rijeku Pivdeni Buh, do Mikolajeva, važne ukrajinske riječne luke.
“Najgora mogućnost”, navodi predviđanje koje je utvrdilo da bi “talas visine od četiri do pet metara pogodio Antonovski most istočno od Hersona nekih 19 sati kasnije, došlo bi do povratnog rasta rijeke Inhulec, a nakon četiri ili pet dana došlo bi do poplava uz rijeku Pivdeni Buh do Mikolajeva”.
U Mikolajevu, hitni voz je krenuo sredinom dana 6. juna ka jugoistoku kako bi pomogao da se evakuišu ljudi koji bježe od rastuće vode u Hersonu. Gradonačelnik, Oleksandr Sjenkevič je rekao da nije bilo poplava do sredine popodneva.
Nakon izvještaja o oštećenju brane, direktor Damningsverketa, Henrik Oelander-Hjalmarsson je rekao da su rezervoari vode iznad brane bili najviši u posljednjih 30 godina, najvjerovatnije zbog toga što se vrata brane nisu otvarala tokom konflikta i zbog topljenja snijega u proljeće.
“To je ogromna katastrofa i veoma sa nesrećan što su Rusi ovo napravili”, rekao je za NBC News.
Biće gore
Akumulaciono jezero formirano branom proteže se uzvodno, oko 100 kilometara prema sjeveru, prije nego što se proširi u akumulacijsko jezero Kahovka.
Rezervoar je glavni izvor rashladne tekućine za najveće evropsko nuklearno postrojenje, nuklearnu elektranu Zaporožje koja ima šest reaktora, u gradu Energodar. Postrojenje je pod ruskom kontrolom od marta 2022. Ukrajinski inžinjeri i operateri od tada rade pod ruskim nadzorom.
Reaktori su isključeni, ne proizvode električnu energiju, od septembra, nakon mjeseci sve veće uzbune da bi borbe između ukrajinskih i ruskih snaga mogle dovesti do katastrofe topljenja jezgra nuklearnog goriva.
Ipak, probijanje brane ugrožava nuklearku zbog pada razine rezervoara, što bi oštetilo bazene koji hlade jezgra radioaktivnog goriva. Voda može da cirkuliše, ponovno koristiti, ali ako razina previše padne, temperatura vode u bazenima mogla bi da poraste. Ako bi prokuhala ili isparila, jezgra goriva bi se otopila ili eksplodirala.
Do ranog popodneva, 6. juna, uprava grada Nikopola, koji je smješten sjeverno od elektrane, preko puta prezervoara, rekla je da je nivo vode već opao za 1,5 metara.
Energoatom, ukrajinska državna kompanija koja upravlja nuklearkom Zaporožje, je rekao da je do sredine poslije podneva 6. juna opadanje razine vode nije pogodilo bazene za rashlađivanje.
“Čak i ako uopšte nema vode u akumulacionom jezeru Kahovka, [postrojenje] ima mjere za dopunjavanje, od kojih je jedna korištenje podzemne vode iz bunara” na lokaciji, rekao je izvršni direktor Petro Kotin.
Međunarodna agencija za nuklearnu energiju je rekla da pomno prati situaciju sa nuklearkom. Nije bilo “neposrednih rizika za sigurnost nuklearke”, napisala je agencija na Twitteru.
Veći problem će se javiti u kasno ljeto i jesen kada ukupni nivo rijeke prirodno opada, a ukrajinski zvaničnici će morati to da nadoknade jednim dijelom otpuštanjem više vode uzvodno.
Šta je s Krimom?
Opadanje nivoa vode uzvodno od brane Nova Kahovka takođe ugrožava još nešto: poluostrvo Krim.
Poluostrvo na Crnom moru koje je pod kontrolom Rusije od 2014. godine, vruće je i sušno, a njegove zalihe vode iz izvora ograničene su na podzemne vode koje se stvaraju od kiša. Iz tog su razloga sovjetske vlasti ranih 1960-ih izgradile kanal dug 402 kilometra, počevši od grada Tavrisk, zajedno s ograncima u kopneno poljoprivredno područje.
S klimatskim promjenama vrijeme na Krimu je postalo toplije, a kiše rjeđe, Sjevernokrimski kanal dobio je na značaju.
Nakon ruske aneksije poluostrva, ukrajinski zvaničnici pregradili su kanal, drastično smanjivši zalihe, što je dovelo do nestašica u regiji. Ruske trupe tada su preuzele kontrolu nad kanalom i ponovo pokrenule protok vode.
U izjavi za Telegram ujutru 6. juna, guverner Krima kojeg je imenovala Rusija, Sergej Aksjonov, rekao je da regija ima odgovarajuće rezerve, oko 80 posto, ali je upozorio da bi razina vode mogla pasti, naročito zbog toga što regija ulazi u vruću ljetnu sezonu.
Za poljoprivredne regije pod kontrolom Rusije, dijelove Zaporožja i regije Herson, nedostatak navodnjavanja iz iscrpljenog Dnjepra takođe bi mogao biti katastrofalan.
Ko ima koristi?
Čini se da uništavanje koje je već u toku nizvodno od brane uglavnom pogađa okruge pod kontrolom Ukrajine, na zapadnoj obali Dnjepra, iako su pogođena i neka naselja na istočnoj obali, uključujući grad Nova Kahova.
Pored toga i činjenica da je postrojenje bilo pod kontrolom Rusije više od godinu dana, navelo je mnoge posmatrače da okrive ruske vlasti.
S obzirom na pripreme za kontraofanzivu Ukrajinaca, za koju se očekuje da će početi na nekoliko lokacija duž 1.000 kilometara duge linije fronta koja se proteže od ušća Dnjepra do ruske granice sjeveroistočno od grada Harkiva.
Posljednjih mjeseci ukrajinski komandosi i jedinice za sabotažu navodno su izvele upade na nekoliko lokacija i rječnih ostrva na istočnoj obali Dnjepra koju drže Rusi. Poplavljena obala učinila bi da ionako težak prelazak preko rijeke bude još problematični i pružila ruskim snagama još jedan zaštitni sloj.
Poplave i evakuacije takođe će odvratiti pažnju i sredstva ukrajinskih vlasti koje bi inače podržavale protivofanzivu.
“Odlučili su da će sada na ovaj način moći da zaustave protivofanzivu ukrajinskih snaga”, rekla je za ukrajinski servis RSE Natalija Humenjuk, glasnogovornica južne vojne komande Ukrajine.
Ali, ima jedan presedan.
Dok su trupe nacističke Njemačke 1941. silno napredovale kroz Ukrajinu koja je tada bila dio SSSR-a, Josif Staljin je naredio uništenje brane u gradu Zaporožje, oko dva sata vožnje sjeveroistočno od Energodara, kako bi se usporilo napredovanje nacista. Voda je preplavila sela duž obala Dnjepra, ubivši na hiljade civila.
Sve u svemu, uništenje brane će imati dugoročne posljedice po to kako Ukrajina skladišti i distribuira vodu, ne samo za proizvodnju električne energije nego i za poljoprivredu, rekao je Mihajlo Jatsjuk, direktor Instituta nacionalne akademije agrarnih nauka.
“Potrebno je shvatiti da je dvije trećine ukrajinske ekonomije vezano za akumulaciju vode Dnjepra”, rekao je za Ukrajinski servis RSE.
