Temeljni ciljevi pokretanja ZILIKa bili su humanizirati život i rad s djecom u Domu; ublažavanje negativnih aspekata života u ustanovi za socijalnu skrb; stvaranje novih doživljaja i poželjnih životnih situacija; smanjenje frustracija te stvaranje povoljne domske atmosfere.
Bilo je prethodnih godina perioda kad sam pratila kako mediji izvještavaju o ženama, te bih uoči 8. marta u tekućoj godini prikupljala naslove s portala i od njih sklapala tekst koji je nepogrešivo stvarao sliku o temama i osobama koje su bile u fokusu. I ove godine odlučih to uraditi jer mi se učinilo da žene dominiraju u javnom diskursu – i to u crno-bijelim slikama! – i da to treba potcrtati. Od sportskih pobjednica do žrtava nasilja, od spremnih da iz moralnih razloga podnesu ostavke, do vulgarnih istupa kao podrška "voljenom" lideru. Naravno, puno je i onih što ne znaš gdje bi ih smjestio, tako životare i preživljavaju ni po čemu zapažene ni karakteristične – osim u nekom trenutku, prema dobru ili prema zlu.
Matvejevićev doprinos općoj krležijani nemjerljiv je i zato što je iz Krleže izvukao i neke intimnije aspekte njegove ličnosti koji su insuficijentni u vlastitom mu opusu
„Treba činiti dobro do iznemoglosti.Treba užasnuti svemir dobrotom onako kako smo ga mi užasnuli količinom zla na svijetu.Treba činiti dobro do granice gluposti, i preko nje. I kada nema nikakvoga razloga, treba činiti dobro. Treba namjerno, svaki dan, nekome stopliti dušu. Treba zbuniti svemir. Treba činiti dobro i kada se dobro dobrim ne vraća. Treba, usprkos svemu. Treba, jer je to jedino i ništa drugo nema smisla. I jer je jedini udar na besmisao-to dobro. Treba činiti dobro i kad pomisao na činiti dobro nema smisla. Samo besmisleno dobro mi miriše na neki smisao. Savršeno, čisto dobro, bez ikakvoga smisla“. (Slobodanka Boba Đuderija 2016.godine)
Krajem 1932. godine, u Sarajevo se iz Pariza vratila prva bosanskohercegovačka naučnica – matematičarka Vera Šnajder. U koferu je donijela naučni rad u oblasti matematike, prvi koji su ikada napisali autori ili autorice iz Bosne i Hercegovine.
Divljaštvo je svakako ubijati žene i djecu, kao i sve nevine civile, ma odakle da dolaze, ali i krvnički se svetiti i vojnicima neprijateljske vojske. Ipak se mora ponoviti da je blasfemija to što za djecu iz Gaze eoipso tvrdi i za što ih optužuje francuski filozof. Jadna djeca koja nažalost prisustvuju umiranju više nego životu danas, ali ipak ne znaju ni šta je smrt, a kamoli pravi život.
Ovo je zbirka političkih eseja o spomenutom sukobu koji je autorica pratila s perom u ruci skoro tri mjeseca; sukobu koji je daleko od tog da mu se u ovom času može sagledati kraj. Istovremeno je to svjedočanstvo i o zapadnim medijima i uopšte o Zapadu koji je u Gazi pogazio univerzalne vrijednosti koje je sam proklamirao.
Projekt ‘StećakLand’, koji će biti dostupan kroz Virtual Reality i Augmented Reality aplikaciju, predstavlja svijet u kojem ‘žive’ simboli sa stećaka, ali nas i upoznaje sa njihovim značenjem.
Mostar je trauma, i ovoga društva i njegovih pisaca, tako da je Markovina, što bi se reklo, pogodio tamo gdje treba.
"Anomalija je uzbudljivi, provokativni roman iz pera jednog od najposebnijih glasova evropske književnosti"
Zašto li je odložena serija „Sablja“? „Verovatno su smislili bolje rešenje ko je ubica, pa dosnimavaju“, na tragikomičan način se našalio jedan filmski stručnjak komentarišući čitavu intrigu oko gromoglasno najavljivane dramske serije o ubistvu premijera Zorana Đinđića, događajima koji su tome prethodiili i onima posle, a koja je premijerno trebalo da bude prikazana na RTS-u sad u subotu, ali je njeno emitovanje odloženo.
Centar za kritičko mišljenje i portal Tačno.net organizuju promociju knjige „Dobri ljudi u poganom vaktu“ autora Milana Račića koja će biti održana 28. februara u 18h u Kulturnom centru u Mostaru.
